Regionalne inicijative

Srednjoeuropska inicijativa - SEI

Temelji Srednjoeuropske inicijative (SEI) su ustanovljeni 1989. godine, kada su ministri vanjskih poslova Austrije, Italije, bivše Jugoslavije i Mađarske na sastanku u Budimpešti formulirali i prihvatili Zajedničku deklaraciju o formiranju Kvadrigonale. U narednim godinama uz priključivanje bivše Čehoslovačke i Poljske mijenja naziv u Heksagonalu, a naziv Srednjoeuropska inicijativa dobila je 1992. godine te danas broji osamnaest zemalja članica. Republika Hrvatska je postala članica SEI-a u srpnju 1992. godine.

Rad ove inicijative je usmjeren prema intenziviranju međusobnih odnosa u funkciji poticanja razvoja zemalja članica, prilagodbi europskim standardima i pridruživanju zemalja članica Europskoj uniji. Potiče se multilateralni pristup suradnji, koji se potvrđuje zajedničkim političkim i gospodarskim akcijama. Područja suradnje su klima, okoliš i održiva energija, razvoj poduzetništva, razvoj ljudskih resursa, informacije, društvo i mediji, međukulturna suradnja, multimodalni transport, znanost i tehnologija te održiva poljoprivreda. Ukupnim aktivnostima SEI-a predsjeda svaka zemlja članica godinu dana.

Suradnja u SEI-u se ostvaruje kroz političku, parlamentarnu i gospodarsku dimenziju, a osnovane su i akademska te znanstveno-tehnološka mreža. Svake godine se održava SEI sastanak na vrhu, odnosno sastanak predsjednika vlada zemalja članica, u sklopu kojega se održava i gospodarski forum. Suradnja se odvija i kroz godišnje sastanke ministara vanjskih poslova te sjednice odbora nacionalnih koordinatora koji je središnje izvršno tijelo. U okviru SEI-a, a koordiniran od strane FAO-a, djeluje i neformalna platforma Eastagri čija je funkcija podjela informacija, znanja i najbolje prakse iz sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja između država JI Europe

Za koordinaciju rada unutar SEI-a ispred Ministarstva poljoprivrede je zadužena Služba za međunarodnu suradnju.

Više na: www.cei.int

Dunavska strategija - EUSDR

Dunavska strategija (eng. EU Strategy for the Danube Region, EUSDR) je program za makroregiju u kojem sudjeluje devet članica Europske unije (Austrija, Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Njemačka, Rumunjska, Slovačka, Slovenija), države partneri (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldova, Srbija, Ukrajina) te brojne zainteresirane strane: regionalna i lokalna uprava, nevladine udruge, akademske institucije, privatni sektor, financijske institucije. Europska komisija je 2010. godine izradila Komunikacijsku strategiju za Dunavsku regiju te Akcijski plan za spomenutu strategiju.

Ovom Strategijom želi se potaknuti bolja suradnja između uključenih zemalja te koordinirano djelovanje na ostvarenju zajedničkih ciljeva. Teži se poboljšanju cestovnog i željezničkog transporta te plovnosti rijeka, a da se pritom koriste obnovljivi izvori energije. Jedan od ciljeva je očuvati okoliš, čistu vodu i bioraznolikost te zaštititi cijelu regiju od poplava. Stajalište je i da zemlje Dunavske regije trebaju zajednički raditi na gospodarstvu, edukaciji, istraživanjima i inovacijama te regiju promovirati kao atraktivnu turističku i kulturnu destinaciju. Glavni cilj Strategije je prosperitet i poboljšanje kvalitete života za oko 115 milijuna ljudi.Hrvatski prioriteti se odnose se na prometnu povezanost (navigacija, multimodalni transport, upravljanje vodama), gospodarski razvoj (energy networking, poduzetništvo, turizam), zaštitu okoliša (prevencija od prirodnih i drugih nepogoda, bioraznolikost, održivi razvoj) i razvoj civilnog društva (kultura, znanost i obrazovanje, civilne inicijative).

Od jedanaest identificiranih prioritetnih područja Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske u dijelu vodnog gospodarstva zaduženo je za praćenje i sudjelovanje u radu grupe prioritetnog područja PA5 – Upravljanje rizicima za okoliš unutar Strategije EU za Dunavsku regiju.

Više na: www.danube-region.eu

Stalna radna skupina za regionalni ruralni razvoj – SWG

Stalna radna skupina za regionalni ruralni razvoj (eng. Standing Working Group for Regional Rural Development, SWG) je platforma za umrežavanje i regionalnu suradnju, a osnovana je na Poljoprivrednom forumu koji se održao u Makedoniji i Srbiji u lipnju 2005. godine. SWG djeluje prema zaključcima Poljoprivrednog foruma koji je održan u Leipzigu, a na kojem je usvojena Agenda 2004. Ova radna skupina je osnovana temeljem zajedničke želje da se ustanovi neformalna organizacija za održivi ruralni razvoj u zemljama Jugoistočne Europe, a čine ju predstavnici vladinih institucija koje su odgovorne za ruralni razvoj zemalja članica. Glavni ciljevi SWG-a su identificirati zajedničke potrebe i interese zemalja u području ruralnog razvoja, potpora zajedničkom planiranju prekograničnih projekata ruralnog razvoja kao i potpora različitim institucijama u zadovoljavanju potreba zemalja članica.Svake godine predsjedavanje SWG-om obavlja jedna zemlja članica i traje godinu dana.

Republika Hrvatska je postala članicom 18. ožujka 2008. godine. Ministarstvo poljoprivrede je nadležno tijelo državne uprave zaduženo za sudjelovanje i koordinaciju suradnje s SWG-om. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska izlazi iz članstva SWG-a u 2014. godini, ali i dalje sudjeluje u radu Radne skupine kao promatrač.

Godišnje se u okviru redovnih radnih sastanaka predstavnici zemalja sastaju u nekoliko puta, a na završnom radnom sastanku usvaja se plan rada za sljedeću godinu na temelju prijedloga predstavnika zemalja. Plan uključuje provedbu projekata, održavanja radionica, seminara, predavanja te osiguravanje donatora za razne aktivnosti. U studenom se svake godine održava se i neformalni godišnji radni sastanak ministara poljoprivrede jugoistočne Europe.

Više na: www.seerural.org

Makroregionalna strategija EU-a za Jadransku i Jonsku regiju – EUSAIR

Uspješna suradnja članica Jadranske regije dovela je do pokretanja Inicijative za donošenje Makroregionalne strategije EU-a za Jadransku i Jonsku regiju (eng. EU Strategy for the Adriatic and Ionian Region, EUSAIR) u cilju stvaranja strateškog sustava upravljanja Jadranom. Makroregionalna Strategija EU-a za Jadransku i Jonsku regiju (EUSAIR) formalno je usvojena i potvrđena na Europskom vijeću u listopadu 2014. godine, a početak implementacije označila je Inauguracijska konferencija održana u studenome iste godine u Briselu. EUSAIR se nadovezuje na više od petnaest godina suradnje unutar Jadransko-jonske inicijative (JJI), a države sudionice su države JJI: Hrvatska, Italija, Grčka, Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora i Albanija.

Radi postizanja uravnoteženog društveno-gospodarskog razvoja na cijelom jadranskom području područje je sagledano kao cjelina odnosno makroregija te se Strategijom uspostavlja koherentan okvir politike regionalnog razvoja na jadranskom području, te njezin pravni i institucionalni okvir. Ključnu ulogu u EU strategiji za Jadransko jonsku makroregiju ima Europska unija, čija je uloga olakšati i koordinirati suradnju, posebno u njenoj početnoj fazi. Uključivanje EU olakšava međusektorski pristup koji se sastoji od različitih EU politika. To će naglasiti moguće komplementarnosti i sinergije između politika i programa koji se trenutno provode u ovoj regiji. To će također pomoći mobiliziranju širokog spektra fondova i programa koji su trenutno dostupni Jadransko-jonskoj regiji kako bi olakšalo ispunjavanje ciljeva Strategije.

Dva glavna cilja EUSAIR-a su:

- promocija održive ekonomije i dobrobiti društva Jadranske i Jonske regije kroz rast i otvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje njene atraktivnosti, konkurentnosti i povezanosti, uz istodobnu zaštitu okoliša i osiguranja zdravog i uravnoteženog morskog i obalnog ekosistema

- pomoći zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima na njihovom putu pristupanja EU.

Četiri glavna „stupa suradnje“ EUSAIR-a su „Plavi rast“, „Povezivanje regije“, „Kvaliteta okoliša“ i „Održivi turizam“, dok su „Istraživanje, inovacije“, „Malo i srednje poduzetništvo“ i „Izgradnja kapaciteta i komunikacija“ horizontalna pitanja.

Više na. www.adriatic-ionian.eu