Vinogradarstvo i vinarstvo

Vinogradarstvo i vinarstvo u Republici Hrvatskoj imaju dugu i bogatu tradiciju, štoviše u nekim područjima Hrvatske predstavljaju jedinu moguću granu poljoprivrede. Zbog različitosti klimatskih i pedoloških uvjeta, zemljopisna područja uzgoja vinove loze u Republici Hrvatskoj podijeljena su na četiri regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Središnja bregovita Hrvatska, Hrvatska Istra i Kvarner i Dalmacija, koje korespondiraju s vinogradarskim zonama proizvodnje B, CI., C II. i C III. (b).
Zahvaljujući različitosti klimatskih i pedoloških uvjeta, Hrvatska ima veliki broj autohtonih sorata. Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze nalazi se 258 sorti, od kojih su 134 autohtone, a oko 200 ih je preporučeno kao sorte za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, najzastupljenije sorte su Graševina (32 % površina), Malvazija istarska (12 % površina) i Plavac mali crni (10 % površina).
Od stupanja Republike Hrvatske u Europsku Uniju, primjenjuje se sustav označavanja vina zaštićenom oznakom. Sustav zaštićenih oznaka omogućuje zaštitu naziva proizvoda, u ovom slučaju vina, čija kvaliteta i posebne značajke nastaju pod utjecajem ljudskih ili prirodnih čimbenika specifičnih za određeno zemljopisno područje. Republika Hrvatska ima 18 zaštićenih oznaka izvornosti vina (ZOI) na razini Europske Unije od kojih je 16 priznato Ugovorom o pristupanju. Nakon pristupanja Republike Hrvatske u Europsku Uniju, zaštićene su još dvije oznake izvornosti vina temeljem zahtjeva pokrenutih od strane proizvođača te jedna zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) za aromatizirani proizvod od vina. U tijeku je postupak za registraciju još jedne oznake izvornosti za koju je podnesen zahtjev Europskoj komisiji, a koja trenutno ima status prijelazne nacionalne zaštite. Specifikacije zaštićenih oznaka objavljene su na stranicama Ministarstva poljoprivrede na poveznici Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla za vina i aromatizirane proizvode od vina.

Vinari i vinogradari Republike Hrvatske okupljeni su u četiri regionalne organizacije na razini svake vinogradarske regije. Udruga „Graševina Croatica“ regionalna organizacija za regiju Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Udruženje „Vino Dalmacije“ regionalna organizacija za regiju Dalmacija, Udruga vinogradara i vinara Istre „Vinistra“ regionalna organizacija za regiju Hrvatska Istra i Kvarner te Udruga vinara i vinogradara „Bregovita Hrvatska“ regionalna organizacija za regiju Središnja bregovita Hrvatska.

Zadaća regionalnih organizacija je promocija vinara i vina svoje regije, upravljanje sustavom marketinškog označavanja vina, donošenje internih akata, predlaganje članova Komisije na razini regije u postupcima ocjenjivanja vina, suradnja s regionalnim uredima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, tehnička i stručna podrška vinarima u pokretanju postupka i tijekom postupka zaštite, u širenju i korištenju zaštićenih oznaka vina i aromatiziranih proizvoda od vina te samostalno poduzimanje aktivnosti potrebnih za njihovu zaštitu. Rad regionalnih organizacija sufinancira se kroz Program sufinanciranja rada regionalnih organizacija u iznosu od 1.800.000,00 EUR za trogodišnje razdoblje.

Poveznice na web stranice regionalnih organizacija
 
Udruga Graševina Croatica 
Udruženje „Vino Dalmacije“
Udruga vinogradara i vinara Istre „Vinistra“
Udruga vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska

Od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji za potpore sektoru vina koriste se financijska sredstva iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP).

Uspješno su završena dva programska razdoblja u okviru Nacionalnog programa pomoći sektoru vina (2014. - 2018. i 2019. - 2023.).

Nakon završetka drugog programskog razdoblja sektoru vina dodjeljuju se potpore u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027. Za intervencije iz sektora vinarstva predviđena su sredstva u iznosu od 10.410.000,00 eura godišnje. Detaljnije informacije o potporama u sektoru vina nalaze se na stranici Ministarstva poljoprivrede na poveznici https://poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/poljoprivreda-173/poljoprivreda-175/vinogradarstvo-i-vinarstvo/potpore-sektoru-vina/6532 .

Proizvodnja, uvoz i izvoz vina

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), površine pod vinogradima u 2023. godini su iznosile 19.826 ha, proizvedeno je 94.905 t grožđa te 612.000 hl vina.
Proizvodnja grožđa i vina, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), se odvija na 31.727 poljoprivrednih gospodarstava na 62.269 parcela. Najzastupljenije sorte vina u po proizvodnji su: Graševina (proizvedeno je 33.568,40 t grožđa te 228.340,01 hl vina), Malvazija Istarska (proizvedeno je 7.821,29 t grožđa te 51.155,95 hl vina), Plavac mali crni (proizvedeno je 5.952,56 t grožđa te 38.202,09 hl vina), Merlot (proizvedeno je 3.584,94 te 22.267,75 hl vina) i Chardonnay (proizvedeno je 3.025,25 t grožđa te 20.231,71 hl vina).“


Uvoz i izvoz vina

Prema privremenim podacima DZS-a, u razdoblju od siječnja do svibnja 2024. godine uvezeno je vina u vrijednosti od 19,4 milijuna eura, što predstavlja povećanje za 16,6% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Količinski, u razdoblju od siječnja do svibnja, uvoz je iznosio 10.901 t te bilježi povećanje u odnosu na isto razdoblje 2023. godine za 31,5%.
 
Izvoz vina u razdoblju od siječnja do svibnja 2024. godine iznosio je 7,7 milijuna eura, što predstavlja smanjenje za 1,4% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Količinski u razdoblju od siječnja do svibnja izvoz je iznosio 1.450 t te bilježi smanjenje u odnosu na isto razdoblje 2023. godine za 10,2%.
 
U razdoblju od siječnja do svibnja 2024. godine u segmentu vina ostvarena je negativna vanjskotrgovinska bilanca, odnosno deficit od 11,7 milijuna eura.
 
Republika Hrvatska najviše vina uvozi, promatrano vrijednosno, iz država članica Europske unije 73,0%, dok iz država članica CEFTA-e uvoz iznosi 25,9%. Promatrano po državama najviše vina uvozimo iz Italije, čiji udio, vrijednosno gledano, u ukupnom uvozu u razdoblju od siječnja do svibnja 2024. godine iznosi 22,5%. U odnosu na isto razdoblje 2023. godine, uvoz iz Italije se povećao za 46,4%
 
Najznačajnija izvozna destinacija u razdoblju od siječnja do svibnja 2024. godine je Bosna i Hercegovina čiji je udio, promatrano vrijednosno, u ukupnom izvozu 35,9%. U ukupnom promatranju strukture izvoza po zemljama, proizlazi da je Republika Hrvatska najviše vina izvezla, promatrano vrijednosno, na tržište CEFTE 52,7%, dok je izvoz u zemlje Europske unije iznosio 25,8%.
 
Na stranicama Europske komisije objavljuju se podaci o trgovini vinom na poveznici https://agridata.ec.europa.eu/extensions/DashboardWine/WineTrade.html gdje se mogu pretraživati podaci o izvozu europskih i hrvatskih vina prema trećim zemljama.
 
(Izvor: Državni zavod za statistiku, privremeni podaci, Obrada Ministarstvo poljoprivrede, Napomena: Konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o uvozu i izvozu vina za 2024. godinu bit će objavljeni sredinom lipnja 2025. godine)“