Vinogradarstvo i vinarstvo
Vinogradarstvo i vinarstvo u Republici Hrvatskoj imaju dugu i bogatu tradiciju, štoviše u nekim područjima Hrvatske predstavljaju jedinu moguću granu poljoprivrede. Zbog različitosti klimatskih i pedoloških uvjeta, zemljopisna područja uzgoja vinove loze u Republici Hrvatskoj podijeljena su na četiri regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Središnja bregovita Hrvatska, Hrvatska Istra i Kvarner i Dalmacija, koje korespondiraju s vinogradarskim zonama proizvodnje B, CI., C II. i C III. (b).
Zahvaljujući različitosti klimatskih i pedoloških uvjeta, Hrvatska ima veliki broj autohtonih sorata. Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze nalazi se 258 sorti, od kojih su134 autohtone, a oko ih 200 je preporučeno kao sorte za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, najzastupljenije sorte su Graševina (32 % površina), Malvazija istarska (11,5 % površina) i Plavac mali crni (10 % površina).
Od stupanja Republike Hrvatske u Europsku Uniju, primjenjuje se sustav označavanja vina zaštićenom oznakom. Sustav zaštićenih oznaka omogućuje zaštitu naziva proizvoda, u ovom slučaju vina, čija kvaliteta i posebne značajke nastaju pod utjecajem ljudskih ili prirodnih čimbenika specifičnih za određeno zemljopisno područje. Republika Hrvatska ima 18 zaštićenih oznaka izvornosti vina (ZOI) na razini Europske Unije od kojih je 16 priznato Ugovorom o pristupanju. Nakon pristupanja Republike Hrvatske u Europsku Uniju, zaštićene su još dvije oznake izvornosti vina temeljem zahtjeva pokrenutih od strane proizvođača te jedna zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) za aromatizirani proizvod od vina. U tijeku je postupak za registraciju još jedne oznake izvornosti za koju je podnesen zahtjev Europskoj komisiji, a koja trenutno ima status prijelazne nacionalne zaštite. Specifikacije zaštićenih oznaka objavljene su na stranicama Ministarstva poljoprivrede na poveznici Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla za vina i aromatizirane proizvode od vina.
Vinari i vinogradari Republike Hrvatske okupljeni su u četiri regionalne organizacije na razini svake vinogradarske regije. Udruga „Graševina Croatica“ regionalna organizacija za regiju Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Udruženje „Vino Dalmacije“ regionalna organizacija za regiju Dalmacija, „Vinistra“ regionalna organizacija za regiju Hrvatska Istra i Kvarner te „Bregovita Hrvatska“ regionalna organizacija za regiju Središnja bregovita Hrvatska. Zadaća regionalnih organizacija je promocija vinara i vina svoje regije, upravljanje sustavom marketinškog označavanja vina, donošenje internih akata, predlaganje članova Komisije na razini regije u postupcima ocjenjivanja vina, suradnja s regionalnim uredima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, tehnička i stručna podrška vinarima u pokretanju postupka i tijekom postupka zaštite, u širenju i korištenju zaštićenih oznaka vina i aromatiziranih proizvoda od vina te samostalno poduzimanje aktivnosti potrebnih za njihovu zaštitu. Rad regionalnih organizacija sufinancira se kroz Program sufinanciranja rada regionalnih organizacija u iznosu od 800.000,00 EUR za trogodišnje razdoblje.
Republika Hrvatska od pristupanja u Europsku uniju, koristi financijska sredstva iz Europskog fonda za garancije u poljoprivredi (EAGF) putem Nacionalnog programa pomoći sektoru vina iz takozvane "vinske omotnice" u iznosu od 10.410.000,00 EUR. Provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine završava s 15. listopada 2023. godine.
Novo programsko razdoblje unutar Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. započinje 16. listopada 2023. godine.
U sektoru vina provode se sljedeće vrste intervencija unutar Strateškog plana:
- Informiranje u državama članicama
- Promidžba na tržištima trećih zemalja
- Restrukturiranje i konverzija vinograda i
- Ulaganja
Proizvodnja, uvoz i izvoz vina
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), proizvodnja vina u 2022. godini iznosila je 726.000 hl vina, što u odnosu na 2021. predstavlja smanjenje za 5,1%.
Uvoz i izvoz vina
Prema privremenim podacima DZS-a, u razdoblju od siječnja do lipnja 2023. godine uvezeno je vina u vrijednosti od 21,9 milijuna eura, što predstavlja povećanje za 8,7% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Količinski, u razdoblju od siječnja do lipnja, uvoz je iznosio 10.471 t te bilježi smanjenje u odnosu na isto razdoblje 2022. godine za 16,7%.
Izvoz vina u razdoblju od siječnja do lipnja 2022. godine iznosio je 9,8 milijuna eura, što predstavlja povećanje za 6,4% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Količinski u razdoblju od siječnja do lipnja izvoz je iznosio 1.971 t te bilježi smanjenje u odnosu na isto razdoblje 2022. godine za 11,6%.
U razdoblju od siječnja do lipnja 2023. godine u segmentu vina ostvarena je negativna vanjskotrgovinska bilanca, odnosno deficit od 12,1 milijun eura.
Republika Hrvatska najviše vina uvozi, promatrano vrijednosno, iz država članica Europske unije 71,5%, dok iz država članica CEFTA-e uvoz iznosi 27,3%. Promatrano po državama najviše vina uvozimo iz Francuske, čiji udio, vrijednosno gledano, u ukupnom uvozu u razdoblju od siječnja do lipnja 2023. godine iznosi 29,4%. U odnosu na isto razdoblje 2022. godine, uvoz iz Francuske se povećao za 29,4%
Najznačajnija izvozna destinacija u razdoblju od siječnja do lipnja 2022. godine je Bosna i Hercegovina čiji je udio, promatrano vrijednosno, u ukupnom izvozu 29,8%. U ukupnom promatranju strukture izvoza po zemljama, proizlazi da je Republika Hrvatska najviše vina izvezla, promatrano vrijednosno, na tržište CEFTE 46,6%, dok je izvoz u zemlje Europske unije iznosio 32,9%.
(Izvor: Državni zavod za statistiku, privremeni podaci, Obrada Ministarstvo poljoprivrede, Napomena: Konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o uvozu i izvozu vina za 2023. godinu bit će objavljeni sredinom lipnja 2023. godine)