Vinogradarstvo i vinarstvo
Vinogradarstvo i vinarstvo u Republici Hrvatskoj imaju dugu i bogatu tradiciju, štoviše u nekim područjima Hrvatske predstavljaju jedinu moguću granu poljoprivrede. Zbog različitosti klimatskih i pedoloških uvjeta, zemljopisna područja uzgoja vinove loze u Republici Hrvatskoj podijeljena su na četiri regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Središnja bregovita Hrvatska, Hrvatska Istra i Kvarner i Dalmacija, koje korespondiraju s vinogradarskim zonama proizvodnje B, C I.,C II. i C III. (b).
Zahvaljujući različitosti klimatskih i pedoloških uvjeta, Hrvatska ima veliki broj autohtonih sorata, što predstavlja posebnost hrvatskog vinogradarstva i vinarstva. Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze nalazi se 258 sorti, od čega je oko 200 sorti preporučeno kao sorte za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, najzastupljenije sorte su Graševina (32 % površina), Malvazija istarska (11,5 % površina) i Plavac mali crni (10,1 % površina).
Od stupanja Republike Hrvatske u Europsku Uniju, primjenjuje se sustav označavanja vina zaštićenom oznakom. Ugovorom o pristupanju na razini EU priznato je 16 hrvatskih zaštićenih oznaka izvornosti vina (ZOI). Nakon pristupanja Republike Hrvatske u EU zaštićene su još dvije oznake izvornosti vina temeljem zahtjeva pokrenutih od strane proizvođača te jedna zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) za aromatizirani proizvod od vina. Specifikacije zaštićenih oznaka objavljene su na stranicama Ministarstva poljoprivrede na poveznici Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla za vina i aromatizirane proizvode od vina
Vinari i vinogradari Republike Hrvatske okupljeni su u četiri regionalne organizacije na razini svake vinogradarske regije. Udruga „Graševina Croatica“ regionalna organizacija za regiju Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Udruženje „Vino dalmacije“ regionalna organizacija za regiju Dalmacija, „Vinistra“ regionalna organizacija za regiju Hrvatska Istra i Kvarner te „Bregovita Hrvatska“ regionalna organizacija za regiju Središnja bregovita Hrvatska. Zadaća regionalnih organizacija je promocija vinara i vina svoje regije, upravljanje sustavom marketinškog označavanja vina, donošenje internih akata, predlaganje članova Komisije na razini regije u postupcima ocjenjivanja vina, suradnja s regionalnim uredima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, tehnička i stručna podrška vinarima u pokretanju postupka i tijekom postupka zaštite, u širenju i korištenju zaštićenih oznaka vina i aromatiziranih proizvoda od vina te samostalno poduzimanje aktivnosti potrebnih za njihovu zaštitu.
Republika Hrvatska od pristupanja u Europsku uniju, koristi financijska sredstva iz Europskog fonda za garancije u poljoprivredi (EAGF) putem Nacionalni program pomoći sektoru vina iz takozvane "vinske omotnice" u iznosu od 10.410.000,00 EUR. U tijeku je provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine.
Unutar Nacionalnog programa pomoći sektoru vina provode se mjere:
- Informiranje u državama članicama
- Promidžba na tržištima trećih zemalja
- Restrukturiranje i konverzija vinograda i
- Ulaganja
Proizvodnja, uvoz i izvoz vina
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), proizvodnja vina u 2021. godini iznosila je 765.000 hl vina, što u odnosu na 2020. predstavlja smanjenje za 4,4%.
Prema privremenim podacima DZS-a, u razdoblju od siječnja do listopada 2022. godine uvezeno je vina u vrijednosti od 33,9 milijuna eura, što predstavlja povećanje za 16,6% u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Količinski, u razdoblju od siječnja do listopada, uvoz je iznosio 21.070 t te bilježi smanjenje u odnosu na isto razdoblje 2021. godine za 8,8%.
Izvoz vina u razdoblju od siječnja do listopada 2022. godine iznosio je 15,9 milijuna eura, što predstavlja povećanje za 14,2% u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Količinski u razdoblju od siječnja do listopada izvoz je iznosio 3.806 t te bilježi povećanje u odnosu na isto razdoblje 2021. godine za 5,6%.
U razdoblju od siječnja do listopada 2022. godine u segmentu vina ostvarena je negativna vanjskotrgovinska bilanca, odnosno deficit od 18,0 milijuna eura.
Republika Hrvatska najviše vina uvozi, promatrano vrijednosno, iz država članica Europske unije 64,5%, dok iz država članica CEFTA-e uvoz iznosi 33,9%. Promatrano po državama najviše vina uvozimo iz Sjeverne Makedonije, čiji udio, vrijednosno gledano, u ukupnom uvozu u razdoblju od siječnja do listopada 2022. godine iznosi 23,3%.
Najznačajnija izvozna destinacija u razdoblju od siječnja do listopada 2022. godine je Bosna i Hercegovina čiji je udio, promatrano vrijednosno, u ukupnom izvozu 32,9%. U odnosu na isto razdoblje 2021. godine, izvoz u Bosnu i Hercegovinu se povećao za 21,2%. U ukupnom promatranju strukture izvoza po zemljama, proizlazi da je Republika Hrvatska najviše vina izvezla, promatrano vrijednosno, na tržište CEFTE 47,3%, dok je izvoz u zemlje Europske unije iznosio 27,9%.
(Izvor: Državni zavod za statistiku, privremeni podaci, Obrada Ministarstvo poljoprivrede, Napomena: Konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o proizvodnji, uvozu i izvozu vina za 2022. godinu bit će objavljeni sredinom travnja 2023. godine)