Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj prvi je sveobuhvatni i jedinstveni dokument koji uređuje osnovne odrednice obitavanja medvjeda i gospodarenja medvjedom u Republici Hrvatskoj.
Ovaj plan utemeljen je na znanstvenim i ekološkim ishodištima unutar zakonskih, upravnih, kulturnih, gospodarskih i socioloških okvira u Hrvatskoj. Također, velikim dijelom, ovaj plan temeljen je na prihvaćenim međunarodnim konvencijama, planovima i preporukama koje se odnose na očuvanje i zaštitu smeđeg medvjeda u svijetu, Europi, a poglavito u njezinom alpsko - dinarsko - pindskom području, od kojih svakako treba istaknuti Bernsku konvenciju (NN- "Međunarodni ugovori", br. 3/5/00. i Vodič za gospodarenje velikim zvijerima na razini populacija (Large Carnivora Initiative for Europe (LCIE) by contract for EC, 2007.).
Donošenje Akcijskog plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj za svaku kalendarsku godinu predviđeno je Planom gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj.
Zadatak Akcijskog plana je da jasno istakne i nabroji glavne akcije (mjere) koje će se provoditi u tekućoj godini, dok su sve akcije detaljno opisane u samom Planu gospodarenja i one se provode trajno i bez posebnog isticanja u godišnjem Akcijskom planu. U tom smislu spomenuta dva dokumenta predstavljaju cjelinu, s time da je Plan gospodarenja više stručni, a Akcijski plan gospodarenja provedbeni dokument.
Interventni tim je operativno tijelo koje surađuje s jedinicama lokalne samouprave, raznim interesnim skupinama, lovoovlaštenicima i ostalima. Posrednik je pri dojavljivanju o potrebi djelovanja, a posebno vezano uz slučajeve pojave problematičnih medvjeda i napada na ljude ali i uz svaku neuobičajenu situaciju vezanu uz medvjede. Obveza im je posjetiti svako mjesto neuobičajene štete od medvjeda, neuobičajene nezgode ili smrti medvjeda izvan lova.
U svim slučajevima gdje je medvjed u nekoj neprilici (npr. zamci lovokradice ili u prirodnoj klopki) ili gdje izaziva sukob sa aktivnostima ljudi, pripadnici tima trebaju se naći na licu mjesta u što kraćem vremenu.
Sastav Interventnog tima nalazi se u prilogu, a važno je naglasiti da je u gore navedenim slučajevima potrebno obavijestiti najbližeg člana Interventnog tima za gospodarenje smeđim medvjedom, s obzirom na mjesto štetnog događaja.
Monitoring smeđeg medvjeda 2023.
Ove jeseni provodit će se sakupljanje uzoraka za genetičko brojanje na području obitavanja medvjeda u Republici Hrvatskoj, a cilj je prikupiti što veću količinu uzoraka medvjeđih izmeta. Sakupljanje uzoraka započelo je 15. rujna 2023., održavanjem prvih radionica s ovlaštenicima prava lova i javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode, a očekivano trajanje je do kraja prosinca.
Brojnost smeđeg medvjeda u Republici Hrvatskoj prvi put je određena uz pomoć genetičkih metoda još 2008. Uzorci su tada prikupljani na tri ograničena poligona (dio zapadnog i istočnog Gorskog kotara te dio Velebita), a dobiveni rezultati su preneseni na preostali dio rasprostranjenja medvjeda u Hrvatskoj. Sedam godina nakon toga, 2015., obavljeno je prvo genetičko brojanje na cijelom području njegove rasprostranjenosti u Republici Hrvatskoj i to istovremeno s brojanjem u Republici Sloveniji. Rezultati tog brojanja bili su ključna osnova za gospodarenje medvjedom.
Smeđi medvjed je strogo zaštićena vrsta prema Direktivi o staništima, a koja je obvezna za sve države članice Europske unije pa tako i za Republiku Hrvatsku, i danas je općenito prihvaćeno da se objektivni i znanstveno potkrijepljeni podatak o veličini populacije može dobiti samo genetičkim brojanjem.