Gospodarenje dabrom
Republika Hrvatska potvrdila je 2000. godine Konvenciju o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija). Tim propisom utvrđuju se sve mjere koje europske zemlje moraju poduzimati za zaštitu divljih vrsta, osobito za one koje su navedene u dodacima Konvencije, kao i za očuvanje njihovih staništa. Dabar (Castor fiber) je naveden u Dodatku III. Bernske konvencije kao zaštićena vrsta. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je bila dužna uskladiti svoje zakonodavstvo s odredbama Direktive o staništima (Direktiva Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore). Dabar se nalazi u Prilogu II (životinjske i biljne vrste od interesa zajednice čije očuvanje zahtijeva određivanje posebnih područja očuvanja) i Prilogu IV (životinjske i biljne vrste od značaja za zajednicu i kojima je potrebna stroga zaštita) Direktive o staništima. Zbog toga je dabar strogo zaštićena vrsta u RH te su za ovu vrstu izdvojena područja ekološke mreže značajna za očuvanje populacije dabra. Ipak, dabar ostaje i na popisu divljači iz Zakona o lovstvu („Narodne novine“ br. 99/18., 32/19., 32/20. i 127/24. - OUSRH). Budući da, sukladno odredbama članka 151. stavka 5. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13 i 15/18,14/19 i 127/19) plan gospodarenja za strogo zaštićene vrste kojima se gospodari prema posebnim propisima iz područja lovstva uz suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode donosi ministar nadležan za poslove lovstva, Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (KLASA: 352-02/25-01/34, URBROJ: 517-06-1-1-1-25-2, od 12. veljače 2025.) donio je dana 18. veljače 2025. Odluku o donošenju plana gospodarenja dabrom (KLASA: 323-03/24-01/16, URBROJ: 525-10/618-25-7).
Plan gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj prvi je takav dokument o vrsti divljači dabar otkako je započet postupak povratka dabra u Republiku Hrvatsku 20. travnja 1996. godine.
Osnovni ciljevi Plana gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj su poboljšanje bioraznolikosti, održavanje stabilne populacije dabra i smanjivanje konfliktnih situacija između dabrova i ljudi. Predmetni ciljevi planiraju se postići učinkovitim praćenjem populacije, zoniranjem, prijedlogom mjera za sprečavanje ili umanjenje šteta nastalih djelovanjem dabra te edukacijom o načinu suživota s dabrom, načinu zaštite od štetnog djelovanja dabra i načinu obeštećivanja.
Plan gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj
Plan gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj prvi je takav dokument o vrsti divljači dabar otkako je započet postupak povratka dabra u Republiku Hrvatsku 20. travnja 1996. godine.
Osnovni ciljevi Plana gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj su poboljšanje bioraznolikosti, održavanje stabilne populacije dabra i smanjivanje konfliktnih situacija između dabrova i ljudi. Predmetni ciljevi planiraju se postići učinkovitim praćenjem populacije, zoniranjem, prijedlogom mjera za sprečavanje ili umanjenje šteta nastalih djelovanjem dabra te edukacijom o načinu suživota s dabrom, načinu zaštite od štetnog djelovanja dabra i načinu obeštećivanja.
Plan gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj