Uputa proizvođačima u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina
Uputa o postupanju s kominom maslina i vegetativnom vodom
Iako komina maslina sadrži visokovrijedne resurse koji uključuju značajne količine organske tvari pružajući velike mogućnosti oporabe njenih sastavnica, zbrinjavanju komine treba posvetiti posebnu pažnju s obzirom da nepravilno zbrinjavanje uz činjenicu da u vrijeme prerade maslina u maslinovo ulje tijekom kratkog vremenskog perioda nastaju značajne količine iste, komina može predstavljati veliki ekološki problem. Razlozi su višestruki, a prvenstveno što komina sadrži visoke koncentracije fenola, lipida i organskih kiselina.
Uz činjenicu da su u komini maslina sadržane značajne količine za biljke važnih mikroelemenata te makroelemenata kalija i fosfora, važno je uzeti u obzir kako spojevi sadržani u komini masline mogu utjecati na smanjenje pH vrijednosti tla, povećanje njegovog saliniteta, imobilizaciju dušika te povećanje razine lipida i organskih kiselina, što nepovoljno djeluje na faunu tla, osobito mikroorganizme te može imati fitotoksičan učinak.
Prilikom kontaminacije tala uslijed većih količina nepravilno zbrinute komine ocjeđivanjem može doći i do onečišćenja voda kiselinama, lipidima, solima, a nerijetko dolazi i do porasta razine organske tvari.
Uz kominu masline značajan ekološki problem može predstavljati i vegetativna voda. Vegetativna voda je karakteristična po tamno crvenoj do crnoj boji, neugodnom mirisu, niskoj pH vrijednosti te sadržaju više od 40 različitih fenolnih spojeva. Zbog značajne količine reducirajućih šećera prisutnih u vegetativnoj vodi, koje koriste mikroorganizmi, dolazi do smanjenja kisika potrebnog drugim živim organizmima čime se narušava ekološka ravnoteža u okolišu u koji je vegetativna voda ispuštena. Visoke razine fosfata sadržane u vegetativnoj vodi, dovode do prekomjernog razmnožavanja fitoplanktona, što rezultira povećanjem prekomjernih vrijednosti organske tvari. Ovi procesi zahtijevaju potrošnju veće količine kisika, koja posljedično nedostaje za životne funkcije prisutne flore i faune. Uz navedeno treba spomenuti kako visoke razine organske tvari pogoduju i eksponencijalnom porastu patogenih mikroorganizama, uzročnika biljnih bolesti i štetnika.
Zato je važno poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se izbjegli problemi onečišćenja tla otjecanjem tekućeg dijela komine u tlo i kontaminacije okoliša vegetativnom vodom uz potencijalna onečišćenja vode i zraka uz emisije neugodnih mirisa.
U nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja („Narodne novine“, broj 71/2019). Prema članku 2., ovoga pravilnika, zaštita zemljišta od onečišćenja provodi se zabranom, sprječavanjem i ograničavanjem unošenja onečišćujućih tvari u zemljište kao i poduzimanjem drugih mjera za njegovo očuvanje. Onečišćujuće tvari su prioritetno teški metali (Cd, Cr, Cu, Hg, Ni, Pb, Zn, Mo, As, Co) i potencijalno toksični esencijalni elementi (Zn i Cu), postojane organske onečišćujuće tvari (pesticidi, industrijske kemikalije, nusproizvodi izgaranja i industrijskih procesa), radionuklidi i patogeni organizmi.
Slijedom navedenog dobre prakse za pravilno skladištenje komine od maslina su sljedeće:
U nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije su Zakon o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 84/21 i 142/23 - Odluka USRH; Zakon) i Zakon o vodama („Narodne novine“, broj 66/2019, 84/2021, 47/2023).Prema spomenutim propisima, komina masline i vegetativna voda kao nusproizvodi proizvodnje maslinovog ulja moraju se primjereno zbrinuti. To implicira zbrinjavanje komine u skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 84/21 i 142/23 - Odluka USRH; Zakon), a zbrinjavanje vegetativne vode u skladu sa Zakonom o vodama („Narodne novine“, broj 66/2019, 84/2021, 47/2023).
Zbrinjavanje komine
Sukladno članku 4. stavku 1. točki 48 . Zakona o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 84/21 i 142/23 - Odluka USRH) otpad je svaka tvar ili predmet koju posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.
Temeljem članka 15. stavka 1. ovoga zakona tvar ili predmet, koji nastaje kao rezultat proizvodnog procesa, gradnje građevine ili tehnološkog procesa, čija primarna svrha nije proizvodnja te tvari ili predmeta, smatrat će se nusproizvodom, a ne otpadom, ako je upisan u Očevidnik nusproizvoda.
Tvar ili predmet, za koji kriteriji za nusproizvod nisu utvrđeni na razini Europske unije, upisat će se u Očevidnik nusproizvoda ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
Prema članku 4. Pravilnika o gospodarenju otpadom (“Narodne novine”, broj 106/22):
(1) daljnja uporaba tvari ili predmeta, radi utvrđivanja statusa nusproizvoda, dokazuje se:
(2) mogućnost izravne uporabe tvari ili predmeta bez dodatne obrade, osim uobičajenim industrijskim postupcima, a radi utvrđivanja statusa nusproizvoda, dokazuje se opisom i tehnološkom shemom procesa prerade nusproizvoda kod korisnika nusproizvoda i specifikacijom korisnika nusproizvoda.
(3) nastanak tvari ili predmeta kao sastavnog dijela proizvodnog postupka dokazuje se: opisom i tehnološkom shemom proizvodnog postupka iz koje je razvidno što je ulazna sirovina, na koji način se prerađuje, što je proizvod, a što je proizvodni ostatak koji nije otpadna voda ili rezultat obrade otpadne vode, nastao kao sastavni dio proizvodnog postupka proizvođača nusproizvoda.
(4) dopuštenost daljnje uporabe tvari ili predmeta odnosno da tvar ili predmet ispunjava sve relevantne zahtjeve u pogledu proizvoda, zaštite okoliša i zdravlja ljudi za tu konkretnu uporabu i neće dovesti do značajnih štetnih učinaka na okoliš ili zdravlje ljudi, a radi utvrđivanja statusa nusproizvoda, dokazuje se izvješćem akreditiranih tijela za ocjenjivanje sukladnosti/ akreditiranih laboratorija koje dokazuje da tvar ili predmet zadovoljava zahtjeve propisa i normi koji se odnose na proizvode, registraciju, evaluaciju, autorizaciju i ograničavanje kemikalija i zaštitu okoliša i/ili dokaz da tvar ili predmet za koji se traži upis u Očevidnik nusproizvoda odgovara specifikaciji budućeg korisnika nusproizvoda i izjavu proizvođača nusproizvoda i budućeg korisnika nusproizvoda da uporaba nusproizvoda neće dovesti do značajnih štetnih učinaka na okoliš ili zdravlje ljudi.
Primjenjivost dokaza utvrđuje se u postupku upisa u Očevidnik nusproizvoda za svaki pojedini zahtjev zasebno.
Nadležno upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba na čijem području je nastao nusproizvod rješava o zahtjevu za upis u Očevidnik nusproizvoda.
Poštujući odredbe Zakona o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 84/21 i 142/23 - Odluka USRH) i Pravilnika o gospodarenju otpadom (“Narodne novine”, broj 106/22) za upis komine masline u Očevidnik nusproizvoda potrebno je priložiti sljedeće:
Zbrinjavanje vegetativne vode
Odredbom članka 165. Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 66/2019, 84/2021, 47/2023) propisano je da je vodopravna dozvola potrebna za svako ispuštanje otpadnih voda za koje su, propisom iz članka 70. stavka 4. ovoga zakona, propisane granične vrijednosti emisija.
Slijedom navedenog za ispuštanje otpadnih voda iz objekata postrojenja za proizvodnju biljnih i životinjskih ulja i masti su propisane granične vrijednosti emisija otpadnih voda u Prilogu 9. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“, broj 26/20).
Temeljem spomenutog može se izvesti zaključak kako je za svako ispuštanje industrijskih otpadnih voda u građevine za javnu odvodnju, individualni sustav odvodnje ili u vode potrebna vodopravna dozvola.
Iako komina maslina sadrži visokovrijedne resurse koji uključuju značajne količine organske tvari pružajući velike mogućnosti oporabe njenih sastavnica, zbrinjavanju komine treba posvetiti posebnu pažnju s obzirom da nepravilno zbrinjavanje uz činjenicu da u vrijeme prerade maslina u maslinovo ulje tijekom kratkog vremenskog perioda nastaju značajne količine iste, komina može predstavljati veliki ekološki problem. Razlozi su višestruki, a prvenstveno što komina sadrži visoke koncentracije fenola, lipida i organskih kiselina.
Uz činjenicu da su u komini maslina sadržane značajne količine za biljke važnih mikroelemenata te makroelemenata kalija i fosfora, važno je uzeti u obzir kako spojevi sadržani u komini masline mogu utjecati na smanjenje pH vrijednosti tla, povećanje njegovog saliniteta, imobilizaciju dušika te povećanje razine lipida i organskih kiselina, što nepovoljno djeluje na faunu tla, osobito mikroorganizme te može imati fitotoksičan učinak.
Prilikom kontaminacije tala uslijed većih količina nepravilno zbrinute komine ocjeđivanjem može doći i do onečišćenja voda kiselinama, lipidima, solima, a nerijetko dolazi i do porasta razine organske tvari.
Uz kominu masline značajan ekološki problem može predstavljati i vegetativna voda. Vegetativna voda je karakteristična po tamno crvenoj do crnoj boji, neugodnom mirisu, niskoj pH vrijednosti te sadržaju više od 40 različitih fenolnih spojeva. Zbog značajne količine reducirajućih šećera prisutnih u vegetativnoj vodi, koje koriste mikroorganizmi, dolazi do smanjenja kisika potrebnog drugim živim organizmima čime se narušava ekološka ravnoteža u okolišu u koji je vegetativna voda ispuštena. Visoke razine fosfata sadržane u vegetativnoj vodi, dovode do prekomjernog razmnožavanja fitoplanktona, što rezultira povećanjem prekomjernih vrijednosti organske tvari. Ovi procesi zahtijevaju potrošnju veće količine kisika, koja posljedično nedostaje za životne funkcije prisutne flore i faune. Uz navedeno treba spomenuti kako visoke razine organske tvari pogoduju i eksponencijalnom porastu patogenih mikroorganizama, uzročnika biljnih bolesti i štetnika.
Zato je važno poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se izbjegli problemi onečišćenja tla otjecanjem tekućeg dijela komine u tlo i kontaminacije okoliša vegetativnom vodom uz potencijalna onečišćenja vode i zraka uz emisije neugodnih mirisa.
U nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja („Narodne novine“, broj 71/2019). Prema članku 2., ovoga pravilnika, zaštita zemljišta od onečišćenja provodi se zabranom, sprječavanjem i ograničavanjem unošenja onečišćujućih tvari u zemljište kao i poduzimanjem drugih mjera za njegovo očuvanje. Onečišćujuće tvari su prioritetno teški metali (Cd, Cr, Cu, Hg, Ni, Pb, Zn, Mo, As, Co) i potencijalno toksični esencijalni elementi (Zn i Cu), postojane organske onečišćujuće tvari (pesticidi, industrijske kemikalije, nusproizvodi izgaranja i industrijskih procesa), radionuklidi i patogeni organizmi.
Slijedom navedenog dobre prakse za pravilno skladištenje komine od maslina su sljedeće:
- odabir podloge za skladištenje koja mora biti od odgovarajućih nepropusnih materijala kako bi se spriječio direktan kontakt s tlom,
- uporaba adekvatnih, vodonepropusnih spremnika kako ne bi došlo do onečišćenja podzemnih i površinskih voda te kako bi se smanjilo širenje neugodnih mirisa,
- spremnici bi trebali biti od materijala otpornog na koroziju i nepropusnog za ulje.
U nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije su Zakon o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 84/21 i 142/23 - Odluka USRH; Zakon) i Zakon o vodama („Narodne novine“, broj 66/2019, 84/2021, 47/2023).Prema spomenutim propisima, komina masline i vegetativna voda kao nusproizvodi proizvodnje maslinovog ulja moraju se primjereno zbrinuti. To implicira zbrinjavanje komine u skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 84/21 i 142/23 - Odluka USRH; Zakon), a zbrinjavanje vegetativne vode u skladu sa Zakonom o vodama („Narodne novine“, broj 66/2019, 84/2021, 47/2023).
Zbrinjavanje komine
Sukladno članku 4. stavku 1. točki 48 . Zakona o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 84/21 i 142/23 - Odluka USRH) otpad je svaka tvar ili predmet koju posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.
Temeljem članka 15. stavka 1. ovoga zakona tvar ili predmet, koji nastaje kao rezultat proizvodnog procesa, gradnje građevine ili tehnološkog procesa, čija primarna svrha nije proizvodnja te tvari ili predmeta, smatrat će se nusproizvodom, a ne otpadom, ako je upisan u Očevidnik nusproizvoda.
Tvar ili predmet, za koji kriteriji za nusproizvod nisu utvrđeni na razini Europske unije, upisat će se u Očevidnik nusproizvoda ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
- osiguravanje daljnje uporabe tvari ili predmeta,
- tvar ili predmet može upotrijebiti izravno bez dodatne obrade, osim uobičajenim industrijskim postupcima,
- tvar ili predmet nastaje kao sastavni dio proizvodnog postupka,
- daljnja uporaba tvari ili predmeta je dopuštena, odnosno tvar ili predmet ispunjavaju sve relevantne zahtjeve u pogledu proizvoda, zaštite okoliša i zdravlja ljudi za tu konkretnu uporabu i neće dovesti do značajnih štetnih učinaka na okoliš ili zdravlje ljudi.
Prema članku 4. Pravilnika o gospodarenju otpadom (“Narodne novine”, broj 106/22):
(1) daljnja uporaba tvari ili predmeta, radi utvrđivanja statusa nusproizvoda, dokazuje se:
- izvornikom ili ovjerenom preslikom ugovora ili drugog dokumenta koji uređuje poslovni odnos između posjednika tvari ili predmeta za koju se traži upis u Očevidnik nusproizvoda i budućeg korisnika nusproizvoda iz kojeg je razvidno da je osigurana daljnja uporaba te tvari ili predmeta,
- izjavom proizvođača nusproizvoda o namjeri korištenja tog nusproizvoda u vlastitoj proizvodnji ili izgradnji za slučaj kad se korisnik nusproizvoda koji je ujedno i proizvođač nusproizvoda nalazi na lokaciji različitoj od lokacije na kojoj se proizvodi nusproizvod.
(2) mogućnost izravne uporabe tvari ili predmeta bez dodatne obrade, osim uobičajenim industrijskim postupcima, a radi utvrđivanja statusa nusproizvoda, dokazuje se opisom i tehnološkom shemom procesa prerade nusproizvoda kod korisnika nusproizvoda i specifikacijom korisnika nusproizvoda.
(3) nastanak tvari ili predmeta kao sastavnog dijela proizvodnog postupka dokazuje se: opisom i tehnološkom shemom proizvodnog postupka iz koje je razvidno što je ulazna sirovina, na koji način se prerađuje, što je proizvod, a što je proizvodni ostatak koji nije otpadna voda ili rezultat obrade otpadne vode, nastao kao sastavni dio proizvodnog postupka proizvođača nusproizvoda.
(4) dopuštenost daljnje uporabe tvari ili predmeta odnosno da tvar ili predmet ispunjava sve relevantne zahtjeve u pogledu proizvoda, zaštite okoliša i zdravlja ljudi za tu konkretnu uporabu i neće dovesti do značajnih štetnih učinaka na okoliš ili zdravlje ljudi, a radi utvrđivanja statusa nusproizvoda, dokazuje se izvješćem akreditiranih tijela za ocjenjivanje sukladnosti/ akreditiranih laboratorija koje dokazuje da tvar ili predmet zadovoljava zahtjeve propisa i normi koji se odnose na proizvode, registraciju, evaluaciju, autorizaciju i ograničavanje kemikalija i zaštitu okoliša i/ili dokaz da tvar ili predmet za koji se traži upis u Očevidnik nusproizvoda odgovara specifikaciji budućeg korisnika nusproizvoda i izjavu proizvođača nusproizvoda i budućeg korisnika nusproizvoda da uporaba nusproizvoda neće dovesti do značajnih štetnih učinaka na okoliš ili zdravlje ljudi.
Primjenjivost dokaza utvrđuje se u postupku upisa u Očevidnik nusproizvoda za svaki pojedini zahtjev zasebno.
Nadležno upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba na čijem području je nastao nusproizvod rješava o zahtjevu za upis u Očevidnik nusproizvoda.
Poštujući odredbe Zakona o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 84/21 i 142/23 - Odluka USRH) i Pravilnika o gospodarenju otpadom (“Narodne novine”, broj 106/22) za upis komine masline u Očevidnik nusproizvoda potrebno je priložiti sljedeće:
- presliku ugovora ili drugog dokumenta kojim se uređuje poslovni odnos između posjednika komine masline i vlasnika poljoprivrednih površina na kojem će se ista koristiti ili izjava proizvođača komine o namjeri korištenja iste na vlastitim površinama,
- dokaz o raspolaganju poljoprivrednim površinama,
- fizikalno-kemijsku analizu komine od akreditiranog laboratorija u kojem se ista razvrstava u kategoriju gnojiva ili poboljšivača tla,opis i shemu tehnološkog procesa proizvodnje maslinovog ulja i dokaz o uporabi komine masline kao gnojiva ili poboljšivača tla sukladno posebnom propisu iz nadležnosti poljoprivrede.
Zbrinjavanje vegetativne vode
Odredbom članka 165. Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 66/2019, 84/2021, 47/2023) propisano je da je vodopravna dozvola potrebna za svako ispuštanje otpadnih voda za koje su, propisom iz članka 70. stavka 4. ovoga zakona, propisane granične vrijednosti emisija.
Slijedom navedenog za ispuštanje otpadnih voda iz objekata postrojenja za proizvodnju biljnih i životinjskih ulja i masti su propisane granične vrijednosti emisija otpadnih voda u Prilogu 9. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“, broj 26/20).
Temeljem spomenutog može se izvesti zaključak kako je za svako ispuštanje industrijskih otpadnih voda u građevine za javnu odvodnju, individualni sustav odvodnje ili u vode potrebna vodopravna dozvola.