Pitanja i odgovori

Prema odredbama navedenim u Prilogu X. Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o informiranju potrošača o hrani za određenu hranu nije potrebno navoditi datum „najbolje upotrijebiti do“. No, unatoč navedenoj odredbi, subjekti u poslovanju s hranom na takvoj hrani (npr. ocat, sol, kristal šećer i sl.) često označavaju rok trajanja na dobrovoljnoj bazi. U slučaju da je naveden rok trajanja, porezne olakšice se mogu ostvariti za donaciju hrane pred istek „najbolje upotrijebiti do“ datuma i nakon isteka „najbolje upotrijebiti do“ datuma pod uvjetom da je hrana sigurna.
Za kolače i pekarske proizvode podrazumijeva se da je njihov „rok trajanja“ 24 sata od proizvodnje što znači da se porezne olakšice mogu ostvariti ako se isti doniraju pred istek roka trajanja, navečer ili sutradan ujutro. Ostala hrana koja nema oznaku „najbolje upotrijebiti do“ datuma može se donirati i za nju se može dobiti porezna olakšica ako ista više nije prikladna za prodaju zbog nedostataka u kvaliteti, pakiranju, označavanju, masi ili drugih sličnih razloga koji ne mogu utjecati na sigurnost hrane.

Napomena: Prema odredbama propisa iz nadležnosti Porezne uprave Ministarstva financija u svrhu poreznog priznavanja manjka dobara, hrana mora biti donirana preko posrednika u lancu doniranja hrane koji humanitarnu djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima, a u slučaju elementarnih nepogoda porezno priznatim manjkom dobara smatrat će se i donacije hrane koje se obave izravno krajnjim primateljima.
 

Da, krajnji primatelj, korisnik pučke kuhinje mora dobiti informacije o alergenima prisutnima u pripremljenom obroku. Prema tome, posrednici u lancu doniranja hrane moraju krajnjem primatelju pružiti informacije o alergenima. Informacije o alergenima, iznimno, ne moraju biti pružene krajnjem primatelju ako su posebne prehrambene potrebe krajnjeg potrošača povezane s tvarima ili proizvodima koji uzrokuju alergije ili intolerancije zabilježene unaprijed, a ponuđena hrana/obroci prilagođeni potrebama krajnjeg primatelja (npr. ako se radi o pučkim kuhinjama, domovima za starije i nemoćne osobe, kantinama i sl.)

Više o načinu pružanja informacija o alergenima u nepretpakiranoj hrani možete pročitati u Vodiču za informiranje potrošača o nepretpakiranoj hrani na sljedećoj poveznici.
 

3. Jesu li posrednici u lancu doniranja hrane koji ujedno posjeduju i rješenje o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći obvezni nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba obvezni dostaviti podatke o hrani doniranoj od subjekata u poslovanju s hranom (proizvođači, trgovački lanci, ugostitelji i sl) na Izvješću o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći – Obrazac broj 4?

Nisu! Posrednici u lancu doniranja hrane koji ujedno posjeduju i rješenje o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći nisu obvezni nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba dostaviti podatke o hrani doniranoj od subjekata u poslovanju s hranom. Člankom 2. stavkom 5. Zakona o humanitarnoj pomoći (Narodne novine, br. 102/15 i 98/19) propisano je da se odredbe toga Zakona ne primjenjuju na donaciju hrane i hrane za životinje koja je regulirana posebnim zakonom odnosno Zakonom o poljoprivredi (Narodne novine, br. 118/18 i 42/20). Podaci o količini donirane hrane od subjekata u poslovanju s hranom dostavljaju se Ministarstvu poljoprivrede na „Obrascu izvješća o količini donirane hrane“ iz Priloga II. Pravilnika o doniranju hrane i hrane za životinje (Narodne novine, broj 91/19).
 

4. Moraju li posrednici u lancu doniranja hrane u izvješću koje dostavljaju Ministarstvu poljoprivrede unositi i podatke o donacijama hrane koje dobivaju od građana?

Ne! Podaci o hrani doniranoj od građana ne unose se u „Obrazac izvješća o količini donirane hrane“ koji se dostavlja Ministarstvu poljoprivrede.

Više o doniranju hrane možete pročitati u Vodiču o doniranju hrane koji se nalazi na sljedećoj poveznici.
 

5. Moraju li posrednici u lancu doniranja hrane u izvješću koje dostavljaju Ministarstvu poljoprivrede pod ukupnom količinom zaprimljene hrane od donatora uključiti i podatke o količini hrane koje su proslijedili drugom posredniku u lancu doniranja hrane?

Da! Na primjer, ako je posrednik A u lancu doniranja hrane ukupno zaprimio od subjekata u poslovanju s hranom 100 kg hrane u izvještajnom razdoblju, a od toga 10 kg hrane je preraspodijelio posredniku B u lancu doniranja hrane, posrednik A će u „Obrazac izvješća o količini donirane hrane“ kojeg dostavlja Ministarstvu poljoprivrede u rubrici pod nazivom „zaprimljena hrana od donatora“ upisati 100 kg. Posrednik B će u tom slučaju u rubriku pod nazivom „zaprimljena hrana od drugog posrednika upisati 10 kg.