Temelj Vladine politike je ravnomjerni regionalni razvoj

Slika /slike/Priopcenja/VRH_96251.jpg
Premijer Plenković je u Slavonskom Brodu rekao da je u cijelu Slavoniju, Baranju i Srijem uloženo preko 2,5 milijarde eura. Govoreći o važnim prometnim projektima za Brodsko-posavsku županiju, izdvojio je mostove Svilaj i Gradiška, luku u Slavonskom Brodu, te ulaganja u željezničku i cestovnu infrastrukturu, kazavši da time ova županija predstavlja važnu arteriju prometnog i gospodarskog sustava Hrvatske.

U povodu Dana Brodsko-posavske županije, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na svečanoj sjednici Županijske skupštine u Glazbenoj školi Slavonski Brod. 

Premijer Plenković je u prigodnom govoru naglasio da je politika ravnomjernog regionalnog razvoja utkana i prožeta u sve aktivnosti koje Vlada radi u partnerstvu sa županijama.

Četiri stupa suradnje

Podsjetio je na četiri stupa suradnje Vlade s jedinicama lokalne i područne samouprave. To su fiskalna decentralizacija, koja je, kako je rekao, preko 80 posto povećala prihode Brodsko-posavske županije od 2017., zatim funkcionalna decentralizacija, kojom su dane više ovlasti županijama spajanjem ureda državne uprave sa županijama. Izdvojio je i potporu projektima koji se financiraju i sufinanciranju nacionalnim i europskim sredstvima, te ulaganjima javnih poduzeća. Na kraju je istaknuo dijalog u kojem, kazao je, sudjeluju i rektori.

Premijer je rekao da su time stvoreni temelji koji će se teško mijenjati, naglasivši da je u cijelu Slavoniju, Baranju i Srijem uloženo preko 2,5 milijarde eura. Kazao je i da su u novoj financijskoj perspektivi i u Nacionalnom planu oporavka otpornosti predviđeni mnogi projekti za ovaj kraj.

Brodsko-posavska županija važna arterija prometnog i gospodarskog sustava Hrvatske

Govoreći o važnim prometnim projektima za Brodsko-posavsku županiju, izdvojio je mostove Svilaj i Gradiška, luku u Slavonskom Brodu, te ulaganja u željezničku i cestovnu infrastrukturu, kazavši da time ova županija predstavlja važnu arteriju prometnog i gospodarskog sustava Hrvatske.

Važnim smatra i ulaganja u poljoprivredu, malo i srednje poduzetništvo, komunalnu infrastrukturu, te zdravstveni i obrazovni sustav.

"Mi to radimo zato što smatramo da je ovo idealna prilika da Hrvatska uhvati korak s onim državama koje su Europsku uniju ušle prije nas", rekao je Plenković.

Rekao je i da je Hrvatska u krugu 15 zemalja koje su istodobno u NATO-u, EU, Schengenu i europodručju.

Podsjetio je i da je 2022. bila godina isporuke, dok je po njemu 2023. velika prekretnica. To se vidi, smatra premijer, i po tome što je agencija Fitch u petak potvrdila investicijski kreditni rejting Hrvatske.

Duga tradicija političke stabilnosti i kvalitetnog funkcioniranja institucija

Dodao je su nam poslali nekoliko poruka. Jedna je duga tradicija političke stabilnosti i kvalitetnog funkcioniranja institucija. Kazali su da je korupcija manji problem nego što bi se to dalo zaključiti iz izvješća i medijskih praćenja. "Onaj tko nas gleda sa strane vidi da ih ima tih problema i da ih rješavamo", kazao je premijer, koji je posebno podcrtao političku stabilnost važnu za ostvarivanje ciljeva i nošenja s izazovima.

Plenković je rekao da su vidjeli i naš strateški smjer članstva u Europskom stabilizacijskom mehanizm i rapidno smanjenje javnog duga. "Prošle godine smo imali 78 posto, sada smo već na 68,4 posto udjela javnog duga u BDP-u", dodao je.

Kazao je i da je spriječen daljnji rast inflacije te istaknuo da prognoza ekonomskog rasta Hrvatske govori da će biti veći nego što je Vlada planirala.

Vlada se zna nositi s velikim izazovima i krizama

Naglasio je i da se Vlada znala nositi sa svim velikim izazovima snažnim subvencijama u pogledu cijena energenata, kazavši da uz Mađarsku nitko nije uspio održati cijene i plina i struje na razini kao da gotovo nije bilo vanjske krize. Spomenuo je situaciju i s cijenama naftnih derivata, što je sve skupa, rekao je, poslalo poruke sigurnosti i stabilnosti našim građanima.

Premijer je u kontekstu sigurnosti za hrvatske građane i gospodarstvo podsjetio na isplatu plaće radnicima u privatnom sektoru u vrijeme covid krize, te omogućavanje hrvatskim tvrtkama da ostanu na nogama i premoste krizu.

Kad je riječ o energetskoj krizi, spomenuo je na nekoliko paketa pomoći najranjivijim ciljanim skupinama – bilo da je riječ o umirovljenicima, poljoprivrednicima, ribarima, nezaposlenima, hrvatskim braniteljima, primateljima socijalnih naknada, te primateljima dječjeg doplatka.

Premijer je istaknuo da je Vlada, uz to što je očuvala socijalnu koheziju i spriječila socijalnu frakturu, dizala i prosječne mirovine, kao i prosječne, medijalne i minimalne plaće, ali i realizirala brojne strateške projekte koji naše društvo i gospodarstvo čine snažnima i otpornima na vanjske krize.

Spomenuo je i ostvarenje strateških ciljeva ulaska Hrvatske u Schengen i europodručje.

Istaknuo je da su u duhu i tradiciji hrvatskog čovjeka obrazovanje, te balans radnih aktivnosti i obiteljskog života.

Kad je riječ o obrazovanju, premijer je izdvojio da u mandatima njegovih vlada sva djeca imaju besplatne udžbenike, besplatan prijevoz, te besplatan obrok u osnovnim školama.

Rekao je da ta tri elementa, uključujući i PISA testove, dovode do boljih rezultata i ishoda u obrazovnom sustavu, što mlade ljude čini spremanima za domaće tržište rada, te konkurentnima na europskom i globalnom tržištu rada.  

Nadolazeća turistička sezona bit će bolja od rekordne 2019.

Predsjednik Vlade smatra da je donošenje Zakona o trgovini, prema kojemu je 16 nedjelja radnih, ogroman korak prema njegovanju obitelji, koja je, kako je rekao, nukleus hrvatskog društva.

Dodao je da to ne ugrožava Hrvatsku kao turističku zemlju, istaknuvši da prvi podaci govore da će nadolazeća turistička sezona biti bolja od rekordne 2019.

"Sve to dat će nam pretpostavke za daljnji gospodarski rast, uz europska sredstva koja imamo na raspolaganju, čega ne bi bilo da nismo duboko integrirani u sredinu europskih integracija", kazao je Plenković, naglasivši da se naša država uvažava i respektira.

Rekao je i da će Hrvatska pomagati susjednoj Bosni i Hercegovini na europskom putu i voditi računa o Hrvatima u BiH, kao ravnopravnom i konstitutivnom narodnu. Ponovio je da je Bosna i Hercegovina prijateljska zemlja, te da se Hrvatska prema njoj i svim narodima i građanima koji u njoj žive odnosi s maksimalnim poštovanjem.

Na kraju, predsjednik Vlade je svim prisutnima, kao i svim građanima Brodsko-posavske županije čestitao njihov dan.

Po dolasku u Slavonski Brod, premijer je položio vijenac kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu, a potom se sastao sa županom Danijelom Marušićem.
  

Pisane vijesti