Sjednica Vlade: Predloženi zajmovi u okviru NPOO-a u visini 4,4 milijarde eura

Slika /slike/Priopcenja/VRH_0910-01.jpeg
Vlada je na sjednici donijela Odluku o utvrđivanju Prijedloga dodatka Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. - 2026., kojem predstoji završno usuglašavanje s Europskom komisijom, a kojim se kroz zajmove traži 4,4 milijarde eura, koje bi se između ostalog uložile u obrazovanje i obnovu od potresa. Premijer Plenković je izvijestio da je do sada u okviru NPOO-a objavljeno 253 natječaja, poziva i nabava, vrijednosti 3,4 milijarde eura, što čini 54 posto ukupnog iznosa bespovratnih sredstava. "Tu smo zaista među najučinkovitijima i najbržima u odnosu na druge članice EU-a", istaknuo je.

Nakon uvodnog obraćanja premijera Andreja Plenkovića na 247. sjednici, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o aktivnostima Hrvatskih voda, u cilju obrane od poplava i vodoopskrbe na području Sisačko-moslavačke županije.

Hrvatske vode ugovorile radove vrijedne više od 126 milijuna eura

Od potresa 29. prosinca 2020. godine do danas, Hrvatske vode ugovorile su radove financirane iz Fonda solidarnosti, Nacionalnog programa oporavka i otpornosti te vlastitih sredstava, vrijedne više od 126 milijuna eura.

Od tog iznosa, rekao je Medved, utrošeno je više od 93 milijuna eura za aktivnosti na području Banovine.   

Za vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području vodoopskrbe, Hrvatske vode ugovorile su radove i usluge u iznosu većem od 66 milijuna eura, od čega je utrošeno više od 57 milijuna eura.

Za aktivnosti zaštite od štetnog djelovanja voda i obrane od poplava u Sisačko-moslavačkoj županiji, Hrvatske vode ugovorile su radove i usluge u iznosu većem od 60 milijuna eura, od čega je utrošeno gotovo 36 milijuna eura.

Nastavlja se izgradnja vodnih građevina

Kontinuirano se provodi zaštita Hrvatske Kostajnice od visokih voda Une, sanacija obala Kupe u Letovaniću, rekonstrukcija nasipa obala Kupe Staro Pračno-Stara Drenčina, izgradnja obalne utvrde na obali Save u Galdovu i Kupe u Starom Brodu, zaštita Topuskog i Velike Vranovine na obali Gline, izgradnja sustava zaštite od velikih voda Save na području Popovače, izgradnja obrambenog zida na obali Save u Uštici i ostalih projekta na području Sisačko-moslavačke županije.

"Kako bi se uspostavila trajna zaštita od poplave i zaštitilo stanovništvo Sisačko-moslavačke županije i njihova imovina te sa sigurnošću dočekale nove oborine nastavlja se izgradnja vodnih građevina i održavanje protočnosti vodotoka", kazao je Medved.

Do sada zbrinuto 70 posto svih korisnika kontejnerskih naselja

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izvijestio je da je u proteklo vrijeme realizirano ukupno 10 tisuća i 405 obnova, od toga10 tisuća i 216 zgrada i 189 infrastrukturnih objekata na području zagrebačkog i petrinjskog potresa.

Ukupno je aktivno 1.347 gradilišta, od čega se 987 odnosi na privatne kuće i zgrade, a su 360 objekata javne, komunalne i prometne infrastrukture te obnove zgrada javne namjene, koji se financiraju iz Fonda solidarnosti.

S današnjim danom u obnovu je uloženo 2 milijarde i 50 milijuna eura.

Bačić je naglasio i da je do sada zbrinuto 70 posto svih korisnika kontejnerskih naselja, dodavši da je danas izmješteno 13 kontejnera iz kontejnerskih naselja.

"Građani nisu primorani napustiti kontejnerska naselja već u dogovoru s našim djelatnicima predlažemo im i osiguravamo prikladan smještaj po jednom od 11 modela stambenog zbrinjavanja", poručio je ministar.

Istaknuo je da će zbrinuti biti i oni građani koji nemaju pravo na obnovu jer su u trenutku potresa bili podstanari, a ne vlasnici.  

Prijedlog dodatka Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) 2021. - 2026.

Vlada je na sjednici donijela Odluku o utvrđivanju Prijedloga dodatka Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. - 2026., kojem predstoji završno usuglašavanje s Europskom komisijom, a kojim se kroz zajmove traži 4,4 milijarde eura, koje bi se između ostalog uložile u obrazovanje i obnovu od potresa.

"Nakon višemjesečnog rada niza resora, usuglašavamo prijedlog dodatka, kojem predstoje dodatni pregovori s Komisijom u slijedeća tri mjeseca, a ukupni iznos sredstava koje tražimo kroz zajmove iznosi 4,44 milijarde eura", istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Tim sredstvima planira se u obrazovanje uložiti milijardu eura, s fokusom na realizaciju projekta jednosmjenske nastave u svim školama u Hrvatskoj, zatim u energetsku tranziciju 1,1 milijardu eura, u unaprjeđenje vodnog gospodarstva 305 milijuna eura, dodatnih oko 180 milijuna eura namijenjeno je prometnom sustavu, a na kraju, ono najvažnije i najbitnije, istaknuo je predsjednik Vlade, za proces obnove od potresa predviđa se 1,2 milijarde eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je nakon sjednice Vlade rekao da se u segmentu energetike predviđaju ulaganja u LNG terminal i dodatne plinovodne pravce prema Sloveniji, Mađarskoj i BiH, dok se primjerice u segmentu prometa planira nabavka novih autobusa na alternativni pogon.

Butković je kazao da se planira iskoristiti svih 3,6 milijarde eura dostupnih zajmova u okviru NPOO-a, a u predstojećim razgovorima s Komisijom će se sve još razmotriti, pa tako i sami uvjeti kreditiranja.

Među najboljima smo kada je riječ o provedbi NPOO-a

Predsjednik Vlade Plenković je podsjetio da je u okviru instrumenta EU slijedeće generacije Hrvatska prvotno izborila bespovratno financiranje od 6,3 milijarde eura i 3,6 milijarde eura zajmova. Nakon što se Hrvatska počela vrlo brzo oporavljati, iznos bespovratnih sredstava smanjen je za 800 milijuna eura, napomenuo je.

"No svejedno, mi smo među najboljima kada je riječ o provedbi NPOO-a - svih reformi, investicija i natječaja", ustvrdio je predsjednik Vlade.

Podsjetio je da je nedavno upućen zahtjev za isplatu još jedne tranše iz NPOO-a u iznosu 700 milijuna eura, a očekuje se da će biti odobrena do kraja ove godine.

Izvijestio je da je do sada u okviru NPOO-a objavljeno 253 natječaja, poziva i nabava, vrijednosti 3,4 milijarde eura, što čini 54 posto ukupnog iznosa bespovratnih sredstava.

"Tu smo zaista među najučinkovitijima i najbržima u odnosu na druge članice EU-a", istaknuo je Plenković.

Suglasnost za ugovor radi ustrojavanja helikopterske hitne medicinske službe

Ministarstvu zdravstva dana je suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u razdoblju od 2024. do 2030. godine, za sklapanje ugovora o javnoj nabavi usluge helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) na četiri lokacije.

Hrvatska se obvezala uspostaviti adekvatan sustav helikopterske hitne medicinske službe te uspjela kroz instrument za tehničku potporu glavne uprave Europske komisije za potporu strukturnim reformama dobiti i realizirati tehničku pomoć te programirati djelomično financiranje ovog projekta iz fondova EU, istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš.

Ministarstvo je provelo otvoreni postupak javne nabave za lokacije - Rijeka i Split (Grupa 1) te Zagreb i Osijek (Grupa 2) i ukupna je vrijednost ugovora 62.5 milijuna eura s PDV-om.

Pružatelj usluge mora osigurati uslugu u trajanju od 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu za Grupu 1, a za vrijeme dnevne vidljivosti sedam dana u tjednu za Grupu 2.

"Nabavom usluge HHMS-a osigurava se zbrinjavanje teško ozlijeđenih ili kritično oboljelih osoba u okviru tzv. zlatnog sata kroz primarne letove. Zbrinjavanje pacijenta unutar zlatnog sata povećava šanse za preživljavanje ozlijeđenih od 30 do 50 posto te omogućuje najbolje šanse za kvalitetan oporavak ozlijeđenih", naglasio je Beroš.

Premijer Andrej Plenković ocijenio je kako helikopteri mogu napraviti "ključnu razliku" da pacijenti prežive i dobiju odgovarajuću zdravstvenu skrb.

Osiguranje jednakih kriterija za sufinanciranje ranog predškolskog odgoja za svako dijete

Vlada je Uredbom izmijenila Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju kako bi se omogućilo državi da osigura jednake kriterije kojima sufinancira rani predškolski odgoj i obrazovanje za svako dijete u Hrvatskoj, bez obzira na to tko je osnivač dječjeg vrtića.

Prema sadašnjim odredbama zakona, naime, u državnom proračunu osiguravaju se sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je da je jedna od ključnih investicija ulaganja u odgojno-obrazovnom sustavu izgradnja novih kapaciteta dječjih vrtića za što je u predstojećem razdoblju osigurano ukupno 260 milijuna eura.

Ministarstvo je, naveo je, iz NPOO-a provelo dva otvorena Poziva "Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova" vrijedne 215 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok je dodatnih 45 milijuna eura za ovu svrhu osigurano u okviru Programa Konkurentnost i kohezija. Realizacija navedenih ulaganja omogućit će oko 25.800 dodatnih mjesta u vrtićima, istaknuo je.

Međutim, naglasio je Fuchs obrazlažući uredbu, uz osiguranje infrastrukturnih i kadrovskih preduvjeta, nužno je osigurati i dugoročnu održivost financiranja predškolskih ustanova, posebice u slabije razvijenim jedinicama lokalne i (regionalne) samouprave, te će se uredbom omogućiti državi da u model sufinanciranja uključi svu djecu, neovisno o tome tko je osnivač vrtića.

Kriterije i mjerila za utvrđivanje sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića uredbom će propisati Vlada.

Konačni prijedlog zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Sabor

U saborsku proceduru Vlada je uputila Konačni prijedlog zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

 "Ideja je da zakon bude na dnevnom redu Sabora u prvim danima nakon što počne nova sjednica, kako bi se izglasao prije kraja rujna i time bi imali na snazi važeći Zakon", rekao je premijer Plenković.

Ustavni sud je odlukom iz veljače ukinuo važeći Zakon te on prestaje važiti 1. listopada.

Prema prijedlogu zakona, u 10 izbornih jedinica birao bi se jednak broj zastupnika - po 14 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici, a broj birača u svakoj izbornoj jedinici u zakonskom je okviru od +/-  5 posto, odnosno u ni jednoj izbornoj jedinici nema odstupanja većih od 2,20 posto od prosjeka birača po jednoj izbornoj jedinici.

Državna potpora Zračnoj luci Zagreb od 14,3 milijuna

Vlada je dodijelila državnu potporu koncesionaru zagrebačke zračne luke, Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb (MZLZ) u visini od 14,3 milijuna eura radi naknade štete koju je zračnim lukama i zračnom prometu uzrokovala pandemija covida-19.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da su zbog velikih šeta za zračne luke u pandemiji ocijenili opravdanim zahtjev koncesionara MZLZ-a za odobravanjem odgode plaćanja koncesijske naknade. "Ova državna potpora dodjeljuje se u obliku otpisa dijela koncesijske naknade dospjele za razdoblje od drugog do trećeg tromjesečja 2022.", kazao je Butković, dodavši da su oko toga njegovo i ministarstvo financija intenzivno komunicirali i sa nadležnim službama Europske komisije (EK).

Rezultat tih konzultacija oko mjera dodjela državne potpore koncesionaru zračne luke u Zagrebu je bila i odluka EK iz sredine prosinca 2022., kojom je, kazao je Butković, i potvrdila da je ta državna potpora i njezin iznos razmjerna i predstavlja prihvatljiv iznos štete.

"U međuvremenu je MZLZ nastavila s plaćanjem koncesijske naknade s prvim tromjesečjem 2023. te je do sada, od početa koncesije, uplatila preko 39 milijuna eura na osnovu te naknade", zaključio je ministar.

Potpora i malim mljekarima

Donesen je i Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030., za koji je predviđeno do 2030. nešto malo više od 718 milijuna eura, a donijela je i program potpore malim mljekarama za nadoknadu troškova sabiranja mlijeka zbog porasta svih troškova.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković o Nacionalnom akcijskom planu razvoja ekološke poljoprivrede kazala je da objedinjava dostupne i planirane mjere za sektor za što su predviđeni i različiti izvori financiranja. Srednjoročni cilj tog plana je održivi i konkurentan sektor ekološke poljoprivrede i akvakulture podržan digitalizacijom, a plan ima 40 mjera koje su grupirane u sedam područja i trebaju odgovoriti na 21 razvojnu potrebu i ostvariti najvažniji cilj da se više osvijesti potreba i što više proizvođača uključi u lanac ekološke poljoprivrede.

Za njegovu provedbu u 2023. osiguran je ukupan iznos od 77,06 milijuna eura, od čega 37,8 milijuna u okviru Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda, 132.385 eura u okviru Ribarskih fondova, 7 milijuna eura su sredstva učešća za pomoći, 184.896 eura unutar izvora financiranja 11 Opći prihodi i primici, te 31,86 milijuna u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Programom potpore malim mljekarama za nadoknadu troškova sabiranja mlijeka Vlada je, po riječima ministrice, odlučila pomoći 26 malih mljekara s 1,55 milijuna eura, a na temelju zakona o poljoprivredi i zaključka Vlade o pružanju financijske pomoći tim mljekarima.

"Cilj je pružiti financijsku pomoć subjektima koji su suočeni s problemima povećanja troškova goriva i drugih koji su visoko zastupljeni u njihovom poslovanju i uzrokuju znatno povećanje troškova sabiranja i isporuke sirovog mlijeka do objekata za preradu. Potencijalan broj korisnika je 26 malih mljekara koje otkupljuju mlijeko od gotovo 20 posto hrvatskih proizvođača, nerijetko u vrlo udaljenim sredinama", zaključila je ministrica.

Podrška mentalnom zdravlju djece i mladih u školama

Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad UNICEF-ovom humanitarnom virtualnom utrkom Mliječna staza 2023.
 
Utrka će se odvijati putem mobilne aplikacije, od 15. do 24. rujna 2023., a okupit će sudionike iz svih dijelova Hrvatske u cilju podrške mentalnom zdravlju djece i mladih u školama.
 
Prikupljenim sredstvima podržat će se daljnja provedba i širenje programa „Škole podrške“ na još dvije županije, Međimursku i Virovitičko-podravsku. Spomenuti program razvijen je prije dvije godine, a cilj mu je bio odgovoriti na potrebe učitelja, nastavnika i učenika u Sisačko-moslavačkoj županiji za jačanjem emocionalne otpornosti i socio-emocionalnih vještina.
 
Svake godine je u utrku uključeno više od 6 tisuća sudionika iz cijele Hrvatske te veliki broj udruga koje se bave zaštitom prava i dobrobiti djece.

Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti