- Objavljeno: 27.04.2023.
Sjednica Vlade: donesena Nacionalna strategija za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda, za izravna plaćanja u poljoprivredi osigurano 403,2 milijuna eura
Nakon uvodnog obraćanja premijera Andreja Plenkovića na 211. sjednici, potpredsjednici Vlade Tomo Medved i Branko Bačić izvijestili su o aktualnom stanju vezanom za potres.
"Vlada 2021. godine donijela Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih razornim potresom", podsjetio je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Dodao je da je za sanaciju posljedica potresa na Banovini ugovoren ukupno 731 projekt, financiranih iz Fonda solidarnosti u iznosu 658,1 milijun eura, te iz Nacionalnog plana opravaka i otpornosti u iznosu 262,8 milijuna eura.
Medved je istaknuo da su u vidu poticanja razvoja primjetni pozitivni pokazatelji te je Sisačko-moslavačka županija u posljednje tri godine imala povećanje broja zaposlenih.
Autocesta Zagreb – Sisak učinit će županiju privlačnijom za ulagače
U 2019. bilo je 38.356 zaposlenih, a u 2021. godini 40.826, što je povećanje broja zaposlenih za 2470. Broj nezaposlenih u 2019. iznosio je 8.875, a u 2023. godini 6.794, što je smanjenje broja nezaposlenih za 2081 osobu.
Medved je izvijestio da podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju rast broja obrtnika slobodnih zanimanja, dok su podaci Zavoda za statistiku pokazali da su u drugom tromjesečju 2022. godine porasle i plaće za 7,3 posto na godišnjoj razini.
Naglasio je i da je Županija bila u vodećih pet po rastu broja otvorenih tvrtki, prema analizi napravljenoj iz podataka Ministarstva pravosuđa i uprave.
"Nizom novih mjera Sisačko-moslavačka županija postaje sve privlačnija za ulagače, što će dodatno popraviti i bolja prometna infrastruktura odnosno povezanost sa Zagrebom nakon završetka projekta autoceste Zagreb – Sisak", zaključio je Medved.
Do sada iskorišteno 78 posto sredstava iz Fonda solidarnosti
Premijer Plenković je uvodno izvijestio da je prema jučerašnjim podacima Hrvatska bila na 780 milijuna eura iskorištenosti sredstava iz Europskog fonda solidarnosti, a potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić kazao je da je do današnjeg dana zaprimljeno 781 milijuna zahtjeva za nadoknadom sredstava, što čini 78 posto sredstava od odobrenih milijardu i 3 milijuna eura koje moramo iskoristiti do kraja lipnja.
Napomenuo je da je od 319 milijuna eura odobrenih sredstava za petrinjski potres do danas zaprimljeno 289 milijuna eura, odnosno 91 posto, a kad je u pitanju zagrebački potres, odobreno je 683 milijuna, a utrošeno je 492, odnosno 72 posto.
„Dinamikom koju smo uspostavili realno je očekivati da ćemo ta odobrena sredstva doista iskoristiti na najbolji mogući način“, istaknuo je ministar Bačić.
Podsjetio je kako je s ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek obišao tri najsloženija gradilišta, crkve i samostana Sv. Franje Asiškog na Kaptolu te Zagrebačke katedrale i Nadbiskupskog dvora, gdje su u tijeku radovi konstruktivne obnove i sanacije.
„Katedrala je jedan od u svijetu najsloženijih projekata konstrukcijske obnove, a zbog pojačanih seizmičkih karakteristika tla, projekt je dodatno zahtjevan“, rekao je ministar.
Naveo je da se ukupno provodi 467 projekata konstrukcijske obnove ukupne vrijednosti milijardu i 680 milijuna eura.
Trenutno otvoreno 781 gradilište na području zagrebačkog i petrinjskog potresa
Što se tiče obnove obiteljskih zgrada i privatne imovine, trenutno je otvoreno 781 gradilište na području zagrebačkog i petrinjskog potresa.
Ministar je kazao da je u posljednjih tjedan dana otvoreno 13 novih gradilišta za izgradnju zamjenskih kuća, a idući tjedan započinje izgradnja prvih takvih kuća na području zagrebačkog potresa.
„Rekonstrukcijom državnih stanova već ih je 13 obnovljeno i dodijeljeno je prvih osam ključeva sugrađanima u mobilnim kućicama“, nastavio je ministar i dodao da je jutros potpisana odluka o odabiru 10 izvođača koji će izvesti radove nekonstrukcijske obnove 500 obiteljskih kuća, a prosječna vrijednost radova im je 9 tisuća eura.
„Svih ovih 500 kuća odnosi se na sugrađane koji su u mobilnim stambenim jedinicama“, kazao je ministar Bačić.
Vlada odbila interpelaciju vezanu uz zaštitu korisnika kredita u švicarcima
Hrvatskome saboru Vlada je predložila da odbije interpelaciju 21 oporbenog zastupnika o njezinom radu vezanu uz zaštitu korisnika kredita sa valutnom klauzulom švicarski franak.
Zastupnici su interpelaciju u Hrvatskome saboru podnijeli radi postupanja Vlade vezane uz potporu bankama koju je Vlada dala u postupku pred sudom EU po predmetu C-567/20 te radi sporazuma Vlade i banaka na temelju kojeg su OTP, RBA, PBZ, ZABA, Erste i Sberbank odustale od tužbe protiv Republike Hrvatske.
Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da su briga za potrošače i zaštita potrošača uvijek bili i ostaju prioritet Vlade te je Vlada samostalno i u suradnji s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske tijekom posljednjih nekoliko godina preuzimala i poduzimala mjere u svrhu kako zaštite potrošača tako i zaštite interesa Republike Hrvatske.
Rast BDP-a u 2023. godini 2,2 posto
Vlada je usvojila Nacionalni program reformi 2023., te Program stabilnosti Republike Hrvatske za razdoblje 2024. - 2026., koji su doneseni su u okviru Europskog semestra, instrumenta fiskalnog nadzora i koordinacije ekonomskih politika država članica s ekonomskom politikom Europske unije, a službeno se dostavljaju Europskoj komisiji do kraja travnja.
Naime, ulaskom u eurozonu umjesto Programa konvergencije izrađuje se Program stabilnosti, kojim se također definiraju osnovne postavke makroekonomske i fiskalne politike.
U pogledu ažuriranja najvažnijih makroekonomskih projekcija, Vlada prognozira gospodarski rast u 2023. od 2,2 posto, 2,6 posto u 2024., 2,5 posto u 2025. i 2,2 posto u 2026. godini.
Rast u 2023. dvostruko veći od prosjeka EU-a
Ministar financija Marko Primorac je istaknuo da bi ovogodišnji rast hrvatskog BDP-a trebao bio dvostruko veći od prosječnog rasta na razini EU-a, s obzirom da se on prognozira na razini od oko 0,9 posto.
Napomenuo je i da je rast hrvatskog BDP-a u svim godinama projekcijskog razdoblja gotovo u potpunosti određen kretanjem domaće potražnje.
Nadalje, Vlada prognozira da će stopa inflacije u 2023. godini dosegnuti 6,6 posto, dok bi u idućim godinama trebala znatno usporiti - u 2024. na 2,8 posto, u 2025. na 2,4 posto i 2,2 posto u 2026. godini.
Primorac je istaknuo da je posebna pozornost posvećena trajnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, kao i održavanju proračunskog manjka ispod referentne razine od tri posto BDP-a do kraja 2026. godine.
Daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u
Nakon što je u 2022. ostvaren suficit konsolidirane opće države od 0,4 posto, u 2023. bi manjak općeg proračuna trebao iznositi 0,7 posto BDP-a. Nadalje, deficit bi u 2024. trebao doseći 1,5 posto BDP-a, u 2025. godini 0,8 posto, a 2026. godini 0,6 posto BDP-a, prognoze su Vlade.
"Sve će to pridonijeti smanjenju udjela javnog duga u BDP-u", rekao je Primorac.
Tako, nakon pada udjela javnog duga u BDP-u za deset postotnih bodova u 2022. godini, na 68,4 posto, projicira se njegovo daljnje smanjivanje - u 2023. na 62,6 posto, u 2024. na 59,8 posto, u 2025. na 57,5 posto, a u 2026. na 55,6 posto.
U uvjetima nastavka rasta zaposlenosti i daljnjeg ubrzavanja rasta bruto plaća, Primorac je ustvrdio da će raspoloživi dohodak stanovništva u ovoj godini zabilježiti snažan oporavak, izražen u realnim terminima, o čemu svjedoče i statistički podaci o rastu plaća u prva tri ovogodišnja mjeseca.
Zaposlenost bi u 2023. trebala porasti za dva posto, u 2024. za 1,5 posto, u 2025. za 1,2 posto, a u 2026. za jedan posto, izvijestio je ministar financija.
U Nacionalni program reformi preuzete reforme iz NPOO-a
Primorac je rekao da su Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) već definirane ključne reforme za razdoblje od 2021. do 2026. godine, tako da se Nacionalni program reformi definira tako da se za određeno razdoblje preuzmu mjere iz NPOO-a, a dodaju i mjere koje su prije svega predviđene proračunom.
U Nacionalni program reformi za 2023. su tako preuzete reformske aktivnosti iz NPOO-a koje dospijevaju u razdoblju od travnja 2023. do ožujka 2024. Riječ je o 56 mjera, a razvrstane su u šest ključnih područja - gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita, zdravstvo te obnova zgrada.
Tu je i 29 dodatnih mjera koje doprinose ciljevima vezanima uz izazove klimatskih promjena i energetske održivosti, sprječavanja i suzbijanja korupcije, osiguranja uvjeta za daljnje unaprjeđenje učinkovitosti javne uprave, razvoja tržišta kapitala, unaprjeđenja dostupnosti zdravstvenog sustava i prevencije bolesti itd.
Donesena Nacionalna strategija za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda u idućih šest godina
Vlada je donijela Odluku o donošenju Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2023./2024. do školske godine 2028./2029.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je da su opći i specifični ciljevi strategije podizanje razine svijesti učenika o pravilnoj prehrani, zdravom načinu života i važnosti tjelovježbe, a u cilju podizanja općeg zdravstvenog statusa djece i prevencije debljine, zatim povećanje unosa svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda te smanjenje unosa hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli u svakodnevnoj prehrani učenika te podizanje razine znanja učenika/djece o zdravim prehrambenim navikama, smanjenju otpada od hrane, ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i važnosti kratkih lanaca opskrbe.
„Ti ciljevi namjeravaju se postići provođenjem četiri mjere, distribucijom i isporukom voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda putem odgojno-obrazovnih ustanova, pratećim obrazovnim mjerama, promocijom te praćenjem i ocjenjivanjem programa“, kazala je ministrica.
Kvantitativni pokazatelji uspjeha bit će da po školskoj godini najmanje 50 % učenika/djece sudjeluje u mjeri Distribucija i isporuka voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda, najmanje 50 % odgojno-obrazovnih ustanova sudjeluje, podizanje razine svijesti učenika o pravilnoj prehrani i zdravom načinu života za 10 posto i povećanje udjela potrošnje voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani učenika za 10 posto.
Za ove ciljeve osigurano je u idućih 6 godina 14,18 milijuna eura, pri čemu se iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi namjerava financirati mjera distribucije i isporuke voća i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 11,4 milijuna eura, a preostali dio za mjere praćenja i promocije iznosi 2,85 milijuna eura.
„Proteklih 6 godina u Školskoj shemi voća i povrća sudjelovalo je 2 milijuna 289 tisuća učenika, u Shemi mlijeka i mliječnih proizvoda 908 tisuća, te zahvaljujem svim zaposlenicima odgojno-obrazovnih ustanova bez kojih to ne bi bilo moguće“, istaknula je ministrica.
Kliničkoj bolnici u Mostaru tijekom godine 10 milijuna eura
Donesena je Odluka o dodjeli sredstava za poticaj za zdravstvo u Bosni i Hercegovini za 2023. godinu, prema kojoj će se Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar sukcesivno doznačavati više od 10 milijuna eura, od čega je 5,3 milijuna već osigurano u proračunu, a ostatak će biti osiguran preraspodjelom unutar razdjela Ministarstva zdravstva.
Ministar zdravstva Vili Beroš objasnio je da su sredstva namjenska te će se bolnici u Mostaru doznačiti radi podmirenja dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.
Jednokratno će tako za razdoblje od siječnja do ožujka biti doznačeno 2.577.228 eura te po 859.076 eura mjesečno kroz razdoblje od travnja do prosinca.
O načinu utroška doznačenih sredstava Ministarstvo zdravstva i Sveučilišna klinička bolnica Mostar potpisat će ugovor, a Ministarstvo će pratiti utrošak sredstava.
Potpora i financiranje projekata od interesa Hrvata u BiH
U državnom proračunu za ovu godinu su na stavkama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske za povezivanje s Hrvatima u BiH, potpore njihovu povratku i ostanku u BiH te očuvanje njihove pune ravnopravnosti, što je od strateškog interesa za Hrvatsku, osigurana su financijska sredstva u iznosu od 5 milijuna eura.
Kako bi se planirana sredstva raspodijelila te usmjerila na najkvalitetnije projekte na današnjoj je sjednici Vlade, kao i prethodnih godina, osnovano Povjerenstvo za koordinaciju potpore i financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH za 2023. godinu.
U Povjerenstvu su zastupljeni predstavnici Ministarstava vanjskih i europskih poslova, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva zdravstva, Ministarstva poljoprivrede te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.
Za izravna plaćanja u poljoprivredi 403,2 milijuna eura
Vlada je donijela Uredbu o financijskoj strukturi omotnice za izravna plaćanja za 2022. godinu, za što je ukupno osigurano 403,2 milijuna eura.
Kako je kazala ministrica poljoprivrede Marija Vučković, Prijedlogom uredbe o financijskoj strukturi omotnice za Program izravnih plaćanja za proizvodnu 2022. utvrđuje se konačna struktura raspodjele sredstava po pojedini mjera za provedbu Programa izravnih plaćanja.
"Ukupni iznos za financiranje Programa izravnih plaćanja za 2022. u cijelosti se isplaćuje iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i iznosi 403,2 milijuna eura. Pritom je prošle godine isplaćen predujam od 203,47 milijuna eura te je do današnjeg dana isplaćena prva rata, a druga rata će se isplatiti do kraja lipnja ove godine", istaknula je Vučković.
Što se tiče strukture omotnice najveći dio predstavlja osnovna plaćanja u iznosu od 173,4 milijuna eura, zatim zeleno plaćanje u iznosu od 120,9 milijuna eura, preraspodijeljeno plaćanje 40,3 milijuna eura, za mlade poljoprivrednike nešto više od osam milijuna eura, a u preostalih 60 milijuna eura proizvodno vezanih potpora trećina plaćanja se odnosi na krave u proizvodnji mlijeka.
Suglasnost za novi aneks ugovoru i konkretniju realizaciji projekta Kupari
Dana je i suglasnost Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za sklapanje aneksa II ugovoru o realizaciji turističkog projekta Kupari u Župi Dubrovačkoj, s ciljem nastavka realizacije i definiranja novih rokova izvedbe s investitorom - tvrtkom Kupari Luxury Hotels.
"Projekt izgradnje turističkog naselja Kupari jedan je od najvažnijih projekata izgradnje turističke infrastrukture u Hrvatskoj, a s obzirom da se nalazi na području Dubrovačke rivijere, odnosno Župe Dubrovačke koju gradimo kao destinaciju visokokvalitetnog turizma, važno je vrlo pažljivo pristupati izgradnji tog kompleksa", rekao je ministar Branko Bačić.
Podsjetio je da je Vlada zbog važnosti Kupara 2016. potpisala ugovor sa zajednicom ponuditelja za taj projekt kojim je predviđena gradnja dva nova hotela na lokaciji Kupari, revitalizacija ostalih objekata i obnova hotela Grand.
Usklađenost s urbanističkim planom i Hrvatskim vodama i nove obveze investitora
U međuvremenu se, dodao je Bačić, dogodilo nekoliko stvari koje uvjetuju donošenje današnje odluke o suglasnosti i izmjene samog ugovora, među kojima je izdvojio promjenu vlasničke strukture investitora odnosno ponuditelja te donošenje urbanističkog plana uređenja Općine Župa Dubrovačka u suglasnosti sa investitorom, zbog gradnje dva nova hotela.
Kako se jedan od budućih hotela nalazi na lokaciji trase Bujice vodotoka, to po riječima Bačića, "posložuje i poskupljuje izgradnju", te se bilo potrebno dogovoriti s Hrvatskim vodama koje upravljaju tim vodotokom, o čemu je potpisan i sporazum 3. ožujka kojim su utvrđene obveze investitora i Hrvatskih voda oko izmještanja trase tog vodotoka.
Zbog tog sporazuma potrebno je izmijeniti i plan urbanističkog uređenja, što će izmijeniti i rokove realizacije projekta i izgradnju hotelskog kompleksa, rekao je ministar.
"Ovom odlukom obvezujemo investitora da u roku od 60 dana nakon potpisivanja aneksa ugovoru dostavi ulazne podatke za izmjene urbanističkog plana. Prema tom planu Župe Dubrovačke propisan je rok od 12 mjeseci u kojem je investitor dužan ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu, a u daljnjem roku od četiri godine ili 48 mjeseci i realizirati taj važan projekt. Stoga je suglasnost Vlade važna kako bi se mogao potpisati aneks ugovoru i kako bi onda mogli početi 'teći' i rokovi za realizaciju tog projekta", zaključio je Bačić.
Povećani koeficijenti za izračun plaća u zdravstvu
Vlada je izjednačila koeficijente za radna mjesta iste složenosti poslova i iste razine stručne osposobljenosti, ali na različitim razinama zdravstvene zaštite ili ustanovama, te povećala koeficijente za određena radna mjesta.
Novac je za izmjenu i dopunu Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama osiguran u financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu nešto većem od 88 milijuna eura.
"Prijedlogom uredbe izjednačavaju se koeficijenti složenosti poslova specijalista u bolničkoj s onima u primarnoj zaštiti u skladu s reformskim ciljem jačanja uloge primarne zdravstvene zaštite", rekao je ministar Beroš dodavši da se briše i razlikovanje užih specijalista i specijalista.
Osim izjednačavanja koeficijenata složenosti poslova specijalista u bolničkoj i izvanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti te povećanja koeficijenata složenosti poslova specijalista na primarnoj razini zdravstvene zaštite, povećani su koeficijenti specijalizanata te koeficijenti doktora medicine, doktora dentalne medicine bez specijalizacije, s koeficijenta 1,659 na koeficijent 1,880 a magistara farmacije i magistara medicinske biokemije bez specijalizacije s koeficijenta 1,659 na koeficijent 1,825.
Koeficijenti Položaja II. vrste također se povećavaju, s koeficijenta 1,164 na koeficijent 1,200, a povećani su i koeficijenti složenosti poslova 1,571 na koeficijent 1,659 za logopede, medicinske tehnologe, biotehnologe i biomedicinske inženjere, biologe u zdravstvu, molekularne biologe, kliničke psihologe, psihologe, medicinske fizičare, fonetičare, nutricioniste, defektologe/edukacijske rehabilitatore i citogenetičare s obzirom na njihovu važnu ulogu u procesu dijagnostike i liječenja.
Izmjenama Uredbe je, zbog složenosti poslova i odgovornosti tih radnih mjesta, obuhvaćeno i povećanje koeficijenta radnih mjesta zdravstvenih djelatnika III. vrste i to s koeficijenta 1,067 na koeficijent 1,100, s koeficijenta 1,018 na koeficijent 1,077 te s koeficijenta 0,951 na koeficijent 0,999.
"Uvodi se i novo radno mjesto – specijalista prvostupnika sestrinstva u hitnoj medicinskoj pomoći, kao preduvjet reformske mjere unaprjeđenja hitne medicinske pomoći", naveo je, među Beroš.
Prikupljena saznanja o 70 mogućih prikrivenih masovnih i pojedinačnih grobnica
Vlada je prihvatila Izvješće o provedbi Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu za 2022. godinu, u kojem se govori o aktivnostima radi pronalaska nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.
Prikupljena su saznanja o 70 mogućih mjesta prikrivenih masovnih i pojedinačnih grobnica, provedeno je cjelovito terensko istraživanje 76 indiciranih lokacija, pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostaci sedam osoba. Nadalje, završno su identificirani posmrtni ostaci 49 osoba, provodi se sustavna revizija prethodno ekshumiranih neidentificiranih posmrtnih ostataka i njihova ponovna obrada primjenom najsuvremenije metodologije te je organizirana je pogrebna skrb za 37 identificiranih osoba.
Nastavljeni su napori u području unaprjeđenja bilateralne suradnje, no ključnom preprekom pronalasku nestalih osoba i dalje ostaje izostanak suradnje od strane nadležnih tijela Republike Srbije. Također, nastavljena je suradnja s međunarodnim organizacijama koje se u svom djelokrugu bave pitanjem nestalih osoba.
Prihvaćen je Godišnji izvještaj o radu Središnjeg registra osiguranika za 2022. godinu, u kojem se navodi da je na dan 31. prosinca 2022. bilo 2.179.051 članova obveznih mirovinskih fondova, a na osobne račune članova obveznih mirovinskih fondova proslijeđeno više od 8,2 milijardi kuna doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.
Povećani prihodi HZZO-a u 2022.
I na kraju, prihvaćeno je Izvješće o poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu, u kojoj su ukupni prihodi HZZO-a ostvareni u iznosu od 33.877.681.662 kuna ili 3,33 % više u odnosu na prethodnu godinu.
Povoljniji uvjeti financijskog poslovanja HZZO-a tijekom 2022. odrazili su se i na stanje ukupnih i dospjelih obveza HZZO-a na kraju godine. Tako su na 31. prosinca 2022. ukupne obveze iznosile 4.664.112.623 kuna, a dospjele 1.184.233.619 kuna. Usporedbom s istim obvezama na početku godine, ukupne obveze smanjene su za 330.161.562 kuna, a dospjele povećane za 55.786.432 kuna.
Izvor: Vlada/Hina