- Objavljeno: 19.09.2022.
Sjednica Vlade: Dizel od sutra 12,29 kuna, a benzin 10,58 kuna po litri
U procesu obnove ugovoreni radovi i usluge u iznosu većem od milijardu kuna
Nakon uvodnog izlaganja premijera Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je da su u procesu obnove na području Banovine ugovoreni radovi i usluge u iznosu većem od milijardu kuna, a još 366 milijuna kuna je u postupku ugovaranja.
S izvođačima radova, dodao je, ugovorena je izgradnja 348 zamjenskih obiteljskih kuća.
Potpredsjednik Vlade rekao je i da se nastavljaju radovi izgradnje na 16 višestambenih zgrada sa sveukupno 232 stana.
"Do sada ukupno realizirana financijska sredstva korisnika državnog proračuna iznose više od milijardu i 550 milijuna kuna za područje pogođeno potresom", zaključio je Medved.
Nove cijene goriva
Vlada je donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. Tako će se osnovni dizel od sutra prodavati za 12,29 kuna, a benzin za 10,58 kuna po litri.
Dizel će u odnosu na sadašnju cijenu biti jeftiniji za 59 lipa po litri, a benzin skuplji za jednu lipu.
Plavi dizel prodavat će se i dalje po 8,49 kuna po litri.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da je Vlada odlučila donijeti novu Uredbu o cijenama goriva danas, a ne za tjedan dana kako je bilo radnije predviđeno, jer je dizel na mediteranskom tržištu u četvrtak i petak pojeftinio.
Po njegovim riječima, da nema Vladinih intervencija dizel bi bio skuplji za 1,98 kuna, a benzin za 1,94 kune po litri, a građani bi prosječni spremnik od 50 litara benzina plaćali 97 kuna više, a dizela 99 kuna.
U Sabor upućene izmjene i dopune zakona o kreditnim institucijama
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama.
Obrazlažući Prijedlog zakona, ministar financija Marka Primorca pojasnio je da se izmjenama i dopunama tog zakona pristupilo prije svega zbog uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj.
Naveo je da se promjene u vezi uvođenja eura prvenstveno odnose na prilagodbu određenih definicija u kojima se iznosi u kunama mijenjaju u iznose u eurima. Pritom su predviđene izmjene iznosa inicijalnog kapitala kreditnih institucija, iznosa relevantnog za odlučivanje o poslovanju s osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom te iznosa novčanih kazni koje su predviđene za kršenje zakonskih odredbi.
"Samim uvođenjem eura prestaje bliska suradnja, a započinje puno članstvo Hrvatske narodne banke u Jedinstvenom nadzornom mehanizmu te se i stoga prilagođava važeći zakon", istaknuo je Primorac.
Isto tako, prijedlogom zakona usklađuje se izričaj sa zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, proširen je katalog kaznenih djela koja se uzimaju u obzir kod izdavanja prethodne suglasnosti dioničarima kreditne institucije, članovima Uprave i Nadzornog odbora, pri čemu su u katalog kaznenih djela dodana kaznena djela težeg karaktera, koja u bitnome utječu na procjenu primjerenosti tih osoba.
Također, naveo je ministar, precizirano je da je nadzorni odbor male i jednostavne kreditne institucije dužan osnovati odbor za rizike, odnosno da iznimno, kao i do sada, može kombinirati odbor za rizike s revizijskim odborom.
Javna rasprava provedena je od 8. do 22. kolovoza 2022.
Bolnicama 710 milijuna kuna za podmirivanje obveza
Vlada je donijela odluke o isplati sredstava bolnicama kojima je osnivač država, odnosno namjenske pomoći za bolnice kojima su osnivači županije, za podmirivanje dijela dugova prema dobavljačima lijekova i medicinskog materijala u iznosu od 710 milijuna kuna.
Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da je Odluka donesena radi zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Hrvatske i osiguranja nesmetanog funkcioniranja bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač država, odnosno županije te podmirenja njihovog dugovanja prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.
Sredstva za podmirenje dijela dospjelih obaveza zdravstvenih ustanova osigurana su u državnom proračunu na poziciji Ministarstva zdravstva, i to u ukupnom iznosu od 710,038,324 kune.
Za zdravstvene ustanove čiji je osnivač država izdvojeno je 466,216,883 kune, a za ustanove čiji su osnivači županije 243,821,441 kunu.
Sredstva za bolnice kojima je osnivač država preraspodijelit će se Kliničkom bolničkom centru (KBC) Zagreb, KBC-u Sestre milosrdnice, KBC-u Rijeka, KBC-u Split, KBC-u Osijek, Kliničkoj bolnici Dubrava Zagreb, Kliničkoj bolnici "Merkur", Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Klinici za dječje bolesti Zagreb te Nacionalnoj memorijalnoj bolnici "Dr. Juraj Njavro" Vukovar.
Ministar Beroš rekao je da će se sredstva za bolnice kojima su osnivači županije raspodijeliti na 33 bolnice diljem Hrvatske. U obzir je, dodao je, uzet kriterij dospjelosti nepodmirenih obaveza starijih od 120 dana na dan 31. srpnja.
Nadogradnja MR uređaja i aparat za sekvencioniranje genoma virusa covida
Dana je suglasnost KBC-u Zagreb za sklapanje ugovora za nabavu nadogradnje MR uređaja za potrebe Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju u iznosu od 4,620,000 kuna, a sredstva su osigurana u državnom proračunu za 2022. i projekcijama za 2023. i 2024.
Vlada je također dala suglasnost Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo za sklapanje ugovora za nabavu pribora i potrošnog materijala za aparat Illumina Nextseq 550, koji služi za sekvencioniranje genoma virusa covida-19, u iznosu od 6.660.423,53 kune s PDV-om. Ta sredstva u potpunosti će se refundirati iz proračuna Europske unije.
Neograničeno korištenje željezničkog prijevoza za oko 113.000 redovnih studenata
Prihvaćen je pilot-projekt povoljnijega javnog željezničkog prijevoza studenata.
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver istaknuo je da će se provedbom ovog pilot-projekta omogućiti neograničeno korištenje željezničkog prijevoza za oko 113.000 redovnih studenata na području Republike Hrvatske.
Rekao je i da će studenti moći putovati vlakom po jedinstvenoj cijeni od 75 kuna ili 10 eura za mjesečnu kartu te će kartu moći koristiti za svakodnevne odlaske na studij kao i povremena putovanja.
Predviđeno razdoblje provedbe Pilot-projekta je od 1. listopada 2022. do 30. rujna 2023. godine.
"S obzirom da se uvodi značajno povoljnija cijena mjesečne karte za studente, očekuje se signifikantno povećanje broja korisnika te se procjenjuje da trošak provedbe ne bi trebao biti veći od pet milijuna kuna za cijelo vrijeme trajanja pilot – projekta", kazao je Bilaver.
Naglasio je da će se realizacijom pilot-projekta doprinijeti poboljšanju životnog standarda studenata, kao i njihovih obitelji, povećanju mobilnosti studenata, revitalizaciji prometa putničkih vlakova na nerazvijenim područjima i poticanju korištenja željezničkog prijevoza studentima i na ostalim područjima Republike Hrvatske.
Izvješće HERA-e nezadovoljavajuće
Vlada je zaključila da Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) za 2021. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna HERA-a za 2021. godinu nije zadovoljavajuće te takvo mišljenje proslijedila Saboru.
"Smatramo da u odnosu na mišljenje Vlade Republike Hrvatske, koje je dostavljeno za prošlogodišnje Izvješće HERA-a, nema znatnog napretka u izradi i sadržaju ovoga izvješća, a uzimajući u obzir i kadrovske promjene koje su se u međuvremenu dogodile u Upravnom vijeću HERA-e, te ga zbog toga ne smatramo zadovoljavajućim", rekao je ministar Filipović.
Izvijestio je da HERA-ino izvješće ne prati ubrzane procese koji se odvijaju u energetskom sektoru, za koje je Vlada Republike Hrvatske predložila da je potrebno osuvremeniti, u smislu pružanja jasnijeg i razumljivijeg uvida uloge HERA-e u energetskom sektoru, a posebice u odnosu HERA- u i krajnjih kupaca.
Dvadeseta godišnjica rada mirovinskih fondova
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad konferencijom „Izazov promjene“, koja će se održati u Dubrovniku od 12. do 14. listopada 2022.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić kazao je da konferenciju organiziraju Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava i Zagrebačka burza, naglasivši da će se u 2022. godini obilježiti dvadeseta godišnjica rada mirovinskih fondova.
Izvor: Hina/Vlada