Sabor izglasao Zakon o šumama

Hrvatski sabor je danas, 13. srpnja 2018. godine izglasao Zakon o šumama koji se u mnogočemu razlikuje od prethodnog zakona.

Ovim Zakonom se kvalitetnije utvrđuje namjena sredstava prikupljenih od općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ). To je naknada koju plaćaju sve pravne i fizičke osobe koje u Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost. Zakonom je predviđena olakšica do 3.000.000,00 kuna na koju se ne obračunava naknada, čime se značajno doprinosi rasterećenju malih poduzetnika, odnosno 90% od ukupnog broja gospodarstvenika u Hrvatskoj oslobađa se plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), a postupak obračuna i naplate za one koji su i dalje obveznici plaćanja provodit će FINA.

Uvodimo definiciju šumoposjednika i podjelu privatnih šumoposjednika prema veličini posjeda, čime male i srednje šumoposjednike oslobađamo brojnih troškova i radnji.

Zakonom omogućavamo da se šumsko zemljište koristi za ispašu stoke i proizvodnju biomase kao novog energenta za potrebe sadašnjih i budućih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, odnosno za sirovinu za bioekonomiju. Način dodjele šumskog zemljišta će se urediti Uredbom Vlade RH, a najvažniji kriterij je da će se zakup dati korisniku temeljem domicilnosti te broja stoke koje posjeduje.  Stope šumskog doprinosa povećane su sa 3,5 i 5 posto na 5, odnosno 10 posto u odnosu na prodajnu cijenu proizvoda na panju. Sredstva iz doprinosa uplaćuju se na poseban račun svake jedinice na čijem je području obavljena sječa šume i koriste se namjenski, za izgradnju ili modernizaciju komunalne infrastrukture. 

Zakon omogućava izdvajanje šumskog zemljišta u svrhu poljoprivredne uporabe, kao i uključivanje površina koje u naravi predstavljaju šumu i šumsko zemljište u šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske s ciljem razgraničenja šumskog i poljoprivrednog zemljišta prema stanju u naravi i usklađivanja s katastrom.

Novim zakonom objedinjujemo postupak osnivanja prava služnosti i prava građenja kako bi se na jednostavan način osiguralo planiranje, projektiranje i izgradnja infrastrukture te drugih sadržaja od nacionalnog interesa. Do sada je to bila nadležnost različitih ministarstva. Zakonom se propisuje obaveza šumoposjednika da odredi postupak i cijene sakupljanja šumskih proizvoda (gljive, kesteni, ljekovito bilje divlje voće i sl.) s ciljem da za osobne potrebe stanovnika sakupljanje bude besplatno. Uvodimo elektroničku evidenciju cijelog šumogospodarskog područja RH – što omogućava kvalitetnije praćenje stanja šuma i šumskog zemljišta kojeg ima 2,7 milijuna hektara. Tako ćemo uspostaviti učinkovit i brz pristup informacijama radi boljeg upravljanja tim zemljištem i kontrole sljedivosti.

Po starom zakonu gradovi su mogli (prostornim planom) prenamijeniti opožareno zemljište u građevinsko nakon 5 godina od požara, a novim zakonom dvostruko povećavamo rok prenamjene - na 10 godina u kojem se ne može izvršiti prenamjena (što je do sada bila praksa). Isto tako, ako je šuma izgorjela, šumoposjednik je treba obnoviti u roku od 2 godine.

“Zakon o šumama rješava mnoge boljke održivog gospodarenja jednim od naših najvećih blaga – šumama. Imat ćemo Registar šumskogospodarskog područja i konačno ćemo imati pravovremene, provjerene i točne podatke temeljem kojih će se donositi odluke. Za naše poduzetnike najvažnija promjena je ukidanje obveze plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma za njih 90%. Prema ovom zakonu, povećanjem šumskog doprinosa jedinicce lokalne samouprave dobivat će namjenska sredstva za ulaganja u komunalnu infrastrukturu, ukupno 95 milijuna kuna. Zahvaljujem svima koji su svojim prijedlozima pomogli u procesu stvaranja konačnog teksta Zakona.”

– izjavio je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar Tomislav Tolušić.