- Objavljeno: 28.02.2023.
Rast BDP-a od 6,3 posto u godini najvećih tektonskih poremećaja je sjajan uspjeh
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanosti otvorenja Vinogradarskog muzeja u Pitvama na otoku Hvaru.Uz predsjednika Vlade bili su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministrica poljoprivrede Marija Vučković i ministar zdravstva Vili Beroš.
Tom je prigodom premijer Plenković istaknuo da Vinogradski muzej upotpunjuje kulturnu baštinu Muzeja Jelsa.
„Ovaj muzej priča priču hvarskoga težaka, vinogradara, vinara, povijest svih naših obitelji otočana, ne samo Hvara, nego svih otoka Hrvatske“, kazao je premijer Plenković.
Ovaj događaj uvrstio je u jedan od ljepših u svome mandatu, s obzirom da je, u mjestu iz kojeg potječe njegova baka, uz obnovljeno hvarsko kazalište, Hvaranima i svim posjetiteljima Hvara ostavljen prekrasan muzej i zbirka koja će svima pokazati koliko su otočani radili i stvarali i koliko je život na otoku bio zahtjevan prije turizma.
Hvara kao otok koji ima čak pet upisa u baštinu UNESCO-a – Starogradsko polje, hvarska čipka, Procesija za križen, klapsko pjevanje i mediteranska prehrana – predstavlja pravu baštinu kulture, identiteta i povijesti, istaknuo je premijer Plenković.
Na upit novinara osvrnuo se na vremenske neprilike koje su zadnjih dana otežale promet prema Dalmaciji.
Istaknuo je kako smo, zbog klimatskih promjena, zadnjih godina skoro pa zaboravili na jake zime. Međutim, dodao je, sve nadležne službe rade i cesta je pročišćena.
Važno je, dodao je, posjećivati otoke i van sezone. Zato je, naglasio je, Vlada i donijela novi Zakon o otocima i Strategiju za otoke i naveo brojne projekte koji se realiziraju posljednjih godina na otoku Hvaru i drugim otocima.
Rast BDP-a od 6,3 posto u godini najvećih tektonskih poremećaja je sjajan uspjeh
Osvrnuo se i na podatke Zavoda za statistiku o rastu BDP-a u zadnjem tromjesečju od 4 posto.
Kazao je da je rast BDP-a u godini najvećih tektonskih poremećaja, energetske i prehrambene krize i inflatornih pritisaka, čak 6,3 posto, što je četvrti rast BDP-a među članicama Europske unije što je ocijenio sjajnim.
Dodao je da se među svim segmentima koji čine BDP vide važni iskoraci.
„Hrvatska je prošlu godinu, koja je bila najzahtjevnija, prošla izvanredno. Ostvarili smo strateške ciljeve članstva i u europodručju i u Schengenskom prostoru, dali izdašnu potporu građanima od 3,6 milijardi eura, regulirali cijene plina, struje i naftnih derivata. I kad se taj kumulativni efekt zbroji dođemo do toga da nam je rast 6,3 posto“, poručio je premijer Plenković.
Iako globalna ekonomija usporava, istaknuo je kako ona ipak usporava manje nego što se mislilo.
Očekujemo sjajnu turističku sezonu, Vladin gospodarski tim radi na novim mjerama potpore
Očekuje, dodao je, da će i ova turistička sezona biti sjajna, istaknuvši kako je ministrica turizma izvijestila da je interes za Hrvatsku na velikom turističkom sajmu nedavno održanom u Münchenu enorman, veći nego ikada. Tome sigurno pridonosi ulazak u euro i Schengenski prostor.
Upitan o novom paketu mjera pomoći, premijer je ponovio kako cijeli ekonomski tim Vlade na tome radi te pažljivo nastoji pronaći mjere koje će biti kalibrirane, primjerene trenutku i balansirane kako bi se zadržao standard hrvatskih građana, očuvala socijalna kohezija i izbjegla socijalna fraktura.
Do sada je Vlada, istaknuo je, u tome u potpunosti uspjela, bilo da je riječ o krizi uzrokovanoj Covidom, bilo da je riječ o krizi uzrokovanoj posljedicama ruske agresije na Ukrajinu.
Dodao je da će se mjere predstaviti javnosti kada budu u potpunosti gotove.
Nije dobro dizati cijene ako za to nema potrebe
Osvrnuo se na upit novinara i na situaciju u Dinamu kazavši kako sportska i upravna inspekcija obavljaju svoje nadzore.
O rastu cijena kazao je kako je Ministarstvo gospodarstva uspostavilo aplikaciju na kojoj građani mogu uspoređivati cijene. Vlada pozdravlja to što je jedan dio trgovačkih lanaca deklarirao ogromnu paletu proizvoda, a građani putem te aplikacije imaju mogućnost birati proizvode tamo gdje su jeftiniji.
„Tržište će, naravno, činiti svoje, ali nije dobro da se dižu cijene ako za to nema neke realne potrebe u smislu rasta troškova inputa. Vodimo računa da smo cijene energenata odlukama Vlade, a ne nekim slučajem, zadržali na niskoj razini. To je vrlo bitno“, poručio je predsjednik Vlade.