- Objavljeno: 22.07.2021.
Prvi slučajevi afričke svinjske kuge u domaćih svinja u Saveznoj Republici Njemačkoj
Savezna Republika Njemačka 15. srpnja 2021. godine prijavila je Europskoj Komisiji prve slučajeve afričke svinjske kuge (ASK) u domaćih svinja na tri gospodarstva smještena u administrativnoj oblasti Brandenburg koja se nalazi neposredno uz granicu s Republikom Poljskom odnosno unutar prethodno određenih zona pod restrikcijom uslijed pojave ASK u divljih svinja оd 7. travnja 2021. godine.
ASK U Europskoj uniji
Sprječavanje, kontrola i iskorjenjivanje ASK pitanje je visokog prioriteta za Europsku uniju (EU) jer predstavlja ozbiljan rizik za važan sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš. Od prve pojave ASK na području EU 2014. godine, bolest se proširila na veliki broj država članica te je trenutno prisutna u njih 10 (Bugarska, Estonija, Njemačka, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Italija). Tijekom 2020. godine u sustav prijave bolesti Europske komisije (ADNS) prijavljeno je 11 027 slučajeva ASK u divljih svinja te 1240 pozitivnih gospodarstava od čega je čak 1053 pozitivnih gospodarstava u Rumunjskoj. Najviše pozitivnih divljih svinja potvrđeno je u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj.
Ukupni iznos sredstava iz EU fondova utrošenih za provedbu mjera kontrole ASK u razdoblju od 2014. do 2020. godine iznosio je oko 174 milijuna eura, a za 2021. godinu predviđeno je 14.5 milijuna eura za mjere iskorjenjivanja i sprječavanja ASK.
Mjere sprječavanja ASK u Hrvatskoj
U cilju procjene biosigurnosne situacije na svinjogojskim farmama te informiranja posjednika i poduzimanja određenih mjera u cilju smanjenja rizika od pojave i širenja afričke svinjske kuge, od 2019. godine do danas su sva gospodarstva koja drže svinje u RH kategorizirana u odnosu na biosigurnost. Ministarstvo poljoprivrede je do sada u tu svrhu utrošilo više od 27 milijuna kuna te poziva sve posjednike da se obrate svojim veterinarima za postupak unaprjeđenja biosigurnosti na farmama. Kategorizacija gospodarstva se provodi na trošak državnog proračuna za novu farmu koja se prvi puta kategorizira kao i za one posjednike koji imaju do 10 svinja i prošli su edukaciju o biosigurnosti kod naših savjetnika i unaprijedili razinu biosigurnosti na svojim gospodarstvima. Zbog velikog broja gospodarstava u najnižoj kategoriji koja ne udovoljavaju uvjetima biosigurnosti, donesene su dodatne preventivne mjere koje uključuju kliničke preglede svinja prije premještanja i klanja na vlastitom domaćinstvu, na takvim gospodarstvima, a ujedno je i onim gospodarstvima koja su unaprijedila biosigurnost omogućena ponovna kategorizacija.
Od 2019. godine provodi se i Program nadziranja ASK, odobren i sufinanciran od strane Europske komisije, koji uključuje pretraživanje uzorka podrijetlom od uginulih domaćih i divljih svinja te pretraživanje uzoraka zdravih odstrijeljenih divljih svinja u visoko rizičnom području uz granicu sa Srbijom te Bosnom i Hercegovinom.
Također, tijekom srpnja bit će objavljen novi Javni poziv za sufinanciranje troškova postavljanja dvostrukih ograda za posjednike koje drže svinje na otvorenom, s obzirom na povećani rizik od kontakta s divljim svinjama koje predstavljaju izvor zaraze za domaće svinje. Ministarstvo poljoprivrede od 2019. godine sufinancira troškove postavljanja dvostrukih ograda s 80 % stvarno nastalih troškova materijala do maksimalnog iznosa od 20.000,00 kn po korisniku te je u tu svrhu tijekom 2019. i 2020. godine isplaćen iznos veći od 1,3 milijuna kuna za ukupno 119 posjednika.
U lovištima je također potrebno provoditi stroge biosigurnosne mjere, a Naredbom o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači donesenoj 2018. godine propisano je smanjenje brojnog stanja divlje svinje u lovištima na području cijele Hrvatske na 50 % matičnog fonda. Naime, na području gdje se pojavi ASK smrtnost divljih (i domaćih) svinja je gotovo 100 %, pa se ovom Naredbom želi spriječiti takav događaj, umanjiti rizik i omogućiti opstanak populacije divljih svinja u Hrvatskoj.
Praćenje i prijava bolesti ili uginuća
Ovim putem još jednom skrećemo pažnju svim posjednicima svinja da veterinarskoj službi pravovremeno prijave znakove bolesti ili uginuća kod domaćih svinja. Također, izuzetno je važna i prijava pronalaska uginulih divljih svinja. Za dojavu o lokaciji uginule divlje svinje, svaka fizička osoba ima pravo na nagradu u iznosu od 100,00 kn. Lokacija lešine divlje svinje može se dojaviti nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji, lovoovlašteniku na čijem se lovištu lešina nalazi ili na email adresu: veterinarstvo@mps.hr, odnosno na broj telefona 099/4392 507 na kojem je osigurano dežurstvo izvan redovnog radnog vremena.
Za svaku prijavljenu i testiranu uginulu divlju svinju Ministarstvo isplaćuje naknadu od 750,00 kn (lovoovlaštenicima i veterinarskim organizacijama) dok se lovcima za svaku odstrijeljenu divlju svinju iz državnog proračuna financira i pregled mesa divljih svinja na trihinelu.
Pisane vijesti
ASK U Europskoj uniji
Sprječavanje, kontrola i iskorjenjivanje ASK pitanje je visokog prioriteta za Europsku uniju (EU) jer predstavlja ozbiljan rizik za važan sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš. Od prve pojave ASK na području EU 2014. godine, bolest se proširila na veliki broj država članica te je trenutno prisutna u njih 10 (Bugarska, Estonija, Njemačka, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Italija). Tijekom 2020. godine u sustav prijave bolesti Europske komisije (ADNS) prijavljeno je 11 027 slučajeva ASK u divljih svinja te 1240 pozitivnih gospodarstava od čega je čak 1053 pozitivnih gospodarstava u Rumunjskoj. Najviše pozitivnih divljih svinja potvrđeno je u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj.
Ukupni iznos sredstava iz EU fondova utrošenih za provedbu mjera kontrole ASK u razdoblju od 2014. do 2020. godine iznosio je oko 174 milijuna eura, a za 2021. godinu predviđeno je 14.5 milijuna eura za mjere iskorjenjivanja i sprječavanja ASK.
Mjere sprječavanja ASK u Hrvatskoj
U cilju procjene biosigurnosne situacije na svinjogojskim farmama te informiranja posjednika i poduzimanja određenih mjera u cilju smanjenja rizika od pojave i širenja afričke svinjske kuge, od 2019. godine do danas su sva gospodarstva koja drže svinje u RH kategorizirana u odnosu na biosigurnost. Ministarstvo poljoprivrede je do sada u tu svrhu utrošilo više od 27 milijuna kuna te poziva sve posjednike da se obrate svojim veterinarima za postupak unaprjeđenja biosigurnosti na farmama. Kategorizacija gospodarstva se provodi na trošak državnog proračuna za novu farmu koja se prvi puta kategorizira kao i za one posjednike koji imaju do 10 svinja i prošli su edukaciju o biosigurnosti kod naših savjetnika i unaprijedili razinu biosigurnosti na svojim gospodarstvima. Zbog velikog broja gospodarstava u najnižoj kategoriji koja ne udovoljavaju uvjetima biosigurnosti, donesene su dodatne preventivne mjere koje uključuju kliničke preglede svinja prije premještanja i klanja na vlastitom domaćinstvu, na takvim gospodarstvima, a ujedno je i onim gospodarstvima koja su unaprijedila biosigurnost omogućena ponovna kategorizacija.
Od 2019. godine provodi se i Program nadziranja ASK, odobren i sufinanciran od strane Europske komisije, koji uključuje pretraživanje uzorka podrijetlom od uginulih domaćih i divljih svinja te pretraživanje uzoraka zdravih odstrijeljenih divljih svinja u visoko rizičnom području uz granicu sa Srbijom te Bosnom i Hercegovinom.
Također, tijekom srpnja bit će objavljen novi Javni poziv za sufinanciranje troškova postavljanja dvostrukih ograda za posjednike koje drže svinje na otvorenom, s obzirom na povećani rizik od kontakta s divljim svinjama koje predstavljaju izvor zaraze za domaće svinje. Ministarstvo poljoprivrede od 2019. godine sufinancira troškove postavljanja dvostrukih ograda s 80 % stvarno nastalih troškova materijala do maksimalnog iznosa od 20.000,00 kn po korisniku te je u tu svrhu tijekom 2019. i 2020. godine isplaćen iznos veći od 1,3 milijuna kuna za ukupno 119 posjednika.
U lovištima je također potrebno provoditi stroge biosigurnosne mjere, a Naredbom o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači donesenoj 2018. godine propisano je smanjenje brojnog stanja divlje svinje u lovištima na području cijele Hrvatske na 50 % matičnog fonda. Naime, na području gdje se pojavi ASK smrtnost divljih (i domaćih) svinja je gotovo 100 %, pa se ovom Naredbom želi spriječiti takav događaj, umanjiti rizik i omogućiti opstanak populacije divljih svinja u Hrvatskoj.
Praćenje i prijava bolesti ili uginuća
Ovim putem još jednom skrećemo pažnju svim posjednicima svinja da veterinarskoj službi pravovremeno prijave znakove bolesti ili uginuća kod domaćih svinja. Također, izuzetno je važna i prijava pronalaska uginulih divljih svinja. Za dojavu o lokaciji uginule divlje svinje, svaka fizička osoba ima pravo na nagradu u iznosu od 100,00 kn. Lokacija lešine divlje svinje može se dojaviti nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji, lovoovlašteniku na čijem se lovištu lešina nalazi ili na email adresu: veterinarstvo@mps.hr, odnosno na broj telefona 099/4392 507 na kojem je osigurano dežurstvo izvan redovnog radnog vremena.
Za svaku prijavljenu i testiranu uginulu divlju svinju Ministarstvo isplaćuje naknadu od 750,00 kn (lovoovlaštenicima i veterinarskim organizacijama) dok se lovcima za svaku odstrijeljenu divlju svinju iz državnog proračuna financira i pregled mesa divljih svinja na trihinelu.