- Objavljeno: 29.11.2022.
Plenković: Radimo na dodatnom ubrzanju procesa obnove od potresa na Banovini, iskoristit ćemo sredstva EFS-a na vrijeme
Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je danas Petrinju i Sisak. U Petrinji je održao radni sastanak o tijeku obnove u potresom pogođenoj Sisačko-moslavačkoj županiji, a obišao je i jednu obiteljsku kuću u izgradnju.
Nakon sastanka uručen je niz niza ugovora i sporazuma između resornih ministarstava te tijela i ustanova Sisačko-moslavačke županije: 21 ugovor iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti bespovratnih sredstava gradovima i općinama s područja Sisačko-moslavačke županije; Sporazum između Ministarstva poljoprivrede i Sisačko-Moslavačke županije o financiranju sanacije nerazvrstanih cesta na području Grada Siska, Grada Petrinje i Općine Martinska Ves; Ugovori sufinancirani iz Europskog socijalnog fonda u okviru Poziva „Zaželi – program zapošljavanja žena – faza III"; Ugovor o dodjeli sredstava za pomoć, u svrhu obnove objekata javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi na potresom pogođenom području; Ugovor o dodjeli sredstava za obnovu Doma za starije i nemoćne osobe Glina.
Ukupna vrijednost ugovora je 90 milijuna kuna, kazao je premijer, a između ostalih, tu je 21 ugovor vrijedan 21 milijun kuna za projektnu dokumentaciju za različite gradove i organizacije na području županije od strane Ministarstva regionalnoga razvoja, 13 milijuna kuna za tri projekta od strane Ministarstva poljoprivrede, zatim pet ugovora vrijednih 6,2 milijuna kuna iz Projekta Zaželi kojima će se zaposliti 127 žena koje će skrbiti o 762 korisnika na području te županije.
Veteranski centar u Petrinji vrijedan 90 milijuna kuna priznanje braniteljima iz ove županije
Premijer Plenković istaknuo je da je cilj njegova današnjeg posjeta Banovini bio vidjeti kako se odvijaju aktivnosti glede obnove nakon potresa, ali i ukupne revitalizacije toga područja.
Od resornih ministara i čelnika lokalne samouprave premijer Plenković dobio je konkretne informacije o projektima i cjelovitu sliku niza aktivnosti koje Vlada podupire na području Sisačko-moslavačke županije.
"Došli smo ohrabriti sve aktere koji su uključeni u proces obnove da se dinamika cijeloga procesa još više ubrza", poručio je.
Osvrnuvši se na obilazak Veteranskog centra, koji gradi Ministarstvo hrvatskih branitelja uz pomoć nacionalnih i europskih sredstava, premijer Plenković istaknuo je kako je riječ o sjajnom projektu vrijednom više od 90 milijuna kuna, jednom od četiri takva, uz onaj u Šibeniku, Sinju i Daruvaru.
Uz to što će omogućiti rehabilitaciju i druge brojne aktivnosti za hrvatske ratne vojne invalide, ali i druge branitelje, radi se i o priznanju braniteljima iz Sisačko-moslavačke županije na svemu onome što su učinili.
Najavio je da će, nakon odličnog iskustva i vrlo pozitivnih reakcija braniteljskih udruga na ta prva četiri veteranska centra, vrijedna ukupno 330 milijuna kuna, Vlada nastaviti s tim projektom u novoj financijskoj perspektivi i ulagati u dodatna tri centra.
"Povezat ćemo Domovinski rat, temelj hrvatske države, i novi međunarodni položaj Hrvatske u Europskoj uniji na način da se ta sredstva kanaliziraju za one koji su za hrvatsku slobodu dali najviše", dodao je.
Tri elementa ukupnog procesa obnove
Premijer Plenković danas je posjetio i gradilište novih osam zgrada sa 128 stanova, koji će biti gotovi do ljeta. U te će se stanove, dodao je premijer Plenković, useliti stradalnici od potresa.
"To je jedan vidljiv, značajan projekt koji će pridonijeti bržem rješavanju pitanja onih koji su najviše propatili za vrijeme potresa", kazao je.
Što se tiče ukupnog procesa obnove, premijer Plenković istaknuo je tri elementa.
Prvi su interventne mjere, odnosno sve ono što se kontinuirano provodi za područje Banovine dvije godine – investicije svih resora u različite potpore, od hrane, različitih naknada, plaćanja troškova energenata, subvencioniranja prijevoza.
Dosadašnja ukupna investicija za to iznosila je milijardu i 870 milijuna kuna.
Što se tiče drugog elementa - dinamike obnove - premijer je kazao da dobro idu sve aktivnosti koje se odnose na nekonstrukcijsku obnovu, a dovršeno je skoro pet tisuća kuća.
Ono na čemu se sada radi, istaknuo je, jest dodatno ubrzanje konstrukcijske obnove i izgradnje zamjenskih kuća i višestambenih zgrada, a ubrzavaju se i administrativni procesi, od odluka, obrade zahtjeva, raspisivanja natječaja do daljnje mobilizacije građevinskog sektora.
Osobito će se staviti naglasak na populariziranje koncepta samoobnove, uz novčanu naknadu od strane države.
Treći element jest obnova zdravstvene, obrazovne, socijalne i prometne infrastrukture.
"Država stoji iza Sisačko-moslavačke županije, od direktnih financijskih potpora preko beskamatnih zajmova do tijesne suradnje svih resora na realizaciji projekata", poručio je.
Na vrijeme ćemo iskoristiti 319 milijuna eura za obnovu banovine
Sredstva iz Europskog fonda solidarnosti – 319 milijuna eura za područje Banovine – zasigurno će se iskoristiti na vrijeme, istaknuo je premijer Plenković i dodao da imamo i nadugovorenost tih sredstava.
Izrazio je zadovoljstvo postizanjem dogovora Središnjeg državnog ureda za obnovu, ministra obnove Ivana Paladine i sisačke gradonačelnice Kristine Ikić Baniček oko konstrukcijske obnove višestambene zgrade u Sisku od 10 tisuća kvadrata i 145 stambenih jedinica.
U Sisku je premijer Plenković obišao gradilište Regionalnog centra kompetentnosti Tehničke škole, a susreo se i sa sisačkim biskupom mons. Vladom Košićem, s kojim je obišao radove na obnovi Katedrale Uzvišenja sv. Križa.
Posjet Sisačko-moslavačkoj županiji predsjednik Vlade završio je obilaskom gradilišta autoceste Zagreb – Sisak, dionicu između Lekenika i Siska, ključni revitalizirajući projekt koji ima za cilj bolje povezivanje te županije s glavnim gradom te na taj način ubrzati ukupnu gospodarsku aktivnost.
Za nas je to win-win kako god okrenemo, za oporbu – ovisi o tome što će napraviti
Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković ponovno se osvrnuo na obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj istaknuvši kako nema ništa novo dodati o toj temu u odnosu na svoje ranije izjave.
Ponovio je da ono za što on može jamčiti kao predsjednik Vlade i kao netko tko je zadužen za funkcionalnost i stabilnost parlamentarne većine jest to da će parlamentarna većina biti za, a na oporbenim strankama je da promisle i donesu svoje odluke.
Istaknuo je da Misija Europske unije za vojnu pomoć Ukrajini nije vojna vježba već misija koja će trajati minimalno dvije godine.
Podsjetivši da je Hrvatska vojska sudjelovala u nizu misija, između ostalih i onih NATO-a i Europske unije, kazao je da je Glavni stožer Oružanih snaga sugerirao tri oblika sudjelovanja u ovoj konkretnoj misiji.
Jedno je sudjelovanje u zapovjednoj strukturi misije, drugo da naši instruktori odu u Poljsku i Njemačku i treće je spremnost da se u Hrvatsku prihvati do 100 ukrajinskih vojnika na obuku po različitim specijalnostima.
"Ne vidim i dalje nikakvu političku logiku onih koji su protiv toga", ustvrdio je premijer Plenković istaknuvši da je Hrvatska do sada dala izdašnu vojnu pomoć Ukrajini i oni nisu bili protiv toga.
Ova odluka je, dodao je, prema ustaljenoj proceduri, a na sutrašnjoj raspravi u Saboru zastupnici će od nadležnog ministra dobiti sve potrebne i dodatne informacije.
"Za nas je to win-win kako god okrenemo, za oporbu – ovisi o tome što će napraviti", poručio je.
Politika Vlade je da građani i gospodarstvo krizu prođu sa što manje udara, a lokalni čelnici moraju odgovarati svojim biračima
Upitan o najavljenom poskupljenju cijene vode u Zagrebu, premijer je kazao da je na gradskoj vlasti koja je dobila povjerenje Zagrepčana da dobro promisle što rade, ustvrdivši da je politika Vlade da ovu krizu građani i gospodarstvo prođu sa što manje udara na standard.
Podsjetio je da je Vlada dala toliko snažnu potporu svima u Hrvatskoj te da su cijene struje i plina zbog toga pet puta jeftinije nego što bi bile trenutne realne tržišne cijene i za kućanstva i za gospodarstvo da Vlada nije intervenirala.
Zbog toga su, dodao je, i Grad Zagreb i njegove različite institucije u puno povoljnijim okolnostima nego što bi bili inače.
"To su sada političke odgovornosti onih koji su dobili povjerenje Zagrepčana da upravljaju da dobro promisle što rade. Politika Vlade je da ovu energetsko-prehrambenu i inflatornu krizu naši sugrađani i naše gospodarstvo prođu sa što manje udara na njihov standard. To je ono što mi činimo. A za ono što čine lokalni čelnici oni moraju odgovarati svojim biračima", poručio je predsjednik Vlade.