- Objavljeno: 05.07.2022.
Ovo je velika godina isporuka, Schengena, eurozone i Pelješkog mosta
Napravili smo platformu, okvir za razvoj novih ideja, za informiranje o politikama, zakonskim prijedlozima i projektima, kao i za usuglašavanje stavova središnje vlasti s jedinicama lokalne i područne samouprave, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom obraćanju na sastanku sa županima i predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina održanom u Slunju.
Izrazio je zadovoljstvo što se sastanak održava u Slunju, kraju koji je, kako je rekao, važan za hrvatsku državnost, za našu povijest.
"Mislim da je jako dobra poruka da smo danas ovdje, dio je naše politike da vodimo računa o onim dijelovima Hrvatske koji objektivno nisu u jednakom položaju kao i neki drugi krajevi Hrvatske koji imaju, ili blagodati obale ili žitnice, ili bolje prometne povezanosti s drugim državama", poručio je predsjednik Vlade.
Demografska obnova utječe na ekonomski razvoj
Istaknuo je da demografska napućenosti utječe na ekonomski razvoj, socijalnu situaciju te na perspektive i mogućnosti napretka.
"Upravo zbog toga Vlada radi na ravnomjernom razvoju Hrvatske", naglasio je premijer, podsjetivši na praksu redovitih polugodišnjih tematskih susreta sa županima i predstavnicima jedinica lokalne samouprave.
Kazao je da se nalazimo u fazi preklapajućih kriza s obzirom na to da je COVID još uvijek prisutan i zahtijeva oprez, a zahvatila nas je i velika kriza vezana za rast cijena energenata, hrane i sirovina.
"Sve to utječe na inflatorne pritiske s kojima se svi moramo nositi i koje trebamo rješavati", poručio je Plenković.
Podsjetio je na paket mjera koje je Vlada donijela u travnju za pomoć građanima i gospodarstvu te spomenuo najnovije Vladine mjere vezane u rast cijena energenata.
"Mi radimo dugo, radimo sustavno, ozbiljno donosimo brojne reforme, zakone, mjere, ispunjavamo kriterije", istaknuo je premijer.
Govoreći o ciljevima koji će se ostvariti u ovoj godini, naglasio je da je upravo dok traje ovaj sastanak, Europski parlament izglasao europsko izviješće o uvođenju eura i ulasku Hrvatske u eurozonu.
Vlada radi na ravnomjernom razvoju svih krajeva
Premijer je kazao da ćemo 1. siječnja biti i u europodručju i u Schengenskom prostoru, a oko 15. srpnja imat ćemo po tri svjetske agencije za kreditni rejting najbolji investicijski kreditni rejting u povijesti.
"To znači da je smjer naše politike i sidra koja smo postavili u temelje, dobar i da to ide na korist našim građanima i gospodarstvu i da će Hrvatska zahvaljujući svim tim ostvarenjima biti pouzdanija i prepoznatljivija i privlačnija za ulagače", poručio je Plenković.
Spomenuo je da vodimo računa o tome da ova energetska kriza bude i svojevrsna šansa za Hrvatsku, istaknuvši mogućnost proširenja terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku, čime bi zadovoljili potrebe, ne samo za Hrvatsku, nego i za susjedne zemlje.
Naglasio je da Jadranskim naftovodom možemo dostaviti više nego dovoljne količine nafte zemljama srednje i istočne Europe.
Pojasnio je da smanjenje sredstava za oporavak znači da se Hrvatska brzo oporavlja. "Pokazali smo živost, agilnost, brzinu, opravaka i gospodarski rast koji je bio sjajan u 2021.," dodao je.
Spomenuvši Pelješki most koji će se otvoriti za nekoliko dana kazao je da je riječ o nacionalnom, strateškom, suverenističkom potezu koji ova generacija rješava.
Na kraju izlaganja predsjednik Vlade osvrnuo se na projekt zaštite od poplava grada Karlovca i okolice.
"Mislim da jedan povijesni veliki grad zaslužuje da ga zaštitimo od redovitih, bremenitih situacija koje se sezonski ponavljaju, a s druge strane ovaj kraj koji pati od demografskog deficita i to je osnovni problem. Teško je tamo gdje ima malo ljudi imati puno aktivnosti", kazao je.
"Hrvatska postaje zemlja rješenja, a ne problema”, zaključio je premijer Plenković.
Na dnevnom su redu tri teme. Ministrica Nataša Tramišak predstavila je višegodišnji financijski okvir (2021-2027), ministar Davor Filipović mjere za ublažavanje energetske krize, a o mjerama pomoći u poljoprivredi i ribarstvu govorila je ministrica Marija Vučković.
Potpredsjednik Vlade Tomo Medved, županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin i gradonačelnica Slunja Mirjana Puškarić u svojim su govorima naglasili potrebu demografske obnove slunjskog kraja, jer Grad Slunj te općine Cetingrad, Rakovica i Saborsko zajedno imaju 18.000 stanovnika, 20 posto manje nego 2011. godine.
Sastanak održan u Donjem Nikšiću 12. je od prvoga održanog u tom formatu u prosincu 2016. godine u Zagrebu i to “radi uspostave načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama”, odnosno radi “prakse redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja”.
Uoči sastanka premijer Plenković je predsjednik Vlade Andrej Plenković je u Slunju posjetio tvrtku VJ-eko u Donjem Taborištu, tvrtke kćeri DOK-ING, specijalizirane za proizvodnju strojeva za razminiranje i za rudnike.
Pisane vijesti
Izrazio je zadovoljstvo što se sastanak održava u Slunju, kraju koji je, kako je rekao, važan za hrvatsku državnost, za našu povijest.
"Mislim da je jako dobra poruka da smo danas ovdje, dio je naše politike da vodimo računa o onim dijelovima Hrvatske koji objektivno nisu u jednakom položaju kao i neki drugi krajevi Hrvatske koji imaju, ili blagodati obale ili žitnice, ili bolje prometne povezanosti s drugim državama", poručio je predsjednik Vlade.
Demografska obnova utječe na ekonomski razvoj
Istaknuo je da demografska napućenosti utječe na ekonomski razvoj, socijalnu situaciju te na perspektive i mogućnosti napretka.
"Upravo zbog toga Vlada radi na ravnomjernom razvoju Hrvatske", naglasio je premijer, podsjetivši na praksu redovitih polugodišnjih tematskih susreta sa županima i predstavnicima jedinica lokalne samouprave.
Kazao je da se nalazimo u fazi preklapajućih kriza s obzirom na to da je COVID još uvijek prisutan i zahtijeva oprez, a zahvatila nas je i velika kriza vezana za rast cijena energenata, hrane i sirovina.
"Sve to utječe na inflatorne pritiske s kojima se svi moramo nositi i koje trebamo rješavati", poručio je Plenković.
Podsjetio je na paket mjera koje je Vlada donijela u travnju za pomoć građanima i gospodarstvu te spomenuo najnovije Vladine mjere vezane u rast cijena energenata.
"Mi radimo dugo, radimo sustavno, ozbiljno donosimo brojne reforme, zakone, mjere, ispunjavamo kriterije", istaknuo je premijer.
Govoreći o ciljevima koji će se ostvariti u ovoj godini, naglasio je da je upravo dok traje ovaj sastanak, Europski parlament izglasao europsko izviješće o uvođenju eura i ulasku Hrvatske u eurozonu.
Vlada radi na ravnomjernom razvoju svih krajeva
Premijer je kazao da ćemo 1. siječnja biti i u europodručju i u Schengenskom prostoru, a oko 15. srpnja imat ćemo po tri svjetske agencije za kreditni rejting najbolji investicijski kreditni rejting u povijesti.
"To znači da je smjer naše politike i sidra koja smo postavili u temelje, dobar i da to ide na korist našim građanima i gospodarstvu i da će Hrvatska zahvaljujući svim tim ostvarenjima biti pouzdanija i prepoznatljivija i privlačnija za ulagače", poručio je Plenković.
Spomenuo je da vodimo računa o tome da ova energetska kriza bude i svojevrsna šansa za Hrvatsku, istaknuvši mogućnost proširenja terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku, čime bi zadovoljili potrebe, ne samo za Hrvatsku, nego i za susjedne zemlje.
Naglasio je da Jadranskim naftovodom možemo dostaviti više nego dovoljne količine nafte zemljama srednje i istočne Europe.
Pojasnio je da smanjenje sredstava za oporavak znači da se Hrvatska brzo oporavlja. "Pokazali smo živost, agilnost, brzinu, opravaka i gospodarski rast koji je bio sjajan u 2021.," dodao je.
Spomenuvši Pelješki most koji će se otvoriti za nekoliko dana kazao je da je riječ o nacionalnom, strateškom, suverenističkom potezu koji ova generacija rješava.
Na kraju izlaganja predsjednik Vlade osvrnuo se na projekt zaštite od poplava grada Karlovca i okolice.
"Mislim da jedan povijesni veliki grad zaslužuje da ga zaštitimo od redovitih, bremenitih situacija koje se sezonski ponavljaju, a s druge strane ovaj kraj koji pati od demografskog deficita i to je osnovni problem. Teško je tamo gdje ima malo ljudi imati puno aktivnosti", kazao je.
"Hrvatska postaje zemlja rješenja, a ne problema”, zaključio je premijer Plenković.
Na dnevnom su redu tri teme. Ministrica Nataša Tramišak predstavila je višegodišnji financijski okvir (2021-2027), ministar Davor Filipović mjere za ublažavanje energetske krize, a o mjerama pomoći u poljoprivredi i ribarstvu govorila je ministrica Marija Vučković.
Potpredsjednik Vlade Tomo Medved, županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin i gradonačelnica Slunja Mirjana Puškarić u svojim su govorima naglasili potrebu demografske obnove slunjskog kraja, jer Grad Slunj te općine Cetingrad, Rakovica i Saborsko zajedno imaju 18.000 stanovnika, 20 posto manje nego 2011. godine.
Sastanak održan u Donjem Nikšiću 12. je od prvoga održanog u tom formatu u prosincu 2016. godine u Zagrebu i to “radi uspostave načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama”, odnosno radi “prakse redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja”.
Uoči sastanka premijer Plenković je predsjednik Vlade Andrej Plenković je u Slunju posjetio tvrtku VJ-eko u Donjem Taborištu, tvrtke kćeri DOK-ING, specijalizirane za proizvodnju strojeva za razminiranje i za rudnike.