Otvorena dva natječaja sufinancirana iz NPOO-a, ukupne vrijednosti 1,61 milijardu kuna

Danas su predstavljena dva natječaja u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO), ukupne vrijednosti 1,61 milijardu kuna, pri čemu će se jednim bespovratno sufinancirati projekti vodnog gospodarstva, dok je drugi usmjeren na ulaganja u logističko-distributivne centre za voće i povrće. Za financiranje projekata razvoja javne odvodnje otpadnih voda i javne vodoopskrbe namijenjeno je milijardu kuna, a za izgradnju i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće 610 milijuna kuna. Oba natječaja su danas otvorena, istaknuto je na konferenciji za medije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, kojoj su nazočili i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg rekao je da je to drugi poziv iz vodnog sektora koji se financira iz NPOO-a, a prihvatljivi prijavitelji su javni isporučitelji vodnih usluga.

Kada se na iznos bespovratnih sredstava od milijardu kuna doda i predviđeni 10-postotni financijski doprinos projektima od strane Hrvatskih voda te javnih isporučitelja vodnih usluga, ukupna procijenjena vrijednost investicija doseže 1,25 milijardi kuna.

Cilj provedbe tog natječaja je da se 45 tisuća hrvatskih građana priključi na sustav javne vodoopskrbe, a njih 400 tisuća na sustav javne odvodnje, rekao je Šiljeg. Dodao je da trenutno u Hrvatskoj oko 94 posto građana ima mogućnost priključenja na vodoopskrbnu mrežu, a njih 57 posto na sustav javne odvodnje, pa se po pitanju potonjeg, kao i pročišćavanja otpadnih voda, trebaju uložiti dodatni napori.

Ciljevi su i smanjenje zagađenja okoliša i vodnih resursa otpadnim vodama, a tu je i smanjenje gubitaka u sustavima javne vodoopskrbe.

Šiljeg je izvijestio i da je prvim pozivom iz NPOO-a vezanim za projekte iz vodno-komunalne infrastrukture, koji je već zatvoren, odobreno sufinanciranje za 73 projekta, a dodijeljena europska sredstva dosežu 706,9 milijuna kuna.

Ministar Ćorić je rekao da raduje činjenica da je velik broj jedinica lokalne samouprave bio vrlo proaktivan po pitanju projekata iz područja javne vodoopskrbe i odvodnje, da je dokumentacija u visokoj fazi pripremljenosti, a da će brza realizacija projekata, osim što će doprinijeti dinamičnoj apsorpciji sredstava iz NPOO-a, poboljšati kvalitetu života na područjima tih jedinica.


Cilj je povezati poljoprivredne proizvođače

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek istaknuo je da je cilj natječaja za izgradnju i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće organizirati i povezati ponudu malih poljoprivrednih gospodarstava kroz proizvođačke organizacije.

"Izgradnjom logističke infrastrukture želimo povezati poljoprivredne proizvođače, još jače ih potaknuti na udruživanje, suradnju, razmjenu iskustava i znanja te bolju organiziranost, s ciljem bolje pozicije na tržištu", rekao je Tušek.

Prihvatljivi prijavitelji na natječaj za dodjelu 610 milijuna kuna bespovratnih sredstava su županije i proizvođačke organizacije, sufinancirat će se do 70 posto prihvatljivih troškova, a moguće je dobiti i 50 posto predujma za početak ulaganja.

Tim pozivom između ostalog se namjerava financirati izgradnja tri do pet logističko-distributivnih centara, kapaciteta od tri tisuće do 12 tisuća tona za skladištenje voća i povrća.


Povećati proizvodnju voća i povrća

Ministrica Vučković je poručila da su unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i stvaranje jačeg lanca opskrbe hranom jedni od temeljnih postulata njezinog ministarstva i Vlade u sljedećim godinama. Pritom je podsjetila da su se početkom pandemije koronavirusa mnogi mali proizvođači suočili s nedostatnim mogućnostima držanja hrane, kao i prekidima u opskrbnim lancima.

Stoga, poručila je da postoji trajna razvojna potreba jačanja tih proizvođača u svim poljoprivrednim sektorima, omogućavajući im brži i lakši kontakt s kupcima na domaćem i inozemnim tržištima.

Vučković je istaknula da je u Hrvatskoj cilj povećati proizvodnju voća i povrća te time i samodostatnost u tom području, dodavši i da je vrijednost lanjskog izvoza u sektoru voća i povrća rasla puno brže od uvoza.

Okupljenima se obratio i posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić, još jednom podsjetivši da Hrvatska iz NPOO-a na raspolaganju ima 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava.

Plan je Komisija odobrila u srpnju prošle godine, u rujnu je Hrvatska dobila predujam od 818 milijuna eura, u dogledno vrijeme se očekuje isplata prve rate od 700 milijuna eura, za što su ispunjena sva 34 reformska indikatora.

Apostrofirao je nastavak ispunjavanja reformskih i investicijskih indikatora u sklopu NPOO-a, koji su preduvjet za podnošenje zahtjeva za isplatu druge rate od 700 milijuna eura. Tako se do 30. lipnja treba ispuniti 25 tih indikatora, pri čemu ih je pola već ispunjeno, izvijestio je Savić.

Podsjetio je i da su 1. travnja predstavljena tri velika natječaja u okviru NPOO-a, ukupne vrijednosti 821 milijun kuna, kojima će se bespovratno sufinancirati inovativni i razvojni projekti poduzeća, kao i energetska obnova višestambenih zgrada.


Ćorić: Hrvatska brodogradnja itekako ima budućnost u nišama s višom dodanom vrijednošću

Budućnost hrvatskih brodogradilišta je u dohodovnim nišama što traži pojačan angažman njihovih poslovodstava u punjenju knjiga narudžbi, posebno u sadašnjim međunarodnim poslovnim i financijskim okolnostima, rekao je ministar Ćorić odgovarajući na pitanja novinara.

Upitan je li država i dalje spremna financijski pomagati Brodosplitu koji je u problemima zbog poteškoća u financiranju proizvodnje, podsjetio je na poznati podatak da je država u restrukturiranje toga škvera uložila milijardu i pol kuna te izvijestio da su u tijeku razgovori Brodosplita i HBOR-a o financiranju proizvodnje.

Na pitanje što očekuje od Brodosplita s obzirom na uložen javni novac, odgovorio je da ne može komentirati konkretnu situaciju, ali da načelno hrvatska brodogradnja "itekako ima budućnost u nišama s višom dodanom vrijednošću", što pokazuju njihove knjige narudžbi.

S druge strane, dodao je, nije moguće financirati razvoj hrvatske brodogradnje ako knjige narudžbi nisu popunjene zbog konkurencije s Istoka, prije svega iz Kine.

"Menadžmenti kompanija morat će stoga pronaći drukčije poslove", rekao je ministar.

"Oni koji su pronašli niše funkcioniraju bez problema, specijalizacija u dohodovnim nišama je budućnost", dodao je i istaknuo da takva orijentacija traži "proaktivni menadžment".

Komentirajući prodaju Sberbankova udjela u Fortenovi, rekao je da će to kompaniji donijeti stabilnost, itekako poželjnu u trenutnim uvjetima, jer ne treba više brinuti o sankcijskom režimu, a očekuje ju i refinanciranje obveza. S obzirom na rezultate, to bi trebalo proći po povoljnijim uvjetima, smatra ministar.

Što se tiče najava o rekonstrukciji Vlade, rekao je uz ostalo da je sadašnja vladina postava odredila sjajan posao zadnjih pet i pol godina te kako je uvjeren da će premijer Plenković "nastaviti s najboljom mogućom ekipom", a sličan načelan odgovor dala je i ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti