- Objavljeno: 14.04.2022.
Kroz programe potpore poljoprivrednicima Sisačko-moslavačke županije i proizvođačima šećerne repe 22 milijuna kuna
.jpg?width=1500&height=1000&mode=max)
U Petrinji započela izgradnja najveće HEP-ove investicije na potresom pogođenim područjima
Potpredsjednik Medved naglasio je da je jučer u Petrinji započela izgradnja nove transformatorske stanice ukupne vrijednosti 55,58 milijuna kuna koja predstavlja najveću kapitalnu investiciju HEP-a na potresom pogođenim područjima.
Na poziv predsjednika Vlade Plenkovića ministar Paladina sažeo je ključne poruke danas predstavljenoga plana ubrzanja obnove u pet točaka.
"Danas smo predstavili plan koji se prije svega odnosi na organizacijske prilagodbe, na postupke nabave, određene regulatorne izmjene, prilagođavanje komunikacije te planiranu dinamiku obnove", rekao je Paladina.
Do kraja ljeta radovi na svim vrstama obnove na svim područjima pogođenim potresom
Istaknuo je iskorake i poboljšanja u organizaciji Fonda za obnovu te najavio efikasniju i bržu nabavu prilagođenu situaciji na građevinskom tržištu uz prilagodbe postupaka kroz generičke troškovnike i okvirne sporazume.
Glede planirane dinamike realizacije, Paladina očekuje da će do kraja ljeta započeti izvođenje radova na svim vrstama obnove na svim područjima pogođenim potresom.
"U narednih godinu dana gotovo u cijelosti završiti sve postupke organizirane nekonstrukcijske obnove te do kraja ljeta započeti radove na više stotina gradilišta konstrukcijske obnove i gradnje zamjenskih kuća."
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila i prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o elektroničkoj ispravi te prihvatila Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća koja se tiče Zakona o provedbi kibernetičke sigurnosne certifikacije.
Kvalificirani elektronički potpis koji ostvarujemo putem hrvatske elektroničke osobne iskaznice primjer je dobre prakse danas usvojene europske Uredbe
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić izvijestio je kako je u vrijeme brze digitalne transformacija dosadašnji Zakon o elektroničkoj ispravi iz 2005. godine zastario i više ne omogućava ono za što je bio namijenjen, među ostalim da u pravnom sustavu regulira elektronički potpis kao zaseban pravni institut.
"Njegove odredbe zamjenjujemo Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu, koja važi na području čitave EU", rekao je Gršić istaknuvši kao dobar hrvatski primjer primjene europske Uredbe kvalificirani elektronički potpis koji ostvarujemo putem elektroničke osobne iskaznice izdane u RH. "Ovime provodimo daljnje administrativno rasterećenje i uklanjamo pravnu nesigurnost", zaključio je.
Vlada je u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka kojim će se otkloniti nejasnoće u području donošenja i provedbe akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka te će se dodatno otkloniti i postojeći neusklađeni pravni okvir vezan uz norme kojima se uređuje područje praćenja emisija onečišćujućih tvari.
Preraspodjela 53,5 milijuna kuna za potpore zbog otežanih uvjetovanja poslovanja zbog koronavirusa
Vlada je danas odlučila i o preraspodjeli sredstava državnog proračuna za ovu godinu na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, a čime se unutar razdjela tog ministarstva preraspodjeljuje iznos od 53,5 milijuna kuna kako bi se pomoglo u saniranju posljedica epidemije koronavirusa.
Preraspodjelom se, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, osiguravaju sredstva za provedbu mjera potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima te sektorima peradarstva i ribarstva, a zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih epidemijom covid-19.
Tako se preraspodjelom za provedbu mjere potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima osigurava 16 milijuna kuna, sektoru peradarstva 2,5 milijuna kuna te sektoru ribarstva 35 milijuna kuna.
Proizvođačima šećerne repe 12 milijuna kuna
Vlada je usvojila program potpore za proizvođače šećerne repe za ovu godinu vrijedan 12 milijuna kuna.
Proizvodnja šećerne repe je u padu od sredine prošlog desetljeća, a glavni razlog je pad cijena šećera na europskom tržištu zbog ukidanja sustava proizvodnih ograničenja koji su se primjenjivali u EU do 2017. godine. S obzirom da se radi o vrlo zahtjevnoj ratarskoj kulturi proizvođači se okreću proizvodnji manje zahtjevnih kultura, što dovodi do manjka sirovina za rad dosadašnjih prerađivačkih kapaciteta, akumuliranja gubitaka i odluka o restrukturiranju industrije šećera, istaknula je na sjednici Vlade ministrica poljoprivrede Marija Vučković te dodala da su poteškoće s kojima se susreću proizvođači šećerne repe dodatno su pojačane tijekom pandemije covida-19, što se i dalje negativno utjecalo na sjetvene površine u 2021. i 2022. godini.
Cilj potpore je "zadržati i povećati interes proizvođača za daljnjom proizvodnjom šećerne repe, što je značajno ne samo zbog zadržavanja proizvodnje šećerne repe i opstojnosti industrije šećera već jednako tako i zbog šireg plodoreda i održavanja plodnosti poljoprivrednog zemljišta u čemu je šećerna repa nezamjenjiva kultura".
Za poljoprivrednike Sisačko-moslavačke županije 10 milijuna kuna
Vlada je donijela i Program potpore poljoprivrednicima na području Sisačko-moslavačke županije, vrijedan 10 milijuna kuna, a kojim će biti obuhvaćeno 5.515 poljoprivrednih proizvođača.
Ministrica je pritom podsjetila da je Sisačko-moslovačka županija u prosincu 2020. pretrpjela razoran potres koji je, uz globalne probleme pandemije covida-19 i posljedično rasta cijena repromaterijala za poljoprivrednu proizvodnju, dodatno zaprijetio demografskoj i poljoprivrednoj slici tog područja.
Potporama u okviru usvojenog Programa, kako je istaknula, omogućit će se olakšano gospodarenje poljoprivrednicima i potaknuti osnaživanje sektora županije.
"Cilj je zadržati poljoprivrednu proizvodnju na razini barem jednakoj onoj ostvarenoj u prošloj godini te dodatno osnažiti proizvođače", rekla je Vučković.
Potpora će iznositi 400 kuna po hektaru (kn/ha), a program će se provoditi u ovoj i idućoj godini za što je u državnom proračunu osigurano 10 milijuna kuna. Pritom će u 2022. godini biti isplaćen iznos od 6,5 milijuna kuna, dok će na preostali iznos korisnici potpore ostvariti pravo u 2023. godini.
Tržištu 32.000 tona dizelskog goriva iz obveznih zaliha
Na današnjoj sjednici odlučeno je da će iz obveznih zaliha nafte i naftnih derivata na tržište pustiti 32.000 tone dizelskog goriva.
Agencija za ugljikovodike će iz obveznih zaliha na tržište pustiti 12.000 tone dizelskog goriva do kraja travnja te 20.000 tona do kraja svibnja 2022. godine.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić obrazložio je da je 1. travnja 2022. održan sastanak Međunarodne agencija za energiju (IEA) na kojem je dogovoreno da će se otpustiti 120 milijuna tona nafte iz obveznih zaliha s ciljem slanja jedinstvene i snažne poruke svjetskim naftnim tržištima da neće biti manjka u zalihama kao rezultat ruske invazije na Ukrajinu.
Iako Republika Hrvatska nije članica Međunarodne agencije za energiju i nema obvezu, može sudjelovati u drugoj zajedničkoj koordiniranoj akciji s 32.000 tona dizelskog goriva, odnosno preračunato u ekvivalente sirove nafte 238.000 barela.
''U ožujku ove godine Hrvatska je sudjelovala u prvoj zajedničkoj koordiniranoj akciji puštanja obveznih zaliha na tržište, tijekom koje je pustila 22.000 tona dizelskog goriva na tržište odnosno preračunato u ekvivalente sirove nafte 164.000 barela'', kazao je Ćorić.
Suglasnost KBC-u Zagreb za uređenje stacionara Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja
Vlada je dala i suglasnost KBC-u Zagreb za sklapanje ugovora s ponuditeljem "Blizna-Gradnja" iz Zagreba, za nabavu radova na uređenju stacionara Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja, u iznosu od 6,6 milijuna kuna.
''Radovi na uređenju stacionara neophodni su radi osiguranja kvalitete zdravstvene usluge s obzirom na to da su sadašnji uvjeti stacionara neprimjereni kako za bolesnike, tako i osoblje'', rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Željeznici odobrenja i jamstva za kredite
Vlada je odobrila i dala jamstvo za kredit radi financiranja obnove i modernizacije željezničke infrastrukture, a dala je i prethodnu suglasnost za ugovor o predfinanciranju i najmu za nabavu sedam dizel-električnih motornih vlakova.
HŽ Infrastruktura se kod HBOR-a zadužuje za 200 milijuna kuna, uz fiksnu kamatnu stopu od 0,80 posto, a država za taj kredit daje odobrenje i jamstvo. Poček kredita je tri, a rok otplate glavnice deset godina u šestomjesečnim ratama.
Novcem iz kredita planira se financirati obnova i modernizacija željezničke infrastrukture.
Vlada je dala suglasnost i za sklapanje ugovora o predfinanciranju i najmu između HŽ Putničkog prijevoza i EUROFIMA-a u iznosu od 31 milijuna eura radi nabave sedam dizel–električnih motornih vlakova od Končara.
Otplata je jednokratna, nakon 15 godina, uz fiksnu kamatnu stopu od 0,68 posto i uz pravo vlasništva nad sedam vlakova do konačne otplate, koje služi kao jamstvo otplate kredita.
Nabava vlakova nastavlja se na Vladinu odluku iz prosinca 2012. godine, kada su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i HŽ Putnički prijevoz zaduženi za provedbu aktivnosti radi nabave 44 motorna vlaka za putnički prijevoz i to 12 dizel motornih i 32 elektromotorna.
Prihvaćen plan prijma osoblja u Hrvatsku vojsku za ovu godinu
Planom prijma osoblja u Hrvatsku vojsku za ovu godinu, koji je Vlada usvojila zajedno s planom promjena kategorija postojećeg vojnog osoblja, obuhvaćeno je 1150 kandidata.
Pri tome je predviđen prijam do 814 osoba s tržišta rada, dok se za 336 osoba mijenja statusna kategorija u Hrvatskoj vojsci.
''Najveći dio plana odnosi se na prijem 610 vojnika, odnosno mornara, koji sklapaju ugovor o vojničkoj službi na određeno vrijeme od dvije godine, uz mogućnost da nakon toga sklope ugovor o službi na neodređeno vrijeme'', objasnio je ministar obrane Mario Banožić.
Na sjednici je usvojena i odluka da Hrvatska u Borbenu skupinu Europske unije pod vodstvom Poljske, koja će biti u stanju pripravnosti od 1. siječnja do 30. lipnja iduće godine, na raspolaganje stavi do osam pripadnika OS RH.
Tu su Borbenu skupinu osnovale Višegradske države - Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka, a Hrvatska sudjelovanjem u njoj nastavlja aktivno pridonositi Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici te jačanju bilateralnih odnosa s državama sudionicama.
Na sjednici Vlade prihvaćen je Godišnji izvještaj o radu i poslovanju Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja za 2021. i Izvještaj o državnoj maturi provedenoj u školskoj godini 2020./2021.
Također su prihvaćena i dva izvješća: o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2021. godinu te o radu i razvoju državne informacijske infrastrukture za 2021.
Vlada je prihvatila i nekoliko pokroviteljstava: nad 45. jubilarnim međunarodnim skupom MIPRO 2022, međunarodnim znanstvenim skupom 18th „Islands of the World“ Conference: Islands - Nature and Culture te održavanjem humanitarnog koncerta „Prsten za budućnost“ Udruge Hrvata Bosne i Hercegovine Prsten i Zaklade Prsten.
Odbijen prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja trojici ministara
Vlada je sa današnje sjednice Hrvatskome saboru predložila da odbije prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja potpredsjedniku Vlade Borisu Miloševiću te ministrima Josipu Aladroviću i Tomislavu Ćoriću.
''Prijedlog naravno odbijamo'', rekao je na sjednici premijer Andrej Plenković.
Hrvatskom saboru je također upućeno mišljenje da Vlada ne podržava Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o radu zastupnice Marije Selak Raspudić kojim se predlaže uvođenje instituta fleksibilnih radnih uvjeta za radnike koji imaju djecu do 12 godina te skrbnike djece do 12 godina radi pružanja skrbi. Vezano za to, predlaže se uvesti i zabranu otkazivanja ugovora o radu radnicima koji koriste te fleksibilne radne uvjete.
''Iz Prijedloga nije razvidno na što se točno odnose fleksibilni radni uvjeti niti se predlaže na koji način radnik takve uvjete može tražiti'', pojasnio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.
Izvor: Hina / Vlada