Ministar Dabro održao sastanak s predstavnicima sektora ribarstva i akvakulture

  • Slika /slike/Priopcenja/1sastanak2272024.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro je u ponedjeljak 22. srpnja 2024. godine održao sastanak na temu stanja u sektoru ribarstva u nazočnosti državnih tajnika Marinka Belje i Mladena Pavića, ravnatelja Uprave ribarstva Ante Mišure te predstavnika sektora ribarstva i akvakulture udruženih pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Republika Hrvatska se kroz desetljeća razvoja ribarskog sektora suočavala s brojnim izazovima za opstojnost i održivost ovog sektora. Unatoč svim turbulentnim razdobljima, ribarstvo ima važnu ulogu za mediteransku tradiciju i očuvanje identiteta te je potrebno i dalje kroz dodatne napore težiti prema samodostatnosti sektora proizvodnje hrane, kao jednom od ključnih prioriteta.

Tijekom sastanka su predstavnici navedenih institucija iznijeli svoja viđenja problematike te prijedloge za rješavanje problema po svim sektorima ribolova, akvakulture te prerade proizvoda ribarstva i akvakulture. Tako su predstavnici sektora gospodarskog ribolova na moru istaknuli problematiku obavljanja ribolova u skladu s EU odredbama, donesenim Planovima upravljanja pojedinim oblicima ribolova te obavljanja gospodarskog ribolova na moru u kontekstu izazova za sektor u okviru zelene tranzicije. Sve navedene odredbe donose striktna ograničenja te smanjenje ulova i područja za ulov koja bi mogla imati ozbiljne negativne posljedice za opstojnost velikog broja ribara.

Sektor akvakulture suočava se s problemom tržišta, odnosno nelojalnom konkurencijom na tržištu te značajnim smanjenjem prodajne cijene uzgojene ribe uz istovremeno povećanje proizvođačke cijene. Dodatno, sektor akvakulture u svim svojim sastavnicama (uzgoj slatkovodne i morske ribe i školjaka) bilježi velike štete od zaštićenih vrsta životinja, naročito ptica.

Također, svi sektori ukazuju na problematiku nedostatne radne snage te je izražena potreba za intenzivnom međuresornom komunikacijom,  naročito u dijelu zaštite prirode i okoliša te pomorstva.

Unatoč svim problemima s kojima se suočava ribarski sektor, već duži niz godina Hrvatska bilježi trend rasta proizvodnje i vrijednosti proizvodnje u akvakulturi. Republika Hrvatska je zbog  geografske osobitosti, koja predstavlja temelj ekološke posebnosti i bogatstva, uložila značajne napore na povećanje potrošnje ribe i drugih morskih organizama te je potrošnja u odnosu na 2019. godinu povećana za 26 posto i sada iznosi 22,9 kg/stanovniku.

Važnost sektora ribarstva prepoznala je i EU te kroz programe pomogla  održati sektor ribarstva i akvakulture profitabilnim i omogućiti njihov daljnji rad i poslovanje.

Do danas je kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo ugovoreno 402,16 milijuna eura, što predstavlja 116,5% raspoložive alokacije te je isplaćeno preko 312,6 milijuna eura potpore.

Europska komisija odobrila je 29. studenog 2022. godine novi Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. (PRA), kojim je hrvatskom sektoru ribarstva i akvakulture na raspolaganje stavljeno ukupno 348,1 milijuna eura.

„Pozorno sam saslušao sudionike sastanka te pružio svoju podršku u sustavnom rješavanju problematike. Između ostaloga najavio sam redovito održavanje sastanaka na mjesečnoj bazi, kako zajedničkih, tako i po pojedinim sektorima, kako bismo donijeli najbolja moguća rješenja za spomenuti sektor“, zaključio je ministar Dabro
 
 
 

Pisane vijesti