- Objavljeno: 15.01.2021.
Banka biljnih gena
Očuvanjem genetskih izvora za hranu i poljoprivredu osiguravamo dostupnost biološke raznolikosti poljoprivrednicima, oplemenjivačima i istraživačima, kao i korištenje budućim generacijama.
Budući je očuvanje i održiva uporaba biljnih genetskih izvora složen proces u kojem sudjeluju različiti subjekti, bilo je neophodno sve subjekte povezati jednim programom.
Nacionalni program očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj ima za cilj doprinijeti nacionalnom razvoju, sigurnosti prehrane, održivoj poljoprivredi i održanju bioraznolikosti kroz očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora te poticanje korištenja čuvanih genetskih izvora, kako u smislu daljnjeg oplemenjivanja i istraživanja, tako i u smislu njihovog izravnog korištenja u proizvodnji.
Nacionalni program povezuje i koordinira rad sudionika iz različitih institucija i područja, koji rade prema zajedničkim planovima i smjernicama radi ostvarenja dogovorenih ciljeva. Time je osigurano najučinkovitije korištenje postojećih ljudskih, organizacijskih i financijskih kapaciteta.
Kako ne bi izgubili biljne genetske izvore važno ih je identificirati, prikupiti i sačuvati u Banci biljnih gena.
Nacionalna banka biljnih gena je sastavni dio Nacionalnog programa kroz koje se provodi ex situ očuvanje te opis i procjena svojstava primki. U Nacionalnu banku biljnih gena uključene su kolekcije koje se čuvaju u obliku sjemena i/ili poljskih kolekcija. Trenutno su u Nacionalnu banku biljnih gena pohranjene 4.233 primke.
Primke koje se čuvaju u banci biljnih gena vidljive su kroz javno dostupnu bazu podataka Hrvatska baza podataka biljnih genetskih izvora (https://cpgrd.hapih.hr/). Za svaku upisanu primku dodijeljen je broj u bazi i njezini osnovni, putovnički, podatci koji su određeni prema smjernicama Europskog programa za biljne genetske izvore (The European Cooperative Programme for Plant Genetic Resources ECPGR).
Međunarodni ugovor o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu propisuje način pristupa biljnim genetskim izvorima za hranu i poljoprivredu koji su dio Multilateralnog sustava pristupa i dijeljenja koristi (MLS), a koje pripadaju vrstama s popisa u Dodatku I Međunarodnog ugovora. Dostupnost sjemena je samo iz aktivnih kolekcija te se mogu dobiti manje količine grama ili broja zrna ovisno o biljnoj vrsti na zahtjev. Trenutno je putem MLS-a dostupno 532 primke, a prilikom razmjene obavezno je potpisivanje Standardnog sporazuma o transferu materijala.
Nacionalna banka biljnih gena prema dosadašnjem Nacionalnom programu očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u RH uključuje sljedeće aktivne kolekcije:
Pisane vijesti
Budući je očuvanje i održiva uporaba biljnih genetskih izvora složen proces u kojem sudjeluju različiti subjekti, bilo je neophodno sve subjekte povezati jednim programom.
Nacionalni program očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj ima za cilj doprinijeti nacionalnom razvoju, sigurnosti prehrane, održivoj poljoprivredi i održanju bioraznolikosti kroz očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora te poticanje korištenja čuvanih genetskih izvora, kako u smislu daljnjeg oplemenjivanja i istraživanja, tako i u smislu njihovog izravnog korištenja u proizvodnji.
Nacionalni program povezuje i koordinira rad sudionika iz različitih institucija i područja, koji rade prema zajedničkim planovima i smjernicama radi ostvarenja dogovorenih ciljeva. Time je osigurano najučinkovitije korištenje postojećih ljudskih, organizacijskih i financijskih kapaciteta.
Kako ne bi izgubili biljne genetske izvore važno ih je identificirati, prikupiti i sačuvati u Banci biljnih gena.
Nacionalna banka biljnih gena je sastavni dio Nacionalnog programa kroz koje se provodi ex situ očuvanje te opis i procjena svojstava primki. U Nacionalnu banku biljnih gena uključene su kolekcije koje se čuvaju u obliku sjemena i/ili poljskih kolekcija. Trenutno su u Nacionalnu banku biljnih gena pohranjene 4.233 primke.
Primke koje se čuvaju u banci biljnih gena vidljive su kroz javno dostupnu bazu podataka Hrvatska baza podataka biljnih genetskih izvora (https://cpgrd.hapih.hr/). Za svaku upisanu primku dodijeljen je broj u bazi i njezini osnovni, putovnički, podatci koji su određeni prema smjernicama Europskog programa za biljne genetske izvore (The European Cooperative Programme for Plant Genetic Resources ECPGR).
Međunarodni ugovor o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu propisuje način pristupa biljnim genetskim izvorima za hranu i poljoprivredu koji su dio Multilateralnog sustava pristupa i dijeljenja koristi (MLS), a koje pripadaju vrstama s popisa u Dodatku I Međunarodnog ugovora. Dostupnost sjemena je samo iz aktivnih kolekcija te se mogu dobiti manje količine grama ili broja zrna ovisno o biljnoj vrsti na zahtjev. Trenutno je putem MLS-a dostupno 532 primke, a prilikom razmjene obavezno je potpisivanje Standardnog sporazuma o transferu materijala.
Nacionalna banka biljnih gena prema dosadašnjem Nacionalnom programu očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u RH uključuje sljedeće aktivne kolekcije:
Radna skupina | Institucija koja održava kolekciju | FAO kod |
Industrijsko bilje (IND) | HAPIH – Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek | HRV053 |
Krmno bilje (FOD) | Poljoprivredni institut Osijek | HRV021 |
Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet | HRV041 | |
HAPIH – Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek | HRV053 | |
Ljekovito i aromatično bilje (MAP) | Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet | HRV041 |
Povrće (VEG) | Visoko gospodarsko učilište u Križevcima | HRV048 |
Vinova loza (VIT) | Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet | HRV041 |
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split | HRV048 | |
Institut za poljoprivredu i turizam Poreč | HRV050 | |
Kontinentalno voće (FRU_kont) | Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet | HRV041 |
HAPIH - Centar za voćarstvo i povrćarstvo, Zagreb | HRV054 | |
Mediteransko voće (FRU_med) | Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet | HRV041 |
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split | HRV048 | |
Institut za poljoprivredu i turizam Poreč | HRV050 | |
HAPIH – Centar za voćarstvo i povrćarstvo, Zagreb | HRV054 | |
Žitarice i kukuruz (CAM) | Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet | HRV041 |
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti | HRV045 | |
HAPIH – Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Osijek | HRV053 |