Zaustavimo širenje Zlatne žutice vinove loze – upute vinogradarima

Slika /arhiva/datastore/imagestore/780x400/780x400_1528975608vineyard-1612092_1920.jpg

Zbog šteta koje je zlatna žutica vinove loze prouzročila u pojedinim vinogorjima, kao i zbog opasnosti od daljnjeg širenja u nezaražena područja, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Naredbu o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze za 2018. godinu koja je objavljena u Narodnim novinama 48/18. Naredbom se proširuje područje provođenja fitosanitarnih mjera u odnosu na prošlu godinu, s ciljem iskorjenjivanja i sprječavanja širenja zlatne žutice na teritoriju Republike Hrvatske.

Zlatna žutica vinove loze najopasnija je bolest vinove loze u Europi. U vinogradima u kojima se pojavi brzo se širi te čini velike štete, koje se očituju u gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova. Zarazu širi američki cvrčak, kojeg je potrebno suzbijati. Simptomi žutice vinove loze na oboljelom se trsu pojavljuju najčešće krajem lipnja.Suzbijanje američkog cvrčka provodi se u dva ili tri tretiranja. Prvo tretiranje provodi se nakon cvatnje vinove loze najkasnije do sredine lipnja, drugo u prvoj polovici srpnja, a po potrebi se provodi i treće tretiranje krajem srpnja ili početkom kolovoza, ako se tijekom srpnja ulovi tjedno četiri i više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ljepljivoj ploči. Osim tretiranja, posjednici vinove loze trebaju postaviti žute ljepljive ploče u vinograde početkom srpnja na srednju armaturnu žicu. Preporučuje se u vinograd veličine do 10 ha postaviti tri žute ljepljive ploče. Ploče se zamjenjuju svaka dva do tri tjedna do kraja rujna. Ploče služe posjedniku da provjeri učinkovitost suzbijanja vektora u svom vinogradu, ali i za informaciju o tome jesu li provedene mjere suzbijanja vektora u okolnim vinogradima.

Svi posjednici vinove loze u demarkiranim područjima (zaraženom i sigurnosnom području) obvezni su pratiti prisutnost vektora zlatne žutice vinove loze, američkog cvrčka, postavljanjem žutih ljepljivih ploča te su obvezni suzbijati američkog cvrčka dopuštenim insekticidima (Actara 25 WG, Decis 2,5 EC, Sumialfa 5 FL, Nurelle D, Chromorel-D, Cythrin Max, Reldan 22 EC i Asset). Također, vinogradari su obvezni pratiti pojavu simptoma koji bi upućivali na eventualnu zarazu zlatnom žuticom te su u slučaju sumnje na zarazu dužni o tome obavijestiti nadležnog fitosanitarnog inspektora ili Zavod za zaštitu bilja.

Važno je da svi vinogradari obave suzbijanje vektora američkog cvrčka u demarkiranom području, ali i nezaraženom području ako se utvrdi njegova prisutnost u vinogradima, matičnim nasadima i rasadnicima vinove loze prema propisanom programu. Naglašavamo da će jedino zajedničkim aktivnostima i podizanjem razine svijesti vinogradara i rasadničara, mjere i aktivnosti koje poduzima država rezultirati sprječavanjem širenja i iskorjenjivanjem zlatne žutice vinove loze.

„Imamo svjetski poznata vina i vinograde s velikim potencijalom za rast. Moramo zaštiti našu proizvodnju vina, širom otvoriti oči i zajedno se boriti protiv zlatne žutice vinove loze. Vinogradari, slijedite upute, pratite sve promjene u svojim vinogradima i obratite nam se za pomoć i savjet“,

 izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić.

Podsjetimo, prvi nalaz zlatne žutice vinove loze u Republici Hrvatskoj potvrđen je 2009. godine. Prema podacima o rezultatima laboratorijskih analiza pozitivni nalazi potvrđeni su u 11 županija i to: Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Karlovačkoj, Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Međimurskoj, Zagrebačkoj, Istarskoj županiji i Gradu Zagrebu.

Fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivrede te stručne službe Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (HCPHS) stalno su na terenu, pregledavaju vinograde i uzorkuju vinovu lozu za laboratorijske analize. Ako u vinogradu koji se nalazi u zaraženom području ima više od 20% trsova koji pokazuju simptome zaraze, fitosanitarni inspektor naređuje posjedniku bilja da provede mjeru krčenja koja se temelji na procjeni rizika i preporuci stručnjaka. Na temelju pozitivnih rezultata laboratorijskih analiza i stručnih mišljenja Zavoda za zaštitu bilja fitosanitarna inspekcija donijela je rješenja o krčenju vinograda ili vađenju i uništavanju pojedinačnih trsova na ukupno 93,47 hektara.

Krčenje vinograda zaraženih zlatnom žuticom i podizanje novih nasada može se financirati EU sredstvima. Svim vinogradarima kojima je rješenjem fitosanitarne inspekcije naređeno krčenje čitavih vinograda, Ministarstvo poljoprivrede je osiguralo mogućnost potpore kroz operaciju 5.2.1. Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala iz Programa ruralnog razvoja RH. EU novcem omogućava se potpora za krčenje zaraženih vinograda te podizanje novih nasada vinograda.

Više informacija o Zlatnoj žutici vinove loze možete pronaći u publikaciji HCPHS-a, i na web stranici Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe www.savjetodavna.hr



Stranica