- Objavljeno: 26.06.2019.
“Zagorski mlinci” – 23. hrvatski proizvod zaštićen u EU
Time su „Zagorski mlinci“ upisani u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićeni na području cijele Europske unije.
"Iako smo najmlađa država članica Europske unije imamo čak 23 prehrambena proizvoda čiji smo naziv zaštitili oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla u EU. Sada su i Zagorski mlinci na toj ponosnoj listi. Zaštita naziva je ponajprije priznanje kvalitete, tradicije i specifičnosti od koje koristi imaju i proizvođači i potrošači. Koliko nam je važno očuvanje i zaštita hrvatskih autohtonih proizvoda najbolje govori činjenica da smo dan kada je prvi naš proizvod, Krčki pršut, dobio zaštitu naziva na EU razini proglasili Danom zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda“
izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.
„Zagorski mlinci“ su pekarski proizvod pripremljen iz pšeničnog glatkog brašna tipa 550, vode i soli od kojih se radi tanko, izvaljano i ručno razvučeno tijesto debljine do 2,5 mm. Razvučeno tijesto se potom reže na komade pravokutnog oblika, koji se peku u dvije faze na grijaćim pločama i suše do gotovosti. Gotov proizvod „Zagorski mlinci“ je tanko, pečeno tijesto pravokutnog oblika s mogućim neravnim rubovima, bijelo-žute boje, ravne i mjestimično blago nadignute površine sa karakterističnim, mjestimice nagorenim ispupčenjima (mjehurima) svijetlo smeđe, smeđe do crne boje nastalim uslijed nadimanja tijesta tijekom pečenja. Prije konzumacije „Zagorski mlinci“ se ručno lome u manje komade te preliju zakuhalom vodom nakon čega ih treba ostaviti da kratko odstoje. Potom se ocijede, tradicionalno začine vrućom mašću od pečenja te se mogu konzumirati.
Hrvatska sada ima 23 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz naziv Zagorski mlinci, registrirani su: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinski kiseli kupus / Ogulinsko kiselo zelje, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra i Paška sol. Za ove proizvode EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.
„Ministarstvo poljoprivrede želi povećati broj proizvođača koji sudjeluju u sustavu kontrole zaštićenih proizvoda. S obzirom da ulazak u sustav kontrole za proizvođača znači i određeni financijski trošak u Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2015.- 2020. predvidjeli smo Mjeru 3 koja je namijenjena novim proizvođačima zaštićenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a u okviru koje im se u punom iznosu priznaju i financiraju troškovi kontrole proizvoda. Također kroz navedenu mjeru predviđeno je i sufinanciranje različitih promidžbenih aktivnosti koje provode skupine proizvođača. Tako nastojimo povećati broj proizvođača, a samim time i proizvoda te njihovu promidžbu što će zasigurno olakšati i plasman proizvoda izvan granica Republike Hrvatske. Pozivam naše proizvođače da zaštite što više proizvoda jer time i njihovi proizvodi dobivaju dodanu vrijednost“
- istaknuo je ministar Tolušić.
Proces zaštite naziva „Zagorski mlinci“ započeo je u rujnu 2016. godine, kada je Udruga za zaštitu, očuvanje i promociju tradicionalnih zagorskih proizvoda „Tradicija Zagorja“, podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla. Ministarstvo poljoprivrede je u travnju 2017. godine donijelo Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva „Zagorski mlinci“, a u lipnju iste godine Europskoj komisiji je upućen zahtjev za registraciju naziva i na razini Europske unije.
Zemljopisno područje proizvodnje „Zagorskih mlinaca“ obuhvaća područje Hrvatskog zagorja odnosno cijelo područje Krapinsko-zagorske županije, cijelo područje Varaždinske županije i rubne dijelove Zagrebačke županije koji graniče s Krapinsko- zagorskom i Varaždinskom županijom odnosno općine: Brdovec, Marija Gorica, Pušća, Dubravica, Luka, Jakovlje, Bistra i Bedenica.
Jednostavna receptura „Zagorskih mlinaca“ u kojoj su sadržani samo brašno, sol i voda prenosila se naraštajima u obiteljima Hrvatskog zagorja i zadržala do danas. Za prepoznatljiv izgled i lomljivu teksturu „Zagorskih mlinaca“ zaslužan je specifičan način pečenja tijesta na ravnim ili zaobljenim vrućim grijaćim pločama, koje traje svega nekoliko minuta. Pečenje mlinaca na takvim pločama tradicionalan je način pečenja “Zagorskih mlinaca” baš kako se i nekada peklo na pećima u zagorskim kućama.
„Zagorski mlinci“ su proizvod koji se, nakon što je pripremljen, tradicionalno poslužuje uz pečeno meso peradi pa se tako u gotovo svim zapisima vezanim za način konzumacije „Zagorskog purana“, navodi da se poslužuje sa „Zagorskim mlincima“. Oba proizvoda pripadaju najznačajnijim autohtonim proizvodima Hrvatskog zagorja te se nalaze gotovo u svim turističkim, gastronomskim i drugim publikacijama vezanim uz Hrvatsko zagorje, a zajedno čine prepoznatljivu kombinaciju- „glavno jelo“ Hrvatskog zagorja, najčešće nazvano „Zagorski puran s mlincima“.