Sjednica Vlade: Obnova i revitalizacija potresom pogođenog područja i dalje su primarni ciljevi Vlade

Slika /slike/Priopcenja/VRH_010922.jpg
Potpredsjednik Vlade Tomo Medved istaknuo je da svi nadležni resori zajedničkim aktivnostima svakodnevno rade na kvalitetnoj dinamici obnove te prate i kontroliraju tijek postupaka i radova. "I to je pokazatelj da su obnova i revitalizacija potresom pogođenog područja i dalje primarni ciljevi rada naše Vlade", poručio je Medved. Izvijestio je da su u procesu obnove ugovoreni radovi i usluge u iznosu većem od 970 milijuna, a još 380 milijuna je u postupku ugovaranja.

Nakon  uvodnog izlaganja premijera Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o najznačajnijim aktivnostima u procesu obnove Banovine.

Istaknuo je da svi nadležni resori zajedničkim aktivnostima svakodnevno rade na kvalitetnoj dinamici obnove te prate i kontroliraju tijek postupaka i radova.

"I to je pokazatelj da su obnova i revitalizacija potresom pogođenog područja i dalje primarni ciljevi rada naše Vlade", poručio je Medved.

Rekao je da sveukupno realizirana financijska sredstva najznačajnijih aktivnosti i mjera proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi više od  milijardu i 400 milijuna kuna.


U procesu obnove ugovoreni radovi i usluge u iznosu većem od 970 milijuna

Medved je izvijestio da su u procesu obnove ugovoreni radovi i usluge u iznosu većem od 970 milijuna, a još 380 milijuna je u postupku ugovaranja.

Naglasio je je svakodnevne aktivnosti vezane uz obnovu i izgradnju obiteljskih kuća te višestambenih zgrada, kazavši da je preduvjet obnove uklanjanje oštećenih objekata. 

Do sada je uklonjeno 650 objekata, a trenutno se uklanja još njih 12.

U procesu obnove obiteljskih kuća 7.758 obiteljskih kuća dodijeljeno je projektantima, a izrađeno je 4.400 elaborata.

Obnovljeno je 3.335 obiteljskih kuća, dok se na 642 kuće izvode radovi.  

Izvršen je povrat sredstava po provedenoj samoobnovi za što je isplaćeno 6,71 milijun kuna.


Ugovorena je izgradnja 348 zamjenskih obiteljskih kuća s izvođačima, a  postupku je odabir izvođača radova za dodatnih 200 obiteljskih kuća

Nastavljaju se radovi izgradnje 8 zgrada u Petrinji, 2 zgrade u Topuskom, 4 zgrade u Glini, te 2 zgrade u Gvozdu što čini ukupno 16 višestambenih zgrada s ukupno 232 stana.

Raspisan je i javni poziv za odabir izvođača radova na 3 višestambene zgrade u Glini sa 57 stanova i 1 višestambenu zgradu u Dvoru sa 19 stanova.

Medved je naglasio kako se nastavlja obnova svih oštećenih objekata u  području zdravstva, obrazovanja,  prometne i elektroenergetske infrastrukture te vodoopskrbne mreže i zaštite od štetnog djelovanja voda i obrane od poplava.

Tako je u području zdravstva obnovljeno 6 zdravstvenih objekata, a 13 ih je u procesu obnove. Riječ je o domovima  zdravlja u Sisku, Petrinji i Glini, Lječilištu Topusko te Općoj bolnici dr. Ivo Pedišić u Sisku.

U području obrazovanja obnovljeno je 12 škola, od čega su u konstrukcijskoj obnovi obnovljene OŠ Glina, OŠ Mate Lovraka u Petrinji, OŠ Viktorovac Sisak, OŠ Dragutina Tadijanovića u Petrinji i SŠ Viktorovac.

Ministar je posebno istaknuo rekonstrukciju Srednje škole u Petrinji, koja je prije nekoliko dana javno predstavljena.


Za troškove sanacije elektroenergetske mreže više od 107,1 milijuna kuna

Što se tiče elektroenergetske infrastrukture, obnovljeno je 213 trafostanica, 19 niskonaponskih i 13 srednjonaponskih vodova, a u tijeku su radovi na ostalim trafostanicama i vodovima, kao i izgradnja nove transformatorske stanice u Petrinji koja predstavlja kapitalnu investiciju HEP-a na Banovini.

Troškovi sanacije elektroenergetske mreže iznose više od 107,1 milijuna kuna.

Na kraju Medved je izvijestio da sveukupna ulaganja aktivnosti Hrvatskih voda u području zaštite od štetnog djelovanja voda i sustava obrane od poplava te korištenja voda i sustava vodoopskrbe za područje Banovine iznose više od 617 milijuna kuna.


Nastavak digitalizacije zemljišnih knjiga

Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama kojem je cilj ubrzanje postupaka osnivanja i obnove zemljišnih knjiga te povećanje broja katastarskih čestica u bazi zemljišnih podataka i osiguranje ažurnosti zemljišnih knjiga.

"Glavna zemljišna knjiga i knjige položenih ugovora danas se u cijelosti vode u elektroničkom obliku, a predloženim izmjenama osigurat će se digitalizacija vođenja zbirke isprava. Time se čitav postupak vođenja zemljišnih knjiga digitalizira", istaknuo je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Uvodi se tako elektronički zemljišno-knjižni predmet, prijedlozi za upis u zemljišnu knjigu podnosit će se isključivo elektroničkim putem, a ministar ističe da se radi povećanja efikasnosti rada zemljišno-knjižnih odijela i ubrzanja postupaka uvodi  mogućnost angažiranja javnih bilježnika u postupcima osnivanja i obnove zemljišnih knjiga.

U Konačnom prijedlogu propisuje se i novi članak kojim se "izričito određuje da privatne isprave koje su temelj za upis moraju biti sačinjen mehaničkim sredstvima pisanja".

Uvodi se i mogućnost svim zemljišno-knjižnim referentima da polažu ispit za ovlaštenog zemljišno-knjižnog referenta.

Predsjednik Vlade izvijestit će Sabor o održanim sastancima Europskoga vijeća

Prihvaćeno je Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanim sastancima Europskoga vijeća u svibnju i lipnju 2022.

Premijer Andrej Plenković kazao je da će izvijestiti Hrvatski sabor o temama koje su raspravljene na tim sastancima, od ruske agresije na Ukrajinu, energetskih tema, pitanja proširenja te kandidacijskog statusa Bosne i Hercegovine do zalaganja za njezin napredak, kao i nužnosti ustavne i izborne reforme u toj zemlji.


Suglasnost KBC-u Zagreb za nabavu CT uređaja

Vlada je Kliničkom bolničkom centru Zagreb dala suglasnost za sklapanje ugovora za nabavu CT uređaja za potrebe hitne radiologije u ukupnom iznosu od 4.968.750 kuna s PDV-om, a novac je osiguran u državnom proračunu za ovu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu na pozicijama KBC-a Zagreb.

Novi CT uređaj za potrebe hitne službe trebao bi omogućiti snimanje bolesnika s akutnim aortnim sindromom, istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš dodavši da je ta pretraga neophodna kod pojedinih bolesnika, prema najnovijim smjernicama Europskog kardiološkog društva.

Financiranje javnog prijevoza učenicima srednjih škola

I u predstojećoj školskoj godini nastavit će se s programom sufinanciranja i financiranja javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola, a Vlada je na sjednici donijela Odluku o kriterijima i načinu financiranja.

Novac je osiguran u državnom proračunu za ovu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu u ukupnom iznosu od 275 milijuna kuna.

Mogućnost sufinanciranja prijevoza u prošloj je školskoj godini koristilo 55 tisuća učenika što je otprilike 38 posto svih učenika srednjih škola, naveo je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.


Za zračne prijevoznike u domaćem prometu do 2026. više od 592 milijuna kuna

Vlada je odobrila proračunsko izdvajanje od 592,2 milijuna kuna za ugovaranje obveze obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza s Croatia Airlinesom i Trade Airom, za razdoblje od srpnja 2022. do ožujka 2026. godine.

Tu suglasnost Vlada je Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture dala na temelju Odluke o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza za navedeno razdoblje, odnosno točnije od 4. srpnja 2022. do 28. ožujka 2026.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković objasnio je da je proveden natječaj za izbor prijevoznika za domaći linijski zračni promet, koji je bio objavljen krajem listopada 2021. godine.

"Natječajnu je dokumentaciju preuzelo pet prijevoznika, a ponude u roku dostavilo dva - Croatia Airlines i Trade Air, te je nakon utvrđivanja da su njihove ponude potpune i valjane ministarstvo odlučilo da se za obavljanje redovitog domaćeg zračnog linijskog prijevoza s tim tvrtkama za navedeno razdoblje sklope ugovori", kazao je Butković.

Naglasio je i da su financijska sredstva za naknadu navedenim zračnim prijevoznicima za obavljene redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga u RH u 2022. osigurana u državnom proračunu.

U obrazloženju te odluke navodi se da su sredstva iz proračuna osigurana za 2022. i projekcijama za 2023. i 2024. u iznosu od 58,2 milijuna kuna, dok će potrebna sredstva za tu naknadu u razdoblju od 2023. do 2026. planirati i utvrđivati u državnom proračunu za pojedinu kalendarsku godinu na stavkama u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.


Croatia Airlinesu 415,9 milijuna kuna, Trade Airu 176,3 milijuna kuna

Većina od ukupnih 592,3 milijuna kuna za tu namjenu u razdoblju od iduće četiri godine ili 415,9 milijuna kuna odnosi se na ugovor s nacionalnim zračnim prijevoznikom Croatia Airlines, i to za linije Dubrovnik-Zagreb-Dubrovnik, Split-Zagreb-Split, Zagreb-Zadar-Pula-Zadar-Zagreb, Zagreb-Brač-Zagreb, Osijek-Dubrovnik-Osijek i Osijek-Split-Osijek.

Za ugovor s Trade Airom određeno je ukupno 176,3 milijuna kuna za linije Osijek-Zagreb-Osijek, Osijek-Pula-Split-Pula-Osijek, Osijek-Rijeka-Osijek, Rijeka-Split-Dubrovnik-Split-Rijeka, Rijeka-Zadar-Rijeka i Osijek-Zadar-Osijek.

Određena razdoblja su usklađena s ljetnim i zimskim prometnim sezonama te redovima letenja zračnih prijevoznika, koja se po međunarodnim standardima ne poklapaju s kalendarskom godinom, a tako utvrđene prometne sezone sastavni su dio i javnog natječaja prema kojem su ponuditelji morali pripremiti natječajnu dokumentaciju.


Vlada prihvatila Izvješće o radu Hrvatske revizorske komore za 2021. godinu

Vlada je prihvatila Izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije kibernetičke sigurnosti u 2021. godini, kao i Izvješće o radu Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža za 2021. godinu.

Odobreno je i Izvješće o radu Hrvatske revizorske komore za 2021. godinu.

Izvor: Vlada/Hina

Pisane vijesti