- Objavljeno: 23.02.2023.
Sjednica Vlade: donesen Strateški plan ZPP za 2023.-2027. vrijedan 3,8 milijardi eura
Nakon uvodnog izlaganja premijera Andreja Plenkovića na 196. sjednici, potpredsjednici Vlade Tomo Medved i Branko Bačić izvijestili su o aktualnom stanju vezanom za potres.
Ovaj tjedan održan je sastanak potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i sisačko-moslavačkog župana Ivana Celjaka na kojem su analizirani razvojni projekti županije.
Medved je izvijestio da su tom analizom obuhvaćeni projekti iz područja gospodarstva u vrijednosti 161 milijun eura, turizma u vrijednosti gotovo 42 milijuna eura, znanosti i obrazovanja u vrijednosti gotovo 65 milijuna eura, zdravstva u vrijednosti gotovo 38 milijuna eura, socijalne skrbi u vrijednosti više od 10 milijuna eura, te prometa poput izgradnje brzih cesta, obilaznica, mostova i rekonstrukcija postojećih prometnica.
Osnažujemo i podupiremo ravnomjerni razvoj Sisačko-moslavačke županije
Kazao je i da su do sada izrađeni troškovnici projekata procijenjene vrijednosti oko 316 milijuna eura.
"Upravo ovakvim mjerama, ugovorima i projektima dodatno osnažujemo i podupiremo zacrtane ciljeve ravnomjernog razvoja Sisačko-moslavačke županije i potičemo njenu gospodarsku i demografsku revitalizaciju", poručio je.
Isto tako, rekao je Medved, Ministarstvo regionalnoga razvoja provelo je analizu Godišnjeg plana provedbe Programa revitalizacije koja je pokazala kako ukupno utrošena sredstva, iznose 157,4 milijuna eura, dok je prema indikativnom planu za 2022. godinu bilo procijenjeno ulaganje od 100 milijuna eura, što, naglasio je, jasno pokazuje kako je, uz obnovu, revitalizacija prioritet naše Vlade.
Stupio na snagu Zakon o obnovi
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić podsjetio je da je danas stupio na snagu Zakon o obnovi, koji je podržalo 99 zastupnika, na čemu je potpredsjednik zahvalio.
Kazao je da će Vlada na temelju tog Zakona donijeti još 10 provedbenih akata, od kojih je najvažniji Program mjera, koji podrazumijeva provedbu svih sastavnica Zakona koji je donesen, kao i Programa stambenog zbrinjavanja svih naših sugrađana koji su u kontejnerima.
Istaknuo je da se započelo i s javnim tribinama na području Sisačko-moslavačke županije.
„Bilo je nazočno skoro 300 sugrađana, kojima smo prezentirali Zakon i upoznali ih s pogodnostima novog projekta samoobnove“, kazao je.
Podsjetio je da je zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem bio u Sisku, gdje je u ime Republike Hrvatske predao Županiji 15 stanova u državnom vlasništvu koji će poslužiti za stambeno zbrinjavanje, prije svega, osoba koji žive u kontejnerima.
„Danas i sutra idemo sa javnom nabavom, prije svega 500 drvenih montažnih kuća, koje planiramo postaviti na prostoru Sisačko-moslavačke, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije“, rekao je ministar.
Dodao je da će te kuće poslužiti kao privremeni smještaj za sve koji žive u kontejnerima, a koji do kraja godine neće biti moći smješteni u svoje obnovljene kuće ili u prikladne stanove u vlasništvu Republike Hrvatske ili stanove u vlasništvu građana na području Sisačko-moslavačke županije, s kojima je sklopljen ugovor o najmu.
Sredstvima iz Fonda solidarnosti završena 533 projekta
Istaknuo je da je sredstvima iz Fonda solidarnosti u ovom trenutku završeno 533 projekta. Radovi se provode na realizaciji 220 projekata na javnim zgradama i na 99 projekata cestovne i komunalne infrastrukture, čija je ukupna vrijednost 1,7 milijarde eura.
„Do danas je iz Fonda solidarnosti situirano zahtjeva za nadoknadu sredstava u ukupnoj vrijednosti od 450 milijuna eura, što znači da je pred nama za potrošiti još 553 milijuna eura u ova 4 mjeseca“, kazao je ministar i dodao da je iz tih sredstava isplaćeno 306 milijuna eura, odnosno 31 posto.
„Učinit ćemo sve da do 30 lipnja da potrošimo i realiziramo projekte koji se financiraju iz Fonda solidarnosti“, zaključio je Bačić.
Ukupna pomoć Hrvatske, kad se sve zbroji, prelazi iznos od 160 milijuna eura.
Ukupna pomoć Hrvatske Ukrajini prešla 160 milijuna eura
Državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić izvijestio je o aktivnostima i mjerama potpore Ukrajini.
Podsjetio je da je Vlada već prvi dan invazije oštro osudila rusku agresiju, a predsjednik Vlade Andrej Plenković je istoga dana predložio sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Istaknuo je da je već četvrti dan nakon same agresije Vlada donijela konkretnu odluku o pomoći Ukrajini i prihvatu izbjeglica, a predsjednik Vlade Plenković i ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman su među prvim čelnicima zemalja Europske unije, u svibnju prošle godine, posjetili Ukrajinu. Dodao je i da je u listopadu održan parlamentarni sastanak Krimske platforme u Zagrebu.
„Vlada kontinuirano nastavlja pružati političku, diplomatsku, humanitarnu i tehničku pomoć Ukrajini“, kazao je državni tajnik Lucić.
Državni tajnik rekao je da je Vlada u ovih godinu dana donijela odluke kojima se donirao iznos od preko 6 milijuna eura za humanitarnu pomoć Ukrajini, a tome su se pridružile i hrvatske tvrtke koje su donirale više od milijun eura u hrani i lijekovima.
„Pružali smo značajnu vojnu pomoć, a također prihvatili više od 22 tisuće ukrajinskih izbjeglica i pružili im smještaj, hranu, mogućnost obrazovanja, pristup tržištu rada i punu zdravstvenu zaštitu“, istaknuo je.
Podsjetio je da Republika Hrvatska sudjeluje u međunarodnim inicijativama i aktivnostima kako bi se pomoglo Ukrajini, a ukupna pomoć Hrvatske, kad se sve zbroji, prelazi iznos od 160 milijuna eura.
Godišnjica agresije obilježit će se isticanjem zastave Ukrajine
Vlada je usvojila i Zaključak o isticanju zastave Ukrajine. Zadužuje se Ministarstvo pravosuđa i uprave da o ovome Zaključku izvijesti tijela državne uprave.
Ministar Ivan Malenica podsjetio je da se 24. veljače navršava godina dana otkad je Ukrajina izložena teškoj agresiji. Naglasio je da od početka agresije hrvatski narod i Vlada izražavaju svoju solidarnost s ukrajinskim narodom.
"U želji za potvrđivanjem solidarnosti Hrvatske s narodom Ukrajine u borbi protiv agresije, godišnjica agresije na Ukrajinu obilježit će se isticanjem zastave Ukrajine na dan 24. veljače 2023. godine", rekao je Malenica.
Saboru upućen Konačni prijedlog Zakona o trgovini
Hrvatskom saboru Vlada je uputila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili, a novi zakon bi stupio na snagu 1. srpnja, kazao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
Filipović je istaknuo kako se Konačnim prijedlogom Zakona o trgovini uređuje temeljno pravo radnika u trgovini na tjedni odmor te se rješava pitanje ravnoteže između privatnog i poslovnog, što se u svim istraživanjima javnog mijenja pokazalo kao nešto jako važno građanima.
Radno vrijeme u trgovini, kako je kazao, regulira se na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i onda kada su blagdani, a tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju od 90 sati.
"Kada se ovaj konačan prijedlog Zakona usporedi s prvim čitanjem, mi smo zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti, predvidjeli dio iznimki koje će raditi i nedjeljom. U odnosu na prvo čitanje, iz tih iznimaka maknute su pekarnice jer smo uzeli u obzir sve ono o čemu se raspravljalo na odborima i u Saboru", rekao je Filipović.
Što se tiče mogućnosti rada nedjeljom, kako je naveo, prijedlog zakona predviđa 16 radnih nedjelja tijekom cijele godine. Predlaže se i da zakon stupi na snagu 1. srpnja, a radi prilagodbe poslovnih subjekata da se u 2023. godini 16 radnih nedjelja ne ubraja u nedjelje koje su do stupanja na snagu novog zakona bile radne.
Model od 16 radnih nedjelja pridonijet će pravima radnika i obiteljskom životu
"Našli smo model od 16 radnih nedjelja i mislim da je to dobar balans koji će pridonijeti i pravima radnika i obiteljskom životu", kazao je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade. Željeli smo to napraviti na način da bude održivo i kvalitetno, a u procesu donošenja odluka konzultirani su svi zainteresirani, dodao je.
Prema prijedlogu, trgovac samostalno određuje kojih su to 16 nedjelja u godini radne, s osnove individualnih potreba, sezonalnosti, mikrolokacije i drugih relevantnih čimbenika. U tjednima u kojima je nedjelja radna, najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati, što čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje.
Zakonom se propisuju iznimke od općeg pravila koje se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.
Također, iznimke se odnose i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama te prodaju putem automata i prodaju na daljinu.
Distribucija tiska putem kioska, kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica, može biti otvorena nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 sati do 13 sati.
Navedene iznimke su, kako se navodi u obrazloženju, propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.
Izmjene zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti
Konačnim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti omogućava se da posebni skrbnici za osobe koje su tražitelji međunarodne zaštite (osobe koje su još uvijek u postupku), što prije poduzmu sve radnje za spajanje djeteta bez pratnje s obitelji.
Izmjenama zakona koje je Vlada uputila u drugo saborsko čitanje uvodi se i dodatna mogućnost podnošenja zahtjeva u pisanom obliku za tražitelje s određenim zdravstvenim poteškoćama.
Skraćuje se i rok za stjecanje prava na rad tražitelja s devet na šest mjeseci, a propisuje se i mogućnost medicinskog vještačenja radi utvrđivanja izloženosti proganjanju ili riziku od trpljenja ozbiljne nepravde.
U dijelu zakona koji se odnosi na azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom, odnosno one koji su već dobili status u Hrvatskoj, uređuje se trajanje privremenog smještaja u prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite dok im se ne osigura trajni smještaj.
Iznimno propisuje se i mogućnost privremenog korištenja stambene jedinice u državnom vlasništvu i nakon proteka roka od dvije godine uz definiranje sudjelovanja u plaćanju troškova, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom pritom može stambene jedinice u vlasništvu Hrvatske ustupiti na upravljanje jedinicama lokalne i regionalne samouprave radi smještaja azilanata i stranaca pod supsidijarna zaštitom.
Strateški plan ZPP za 2023.-2027. vrijedan 3,8 milijardi eura
Vlada je donijela Strateški plana Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Republike Hrvatske 2023.-2027., vrijednog 3,8 milijardi eura, a novom je uredbom i na ožujak produljila važenje nižih trošarina na benzin, dizel i lož ulje.
Kako je pojasnila ministrica poljoprivrede Marija Vučković, Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike objedinjuje programe potpore koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).
Hrvatska je, nakon opsežnih konzultacija i provedenog javnog savjetovanja, završnu verziju Strateškog plana ZPP-a uputila Europskoj komisiji, koja ga je odobrila 28. listopada 2022., podsjetila je Vučković, napominjući kako je usporedo proveden i postupak strateške procijene utjecaja na okoliš za što su dobivena odobrenja.
Strateški plan ZPP za razdoblje 2023.-2027. kao temeljni dokument poljoprivredne politike je vrijedan 3,8 milijarde eura i ima sva potrebna odobrenja, kazala je Vučković napominjući kako je u proračunu RH za 2023. predviđeno 267 milijuna eura, a u projekcijama za 2024. i 2025. godinu 597, odnosno 615 milijuna eura.
Za sufinanciranja uspostave pokusnih polja navodnjavanja 212,4 tisuće eura
Donesen je i Program sufinanciranja uspostave pokusnih polja navodnjavanja poljoprivrednih kultura za ovu godinu, koji je vrijedan 212,4 tisuće eura.
Vučković je podsjetila kako je u okviru Programa ruralnog razvoja u ovom programskom razdoblju financirano je 19 projekata javne infrastrukture navodnjavanja za 8,2 tisuća hektara, vrijednih gotovo 800 milijuna kuna, a Ministarstvo poljoprivrede je omogućilo i dodatan natječaj za opremanje poljoprivrednika koji trebaju navodnjavanje.
Navodnjavanje je jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera potrebna da bi se nadoknadio nedostatak vode i da bi se poljoprivredne kulture dovele do potpunog biološkog potencijala, rekla je Vučković, dodajući kako Program predviđa i dodatan iskorak, odnosno sufinanciranje rada znanstveno-istraživačkih institucija u održavanju pokusnih polja i primjene inovativnih tehnika navodnjavanja i educiranja studenata.
Osnovano Nacionalno vijeće za digitalnu transformaciju
Vlada je donijela i Odluku o osnivanju Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, kao strateško upravljačko tijelo koje će pratiti provedbu smjernica digitalne transformacije, a sukladno Strategiji digitalne Hrvatske do 2032. godine.
Kako je istaknuo državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, digitalna transformacija jedan je od prioriteta Hrvatske, za čiju je uspješnu provedbu potreban jasan plan i vizija te sveobuhvatan i strukturiran pristup.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u uvodnom dijelu sjednice Vlade rekao da je želja dići na visoku razinu sve aktivnosti koje su povezane s provedbom strategije digitalizacije, bilo da je riječ o javnim uslugama, o poslovnom kontekstu digitalizacije, europskoj legislativi i naporima koji se čine na nacionalnoj razini.
Inače, Vijećem predsjedava predsjednik Vlade, a članovi su potpredsjednici Vlade, svi ministri, predstavnici javnog sektora, gospodarstva i akademske zajednice.
Današnjom odlukom Vlade prestaje s radom Vijeće za državnu informacijsku infrastrukturu i Nacionalno vijeće za digitalnu ekonomiju.
Nastavak kontinuirane suradnje između Hrvatske i ESA-e
Donesena je i Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma o europskoj državi sudionici između Hrvatske i Europske svemirske agencije (ESA) radi daljnjeg unaprjeđenja odnosa i razvoja istraživačkog, inovacijskog i gospodarskog potencijala države. Ovom Odlukom ovlašćuje se ministar znanosti i obrazovanja da, u ime Republike Hrvatske, potpiše Sporazum.
Vlada je s ESA-om potpisala sporazum o svemirskoj suradnji u mirnodopske svrhe, koji je stupio na snagu u rujnu 2018. na razdoblje od pet godina, a Provedbeni dogovor o tehničkoj i stručnoj pomoći stupio je na snagu u svibnju 2020.
Ministarstvo je u sklopu Provedbenog dogovora od prosinca 2020. do srpnja 2022. godine provelo tri nacionalna poziva kroz koja je ESA odobrila financiranje za 34 projekta u ukupnom iznosu od 3,3 milijuna eura, istaknuo je ministar Fuchs.
Hrvatska je u međuvremenu, naveo je, ispunila sve uvjete propisane Provedenim dogovorom te je spremna za proceduru potpisivanja novog sporazuma i stjecanje statusa europske države sudionice.
Financijske obaveze Hrvatske detaljno će se urediti potpisivanjem PECS Povelje (Plan for European Cooperating State) unutar godine dana od sklapanja sporazuma, a u državnom proračunu za ovu godinu i projekcijama za 2024. i 2025. osigurano je 2,1 milijuna eura godišnje za provedbu aktivnosti propisanih Poveljom.
"Potpisivanje navedenog sporazuma važno je zbog nastavka kontinuirane suradnje između Hrvatske i ESA-e, daljnjeg razvoja znanosti, poticanja ulaganja u znanost i jačanje umrežavanja istraživačkog i poslovnog sektora", zaključio je Fuchs.
Zaposlenicima u visokom obrazovanju ista prava do sklapanja novog KU
Radi zadržavanja opsega i razine materijalnih i nematerijalnih prava zaposlenika, Vlada je donijela Odluku o isplati materijalnih i nematerijalnih prava te drugih naknada za zaposlenike u ustanovama iz sustava visokog obrazovanja i znanosti.
Odluka je donesena kako ne bi nastala pravna praznina po pitanju materijalnih i nematerijalnih prava zaposlenih budući da je istekao Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, a produžena primjena njegovih pravnih pravila istječe 1. ožujka.
Odlukom je stoga utvrđeno da se do sklapanja novog kolektivnog ugovora ta prava i primjenjuju i dalje na isti način i u istoj visini u kojoj su ugovorena.
Osnovan Nacionalni odbor za Svjetsku izložbu EXPO 2025 Osaka
Vlada je osnovala i Nacionalni odbor za Svjetsku izložbu EXPO 2025 Osaka koja će se održati od 13. travnja do 13. listopada 2025. u Japanu.
Izložba će se održati pod temom "Dizajniranje budućeg društva za naše živote", uz tri podteme - "Spašavanje života", "Osnaživanje života i povezivanje života".
I nadalje niže trošarine na benzin, dizel i lož ulje
Vlada je na još mjesec dana, odnosno do kraja ožujka, produljila važenje Uredbe kojom su propisani niži iznosi trošarina na bezolovni motorni benzin, dizelsko gorivo i loživo ulje.
S obzirom da i dalje postoje okolnosti koje utječu na povećanje cijena energenata, Vlada je zadržala niže trošarine za benzin, dizel i loživo ulje, za razdoblje do 31. ožujka.
Tako će trošarina na bezolovni motorni benzin i nadalje iznositi 406 eura za tisuću litara, dizelsko gorivo 353 eura i loživo ulje 21 euro za tisuću litara.
Javni poziv za članove Vijeća HAKOM-a
Na sjednici je usvojen i Zaključak u vezi s objavom Javnog poziva za predlaganje kandidata za pet članova Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti.
Naime, kako je izvijestio potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, mandat predsjedniku, zamjeniku predsjednika i članovima Vijeća HAKOM-a istječe 27. travnja ove godine pa će biti raspisan javni poziv za predlaganje kandidata za pet članova Vijeća agencije.
Vijeće HAKOM-a ima pet članova, uključujući predsjednika i zamjenika predsjednika, koje imenuje i razrješava Hrvatski Sabor, na prijedlog Vlade.
Obilježavanje "26. susreta za Rudija" i 50. kolonije kipara naivaca Ernestinovo
Vlada je prihvatila pokroviteljstva nad obilježavanjem „26. susreta za Rudija“ i 50. kolonije kipara naivaca Ernestinovo.
Ministar Tomo Medved izvijestio je da je Zagrebački zrakoplovno-tehnički savez Rudolfa Perešina podnio zamolbu za pokroviteljstvo Vlade nad obilježavanjem „26. susreta za Rudija”, koji će se održati 10. rujna 2023. u Gornjoj Stubici.
Podsjetio je da se ova manifestacija organizira u sjećanje na Rudolfa Perešina koji je poginuo u operaciji Bljesak 2. svibnja 1995. godine", istaknuvši njezin međunarodni karakter i veliki broj posjetitelja. Naglasio je i da se njome čuva spomen na Rudolfa Perešina, kao i vrijednosti iz Domovinskog rata.
Medved je podsjetio i da je Općina Ernestinovo teško stradala u Domovinskom ratu kada je otuđen veliki broj umjetnina koje do danas nisu vraćene. Unatoč tome, naglasio je, Park skulptura je obnovljen i iznova popunjen skulpturama.
Kazao je i da je Općina Ernestinovo podnijela zamolbu za pokroviteljstvo nad obilježavanjem kolonije kipara, koja će se jubilarni, 50. put održati od 29. srpnja do 6. kolovoza ove godine.
Izvor: Vlada/Hina