Reagiranje Ministarstva poljoprivrede na navode o “intenzivnom propadanju poljoprivrede u Hrvatskoj”

Poljoprivreda je neosporno važna djelatnost u Hrvatskoj, a ta važnost proizlazi iz broja zaposlenih u toj djelatnosti, njezinom udjelu u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP), a još više iz činjenice da je poljoprivreda nužna za prehrambenu sigurnost, brigu o prirodnim resursima i stabilnost ruralnih područja u Hrvatskoj. Višestruki značaj poljoprivrede (gospodarski, socijalni i okolišni) prepoznat je i u cijeloj Europskoj uniji. Zbog toga je za poljoprivredu, koja na razini prosjeka EU-a čini 1,4% BDP-a, osigurano 31% od ukupnih sredstava EU proračuna.

Trend poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj i drugim državama članicama EU-a, prema podacima EUROSTAT-a o vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u 2022., iskazan je između ostalog i u realnoj vrijednosti u usporedbi s 2010., a polazeći od ovih podataka članak na jednom portalu navodi kako se jedino u Hrvatskoj i Rumunjskoj bilježi pad poljoprivredne proizvodnje, pri čemu je taj „pad veći upravo u Hrvatskoj“.

Ovakvi navodi daju iskrivljenu sliku stvarnog stanja, s obzirom na to da se zanemaruju druge informacije koje se mogu pronaći u istoj tablici EUROSTAT-a.^[1] Za bolje razumijevanje u nastavku dajemo usporedni pregled svih ovih podataka za EU i po državama članicama.
Tablica: Ekonomski računi za poljoprivredu - indeksi vrijednosti poljoprivredne proizvodnje
 

	2010=100		2015=100		2021.=100
	nominalno	realno	nominalno	realno	nominalno	realno
	1	2	3	4	5	6
EU 27	154,25	126,67	139,16	120,15	118,98	112,84
Belgija	151,60	118,91	143,45	121,03	117,99	111,42
Bugarska	172,60	100,90	163,56	107,10	119,22	103,58
Češka	186,98	137,44	149,29	116,88	114,75	105,73
Danska	144,95	116,31	137,13	116,06	119,63	110,70
Njemačka	152,94	119,04	143,20	120,97	129,63	123,15
Estonija	243,98	146,65	174,37	124,44	144,40	124,40
Irska	221,46	173,23	174,14	154,68	127,57	119,69
Grčka	130,76	125,21	123,53	114,05	115,76	107,07
Španjolska	156,05	137,46	138,03	122,30	109,87	105,50
Francuska	142,47	122,62	129,04	116,27	116,35	113,02
Hrvatska	115,09	94,48	153,65	131,32	118,20	109,23
Italija	148,86	128,03	126,89	116,01	115,90	112,51
Cipar	120,81	108,39	121,81	109,53	104,91	98,56
Latvija	246,14	159,60	162,81	120,95	133,11	117,71
Litva	260,54	165,41	179,07	125,73	142,16	121,78
Luksemburg	178,75	129,70	147,73	123,06	119,09	112,68
Mađarska	241,27	138,86	163,90	108,41	119,20	103,40
Malta	107,43	80,55	105,02	88,73	110,74	105,19
Nizozemska	141,61	114,55	133,95	112,69	117,85	111,67
Austrija	166,10	128,04	152,43	129,71	122,19	116,04
Poljska	234,90	169,20	198,26	153,56	143,19	129,29
Portugal	162,20	134,38	146,20	126,41	110,28	105,61
Rumunjska	170,00	97,78	159,37	105,36	105,48	93,05
Slovenija	144,56	116,85	125,43	106,12	120,53	113,19
Slovačka	159,07	130,08	138,90	117,05	120,78	112,35
Finska	137,21	107,24	133,97	117,19	126,91	120,44
Švedska	169,16	130,85	150,80	124,90	121,32	114,48

Iz ove je tablice jasno da je se za tvrdnje o propadanju hrvatske poljoprivrede koriste selektivni podaci iz kolone 2, odnosno jedine u kojoj je za Hrvatsku indeks manji od 100, dok se propušta uzeti u obzir relevantne podatke iz ostalih kolona. Točno je i ispravno naglasiti da je pad poljoprivredne proizvodnje evidentiran u razdoblju do 2015., a nakon toga vrijednost poljoprivredne proizvodnje raste. Nakon 2016. godine bilježimo oporavak i kontinuirani rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Nadalje, kad se uzme u obzir činjenica da je do pristupanja Hrvatskoj EU korištena drukčija metodologija obračuna vrijednosti proizvodnje u koju su ulazile potpore, a danas u vrijednost proizvodnje ulaze samo potpore koje se direktno mogu vezati za jedinicu proizvodnje koje čine tek mali postotak svih potpora, onda bi drukčiji indeks bio čak i u odnosu na 2010. godinu.
Ako se zadržimo samo na pokazateljima realnih vrijednosti, može se uočiti da je hrvatska poljoprivreda u 2022., u odnosu na 2015. godinu, ostvarila treći najveći porast u EU s indeksom 131,32. Veći porast od Hrvatske po tom pokazatelju imali su samo Poljska i Irska, a rast se nastavio i u 2022. godini, pri čemu je realna stopa u odnosu na 2021. godinu bila 9,23%, a nominalna 18,2%.

Također, navodi o maloj površini PG-ova i korupciji u trošenju poljoprivrednih potpora zaslužuju komentar;

Poznato je da u strukturi poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj prevladavaju mala poljoprivredna gospodarstva. U Europskoj uniji postoje velike razlike među državama članicama po veličini poljoprivrednih gospodarstava: od Malte, u kojoj je prosječno gospodarstvo veličine 1,3 ha, do Češke s prosječnim gospodarstvom od 120,8 ha. One su uzrokovane prirodnim obilježjima, tradicijom te prioritetima poljoprivrednih politika svake države. Ovdje valja napomenuti i kako je velika površina poljoprivrednih gospodarstava u pojedinim zemljama rezultat komunističkog nasljeđa, odnosno vremena u kojemu su se poljoprivredom bavili gotovo isključivo veliki kombinati, dok su mali poljoprivrednici bili marginalizirani.

Veličina gospodarstva sama po sebi nije pokazatelj niti razlog konkurentnosti. To više ovisi o strukturi poljoprivredne proizvodnje. Za konkurentnu ratarsku proizvodnju važne su veće površine poljoprivrednog zemljišta, ali profitabilna proizvodnja može se u drugim sektorima ostvariti i na manjim površinama. Primjerice, u Italiji je prosječna površina poljoprivrednog gospodarstva 10,7 ha (za 38% manje nego prosjek EU-a), a unatoč tome, Italija je s 13,9% udjela u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje EU-a treći najveći poljoprivredni proizvođač u EU. Zbog toga je jedan od prioriteta hrvatske poljoprivredne politike povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, između ostaloga i preusmjeravanjem u dohodovnije sektore.

Također, ovim putem odbacujemo tvrdnju da se poticaji poljoprivredi „troše na netransparentan i koruptivan način“. U Hrvatskoj je u 2022. godini, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju bilo 106,5 tisuća korisnika poljoprivrednih potpora, a godišnje se obave desetci revizija. Sugerirati da su, zbog pojedinačnih slučajeva koji se procesuiraju, svi oni uključeni u koruptivne radnje i organizirani kriminal, je uvreda za hrvatske poljoprivrednike. Na temelju selektivno iznesenih pojedinačnih informacija ne može se donijeti ocjena o funkcioniranju ili nefunkcioniranju sustava potpora u Hrvatskoj.

Finalno, podsjetit ćemo i kako udio mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj prema posljednjim podacima iznosi 14,4 %, što predstavlja rast od 66 % u odnosu na 2015., pri čemu su naši poljoprivrednici sve obrazovaniji: hrvatski sektor poljoprivrede se pomlađuje, poljoprivredna proizvodnja bilježi kontinuirani rast vrijednosti u mandatu ove Vlade, te sasvim sigurno ne propada.

Pisane vijesti