Potrošnja ribe u Hrvatskoj raste, klimatske promjene izazov za akvakulturu

Posljedice klimatskih promjena, prilagodba zelenim politikama i održivom poslovanju, inflacija i rast troškova, najveći su izazovi s kojima se suočavaju ribarstvo i akvakultura, strateški sektori hrvatskog gospodarstva posebno važni za razvoj obalnih područja i otoka, istaknuto je na otvaranju 15. Međunarodne konferencije o akvakulturi koja se održava u Vukovaru.

„Domaći proizvođači u akvakulturi susreću s brojnim problemima - znatno su porasli troškovi poslovanja, uključujući cijenu rada, a proizvođači iz sektora slatkovodne akvakulture, dodatno imaju i velike troškove sanacije posljedica klimatskih promjena, posebice poplava i suša. Osim toga, povećanje proizvodnih troškova vezano je i za nove standarde koje proizvođači iz sektora akvakulture moraju primjenjivati, a koji proizlaze iz zelene tranzicije i brige za dobrobit životinja te iz sve strožih zakonskih ograničenja proizvodnje. Svakako treba spomenuti zaštitu predatora, strože uvjete zaštite okoliša, kao i uskraćivanje prihoda od lova“, kazao je u uvodnom govoru Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
 
Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, istaknuo je da Ministarstvo i Vlada nastavljaju raditi na stabilnosti i otpornosti sektora kroz odgovorno upravljanje resursima i prilagodbe uzgoja.
 
„Kroz ulaganja u razvoj akvakulture u razdoblju od 2021. do 2027., osigurano je 382 milijuna eura, s posebnim naglaskom na održive aktivnosti, za koje je namijenjeno više od 63 milijuna eura. Do sada je ugovoreno 10 milijuna eura, dok je 4 milijuna eura isplaćeno za produktivna ulaganja i zaštitu okoliša. Dodatnih 17 milijuna eura bit će usmjereno na inovacije, poboljšanje akvakulturnih lokaliteta i unapređenje stokova. Ova ulaganja potvrđuju našu predanost održivom razvoju i jačanju konkurentnosti hrvatske akvakulture na međunarodnoj razini“, rekao je Matijević.
 
Proizvodi hrvatske akvakulture su značajan izvozni proizvod - gotovo 100 posto proizvodnje tune odlazi na inozemna tržišta, bijele ribe oko 90  posto, a šaranskih vrsta više od 45  posto. Izvoz na najzahtjevnija svjetska tržišta potvrđuje vrhunsku kvalitetu domaće ribe i ribljih proizvoda.

Izvor: HGK
Fotografije: Katarina Živković/HGK

Pisane vijesti