- Objavljeno: 29.12.2022.
Petrinji i SMŽ 50 mil kn za obnovu domova za starije i nemoćne te podmirenje rashoda za sanaciju posljedica potresa
"Potres je uzrokovao teške materijalne, ali i teško mjerljive socijalne posljedice koje su bitno utjecale i još uvijek utječu na sudbinu ljudi, na život i funkcioniranje zajednice", započeo je potpredsjednik Vlade Medved, na drugu godišnjicu razornog potresa, izvješće o aktualnom stanju vezanom za obnovu potresom pogođenih područja.
Naveo je da je Vlada, uz tehničku podršku Svjetske banke, provela brzu procjenu štete te je, s ciljem sanacije posljedica potresa, iz Fonda solidarnosti EU, alocirala sredstva u iznosu od 2,57 mlrd kuna
"Kad se zbroje sveukupno utrošena financijska sredstva proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznose koje je Vlada uložila u sanaciju posljedica potresa iznose više od 2 milijarde kuna", dodao je Medved.
Nabrojao je mjere i aktivnosti koje su poduzete s namjerom ublažavanja i djelomičnog uklanjanja šteta nastalih kao posljedica potresa, istaknuvši da su prva interventna sredstva, u iznosu od 120 milijuna kuna, bila usmjerena jedinicama lokalne samouprave 30. prosinca 2020. godine.
Također je naveo da su isplaćene jednokratne naknade građanima na potresom pogođenim područjima u iznosu više od 165 milijuna kuna, a iz paketa vrijednog 700 milijuna kuna koji je Vlada usvojila 22. prosinca ove godine, stradalnicima potresa koji se nalaze u privremenom smještaju isplatit će se jednokratna novčana pomoć.
"Značajne napore ulažemo u gospodarski oporavak ovoga područja i pridonosimo ekonomskom osnaživanju", kazao je potpredsjednik Medved, naglasivši da za potpore za očuvanje radnih mjesta isplaćeno 76,6 milijuna kuna. "U mjere je bilo uključeno više od 18.500 radnika, odnosno 4.800 poslodavaca", poručio je.
Potpredsjednik Vlade i načelnik Stožera civilne zaštite za otklanjanje posljedica potresa kazao je da je dosad obnovljeno više od 4000 kuća, a 609 je u obnovi, dok su vlasnici sami obnovili 1071 kuću za što je izdvojeno 10,8 milijuna kuna.
"Iznimno značajan napor učinjen je u pogledu zamjenskih kuća, iako postoji značajan prostor za napredak", dodao je Medved te istaknuo važan iskorak učinjen u izgradnji višestambenih zgrada koje se rade u Petrinji, Glini, Topuskom, Dvoru.
Medved je kazao da, dvije godine nakon potresa, ključno povjerenje svih uključenih u proces obnove.
"Naglašavam kako će 2023. biti godina povratka stradalnika u svoje domove. Banovina će biti prioritet dok ne obnovimo i zadnju kuću. Danas će, prigodom 2. godišnjice, izaslanici Vlade ići na mise za poginule", zaključio je svoje izlaganje potpredsjednik Vlade.
Petrinji i Sisačko-moslavačkoj županiji 50 milijuna kuna pomoći
Na sjednici je donesena i odluka o dodjeli pomoći u ukupnom iznosu od 50 milijuna kuna Gradu Petrinji i Sisačko-moslavačkoj županiji radi ublažavanja posljedica potresa i pomoći stanovništvu na potresom pogođenom području.
Novac će koristiti za cjelovitu obnovu zgrada domova za starije i nemoćne osobe u vlasništvu Županije, čija obnova nije prihvatljiv trošak u Fondu solidarnosti Europske unije te za podmirenje rashoda za sanaciju posljedica potresa.
"Ovom odlukom, kao i nizom prethodnih odluka Vlade doprinosi se revitalizacije i potresom pogođenih područja, redovitom funkcioniranju javnih službi i ustanova te unapređenju javnih usluga", rekao je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina.
Vlada je na teret proračunske zalihe odobrila i namjenska sredstva Gradu Petrinji u iznosu od 284.279 kuna za pokriće troškova radova izvedenih na obrani od poplava koje su nedavno pogodile Sisačko moslavačku županiju.
Novim zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama do bolje zaštite
Na sjednici je utvrđen prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kojim se definiraju bolji mehanizmi zaštite pomorskog dobra i uvode veća prava i dužnosti upravitelja tim dobrom te povećava transparentnost u upravljanju njegovim gospodarskim korištenjem.
Navodeći glavne novosti iz prijedloga novog zakonskog okvira, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver na vladinoj je sjednici naglasio da je prijedlog tog zakona izrađen u okviru NPOO-a, jer je važeći zakon iz 2003. godine pokazao da uz dobra ima i neka manje dobra rješenja, a da neka pitanja nije obuhvatio poput nasipavanja mora i drugih.
"Zato je bilo potrebno izraditi novi zakon, koji uz ostalo osigurava i učinkovitost upravljanja lukama otvorenim za javni promet te štiti javni interes", kazao je Bilaver.
Istaknuo je da se novim zakonom uvode novosti u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru radi usklađivanja sa zakonom o koncesijama, kao i da se ukidaju koncesijska odobrenja, a uvode dozvole koje daje predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave na temelju natječaja, na rok od pet godina.
Definiraju se i morske plaže, sidrišta i privezišta, pri čemu se kod plaža vodilo računa o zadovoljavanju javnog interesa tako da se stupanj ograničenja opće upotrebe svede na minimum kako bi plaže kao pomorsko dobro i opće dobro zaista bile dostupne svima pod jednakim uvjetima.
Zakonom se utvrđuje i vremenska granica za uređivanje pitanja nasipavanja mora, dok se za sportske luke uvodi obveza koncesionarima da imaju natjecatelje u tri uzrasne kategorije te je s time taj zakon usklađen i sa zakonom o sportu.
Predlaže se i uvođenje dužnosti lučke uprave da sama obavlja lučke djelatnosti, dok se koncesija za obavljanje te djelatnosti daje samo iznimno i isključivo za gradnju i gospodarsko korištenje novih objekata.
Vlada je donijela i Uredbu o izmjeni Zakona o obveznim odnosima.
Kako je objasnio ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, s obzirom na povećanje navedene kamatne stope Europske središnje banke od donošenja Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima, ocijenjeno je da bi visina stope zateznih kamata za ostale odnose (koji nisu odnosi između trgovaca odnosno trgovaca i osoba javnog prava) negativno utjecala na ekonomsko-socijalni položaj građana. Stoga se, radi zaštite interesa građana, predlaže smanjenje broja postotnih poena koji se dodaju na referentnu stopu Europske središnje banke s pet postotnih poena na tri postotna poena.
Odluke o financiranju prehrane učenika te prijevoza vlakom
U iznosu od 1,33 eura po danu financirat će se odnosno sufinancirati prehrana osnovnoškolaca, a odluku o tome donijela je Vlada na današnjoj sjednici, kao i odluku o nastavku financiranja pilot-projekta besplatnog javnog željezničkog prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola.
Odluku o kriterijima i načinu financiranja, odnosno sufinanciranja troškova prehrane za učenike osnovnih škola za drugo polugodište školske godine 2022./2023., Vlada je donijela temeljem nedavne dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojom su utvrđena mjerila i kriteriji za ostvarivanje prava na financiranje, odnosno sufinanciranje prehrane učenika osnovnih škola.
Novac je osiguran u Državnom proračunu za iduću godinu u ukupnom iznosu od 42.515.097 eura, za drugo polugodište ove školske godine.
Cilj je odluke postizanje jednakosti, odnosno izjednačavanja mogućnosti svih učenika osnovnih škola na prehranu, rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
"Napominjem da će osnovne škole u dogovoru s osnivačima, kao i do sada, organizirati prehranu učenika u skladu sa svojim tehnički mogućnostima dok se ne stvore jednake tehničke mogućnosti u svim školama u Hrvatskoj, a što je planirano ostvariti do školske godine 27./28. U ovom kontekstu to se u prvom redu odnosi na školske kuhinje i blagovaonice u svim školama", dodao je.
Nastavlja se i pilot-projekt besplatnog javnog željezničkog prijevoza djece i učenika osnovnihi srednjih škola na području Hrvatske koji je započet u listopadu prošle godine, a Vlada je odluku o njegovom nastavku do kraja 2024. godine donijela radi zaštite standarda roditelja, ublažavanja negativnih posljedica globalne gospodarske situacije i inflacije.
Prihod od prodaje el. energije ograničen na 180 eura po MWh-u
Vlada je donijela Uredbu o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije, kojom se ograničava prihod od prodaje električne energije na 180 eura po megavatsatu (MWh), a za prihode iznad te granice određuje se uplata u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Uredba se naslanja na uredbu Vijeća EU-a o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije. EU je odredio gornju granicu tržišnih prihoda od 180 eura po megavatsatu kao jedinstvenu gornju granicu u cijeloj Europskoj uniji, kako bi očuvao standard građana i funkcioniranje gospodarstva i zaštitio ih od previsokih cijena.
Prema današnjoj vladinoj uredbi, višak tržišnih prihoda iznad te granice koji ostvaruju energetski subjekti na temelju sklopljenih ugovora o prodaji električne energije na veleprodajnom tržištu električne energije, uplaćuje se u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Višak tržišnih prihoda smatra se prihodom Republike Hrvatske, a njime upravlja i raspolaže Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, isključivo za namjenu samoopskrbe kućanstava električnom energijom, izgradnjom fotonaponskih modula u iznosu do 50 posto.
Ministar gospodarstva Davor Filipović kaže da se prihod na temelju danas donesene uredbe procjenjuju na pola milijarde kuna, a da su poduzeća koja su obuhvaćena uredbom godinama uzimala poticaje HROTE-a (Hrvatski operator tržišta energije), a onda bez ikakve naknade izašla iz tog sustava.
Dosad je u Republici Hrvatskoj priključeno oko pet tisuća fotonaponskih modula u kućanstvima, a u sljedećih godinu dana procjenjuje se prikupljanje sredstava za sufinanciranje novih 20 tisuća modula ukupne snage 360 tisuća kilovatsati.
Uredba bi se trebala primjenjivati do 30. lipnja 2023. godine.
Nacionalni plan za suzbijanje seksualnog nasilja i uznemiravanja
Usklađena društvena reakcija na seksualno nasilje i uznemiravanje, učinkovito postupanja radi zaštite žrtava te razvoj svijesti javnosti o neprihvatljivosti takvog ponašanja ciljevi su Nacionalnog plana za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja do 2027.
Nacionalni plan za razdoblje do 2027. godine te prateći Akcijski plan za razdoblje do 2024. godine Vlada je usvojila na sjednici u četvrtak, a ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je kako je riječ o prvom nacionalnom dokumentu usmjerenom "zaštiti žrtava seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja u Hrvatskoj, koji sasvim sigurno predstavlja nove iskorak u sustavnoj borbi protiv nasilja".
Svrha ovog nacionalnog plana jest postizanje usklađene društvene reakcije na seksualno nasilje i seksualno uznemiravanje, osiguravanje učinkovitog postupanja u cilju zaštite žrtava te promicanje njihovih prava i razvoj svijesti javnosti o neprihvatljivosti i štetnosti ovako ponašanja, dodao je.
To se može postići, istaknuo je, provedbom mjera u okviru tri posebna cilja - prevencija seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja, unapređenje skrbi i osiguranje dostupnosti usluga podrške žrtvama seksualnih delikata, postizanje odvraćajućeg djelovanja kod počinitelja.
Za provedbu mjera iz posebnih ciljeva, stoji u Planu, u proračunu će za razdoblje do 2027. godine biti osigurano ukupno 18.045.442 kuna od čega za razdoblje do 2024. godine 8.763.757 kuna.
Nacionalni plan novi je iskorak u sustavnoj borbi protiv nasilja, fenomena koji nažalost postoji i u hrvatskom društvu, rekao je u uvodu sjednice premijer Andrej Plenković.
Želimo podići svijest o neprihvatljivosti takvog ponašanja, o poticanju prijava počinitelja seksualnih delikata te zaštiti žrtava i promicanju njihovih prava, naglasio je premijer te posebno bitnim istaknuo edukaciju o neprihvatljivosti seksualnog nasilja od najranije školske dobi.
"Ovaj dokument predstavlja i daljnju provedbu Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. A kao što smo to činili i do sada, i dalje ćemo ići sa strožim sankcijama, s transferom iz prekršajne u kaznenu domenu i očekujem da će cijeli paket zakona dodatno ojačati borbu protiv nasilja koje je, posebice prema ženama i u obitelji, neprihvatljivo i ne smijemo šutjeti o tome", poručio je Plenković.
Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti do 2030.
Na sjednici je usvojen i prijedlog nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine koji definira prioritete i posebne ciljeve i mjere politike prema svim vrstama ovisnosti (alkohol, duhan, droge, kockanje, klađenje, prekomjerno korištenje interneta, društvenih mreža i slično).
Cilj je smanjenje potražnje i dostupnosti ilegalnih sredstava ovisnosti, unaprijedi zdravstvena zaštita zdravlja i sigurnost stanovništva te smanje zdravstveni, socijalni i društveni rizici i štete povezani sa ovisnostima, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Nadalje, vlada je dala suglasnost jedinicama lokalne i regionalne samouprave za zaduženja kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak, odnosno kod hrvatskih poslovnih banaka.
Prihvaćen je plan zakonodavnih aktivnosti za 2023. godinu, program za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije te Prijedlog plaća usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom EU za 2023. godinu.
Suglasnost za kupnju nekretnina
Vlada je dala suglasnost Ministarstvu vanjskih i europskih poslova za kupnju nekretnine za potrebe Veleposlanstva RH u Talijanskoj Republici sa sjedištem u Rimu te donijela odluku o kupnji nekretnine u Slavonskom Brodu.
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kupit će od društva Distributivni centar snabdjevenija d. o. o iz Slavonskog Broda nekretninu površine 40,8 m2 koju će koristiti Lučka uprava Slavonski Brod u okviru obavljanja svojih djelatnosti.
Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora istrošenosti nuklearnog goriva Vlada je donijela u studenom 2018. godine. Zbog uočenih nedostataka - neispunjavanje zahtjeva Direktive o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom potrebno ga je izmijeniti i dopuniti i to do kraja 2022. godine. Tako je na današnjoj sjednici donesena Odluka o donošenju izmjena i dopuna Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Program za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060. godine).
I na kraju, donesen je Zaključak u vezi s potpisivanjem Dodatka IV. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Naime Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 119/22.), koji je stupio na snagu 15. listopada 2022. uređeno je da će se reprezentativnim sindikatom smatrati i sindikat koji ima najmanje 20 posto članova liječnika od ukupnog broja radnika liječnika zaposlenih u ustanovama u području pregovora. Po stupanju na snagu toga Zakona sindikati su pristupili ponovnom utvrđivanju reprezentativnosti, koji postupak je još uvijek u tijeku.
S obzirom na to da pregovori za novi kolektivni ugovor ne mogu započeti dok se ne utvrdi reprezentativnost sindikata i zbog činjenice da predmetni Kolektivni ugovor ističe 31. prosinca 2022., potrebno je produžiti primjenu važećega Kolektivnog ugovora za naredna tri mjeseca tj. do 25. ožujka 2023.
Ministar zdravstva Vili Beroš ovlašten je za potpisivanje navedenog Dodatka, a provedba predložene izmjene neće zahtijevati dodatna sredstva u državnom proračunu.