- Objavljeno: 15.12.2025.
OECD Izvješće: Politike za budućnost poljoprivrede i hrane u Hrvatskoj
Jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva Vlade tijekom proteklih nekoliko godina je pristupanje Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (Organisation for Economic Cooperation and Development), OECD. Službeni pregovori o pristupanju su otvoreni 2022. godine. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u tom kontekstu je bilo zaduženo za Odbor za poljoprivredu i Odbor za ribarstvo te je sudjelovalo u pristupnom procesu za još 9 OECD-ovih odbora iz nadležnosti drugih resora. Nakon niza aktivnosti, MPŠR je tijekom 2024. godine završilo pristupni proces za odbore u svojoj nadležnosti.
Izvješće Politike za budućnost poljoprivrede i hrane u Hrvatskoj je rezultat višegodišnje suradnje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva s OECD-ovim Odborom za poljoprivredu u okviru pristupanja Republike Hrvatske OECD-u.
Na predstavljanju Izvješća sudjelovali su direktorica OECD-ove Uprave za trgovinu i poljoprivredu, gđa Marion Jansen, voditeljica projekta pripreme Izvješća od strane OECD-a, gđa Adriana Garcia Vargas, državni tajnik Tugomir Majdak, koji je bio na čelu koordinacijskog tima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva tijekom pristupnog procesa, Anita Sever - Koren, načelnica Sektora za poljoprivrednu politiku, državni tajnik Zdenko Lucić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, kao zamjenik glavnog pregovarača, ministra Gordana Grlića Radmana te prof. dr. sc. Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu koji je dao vrijedan doprinos s akademskog stajališta.
OECD-ovo Izvješće daje realan prikaz hrvatske poljoprivredne politike uzimajući u obzir vremenski okvir u kojem je Republika Hrvatska postala samostalna država pa do danas. Nalazi Izvješća ukazuju da hrvatska poljoprivreda danas pokazuje jasne i ohrabrujuće trendove. Rast produktivnosti poljoprivrednog sektora je među najbržima u Europskoj uniji i u usporedbi s članicama OECD-a, pri čemu taj rast ne prati povećanje štetnih emisija iz poljoprivrede.
Vidljiva je strukturna transformacija. Manje mješovite farme postupno prerastaju u konkurentnija i profesionalnija gospodarstva, a prihodi poljoprivrednika rastu. Uz navedeno, raste broj mladih poljoprivrednika i žena nositeljica gospodarstava. Hrvatska se sve snažnije uključuje u europske i međunarodne lance vrijednosti, dok ekološka poljoprivreda bilježi jedan od najdinamičnijih porasta u EU-u. U nizu okolišnih pokazatelja Hrvatska stoji vrlo dobro, uključujući nisku razinu emisija iz poljoprivrede, sve manju upotrebu pesticida i visoku kvalitetu voda. Sve to potvrđuje da hrvatska poljoprivreda ima snažan temelj za daljnji, održiv i konkurentan razvoj.
Slogan OECD-a je „Bolje politike za bolji život“. To želimo za svoje građane. Ulazak RH u OECD je prilika za rast. Cjelokupni rad OECD-a će nam biti na raspolaganju, što u konačnici znači, ukupno znanje svih njegovih članica i partnera s kojima radi. Dobit ćemo pristup najkvalitetnijim analitičkim alatima, komparativnim podacima i modelima koji se koriste globalno. I to je upravo ono što danas trebamo kako bismo mogli donositi odluke temeljene na dokazima, a ne na percepciji.
OECD Odbor za poljoprivredu nastoji svojim radom osigurati adekvatan odgovor na „trostruki izazov“ u području poljoprivrede - osigurati proizvodnju sigurne i nutritivno kvalitetne hrane za rastuću populaciju, omogućiti poljoprivrednicima održive prihode te istovremeno sačuvati okoliš i prirodne resurse za buduće generacije.
Te ciljeve prepoznajemo kao zajedničke i zato nam je drago što ćemo ubuduće imati priliku zajednički na njima raditi kako bi Hrvatska budućnosti bila prepoznata kao primjer uravnoteženog, modernog i održivog poljoprivrednog sustava.
IZDVOJENO IZ IZVJEŠĆA
Rast produktivnosti u poljoprivredi uz istovremeno smanjenje emisija iz poljoprivrede
Unatoč značajnim izazovima s kojima se suočavala u posljednjim desetljećima i brojnim preostalim zadacima, Hrvatska je uspjela razviti poljoprivredni sektor koji je produktivan. Ukupna faktorska produktivnost (Total Factor Productivity - TFP) bilježi izvanredan rast u posljednjim desetljećima, nadmašujući većinu zemalja usporedivih po razvoju, i bila je ključni pokretač rasta poljoprivredne proizvodnje te smanjenja emisija stakleničkih plinova. Prosječni godišnji rast ukupne faktorske produktivnosti u razdoblju 2011. - 2021. iznosio je 2,4%, što je više nego dvostruko od prosjeka OECD-a (0,85 %) i više od prosjeka Europske unije od 1,2%.
Zahvaljujući rastu produktivnosti, Hrvatska je povećala poljoprivrednu proizvodnju bez istovremenog povećanja emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede, naprotiv, smanjujući emisije i intenzitet emisija iz poljoprivrede.
Raste udio mladih poljoprivrednika
Broj mladih poljoprivrednika raste unatoč izazovnom kontekstu. Dobna struktura nositelja gospodarstava naginje prema starijoj populaciji. Godine 2020. godine, 62% nositelja gospodarstava imalo je 55 ili više godina. Ipak, broj mladih poljoprivrednika (mlađih od 35 godina) raste. Kako broj gospodarstava kojima upravljaju mladi poljoprivrednici, tako i njihov udio u ukupnom broju gospodarstava povećao se tijekom posljednjeg desetljeća. Godine 2020., mladi poljoprivrednici su bili nositelji 7% gospodarstava.
Aktualna situacija: Statistički podaci pokazuju da u Hrvatskoj u 2025. ima 13% vlasnika farmi koji su mlađi od 40 godina, što je nešto bolje od prosjeka EU, ali i dalje nedovoljno za dugoročnu održivost i konkurentnost. Stoga generacijska obnova u poljoprivredi ostaje prioritetno pitanje za osiguranje sigurne opskrbe hranom, ekonomske otpornosti i budućnosti naših ruralnih zajednica.
Očuvani prirodni resursi
Hrvatska ima koristi od općenito dobrog stanja prirodnih resursa, s ekosustavima koji su među najbogatijima u Europi te obiljem vodnih resursa u usporedbi s ostatkom Europske unije. Poljoprivreda smanjuje upotrebu kemijskih sredstava, a ekološka proizvodnja kontinuirano se širi.
Ekološka poljoprivreda u porastu
Razvoj ekološke poljoprivrede bio je osobito brz tijekom posljednjeg desetljeća. U razdoblju 2009. - 2011. samo je 1,8% poljoprivrednog zemljišta bilo pod ekološkom proizvodnjom, no taj je udio do razdoblja 2019. - 2021. porastao na 7,5%, što je tek nešto ispod nacionalnog cilja od 8% predviđenog Akcijskim planom za razvoj ekološke poljoprivrede 2011. - 2016.
Površine pod ekološkom proizvodnjom nastavljaju rasti i nakon toga: podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju dodatni porast u 2022. godini, na 129 374 hektara, odnosno 8,95%. Taj udio je iznad prosjeka OECD-a od 4,6%, ali i dalje ispod prosjeka Europske unije od 9,7%.
Razina otpada od hrane po glavi stanovnika u Hrvatskoj relativno niska
U 2021. godini Hrvatska je proizvela vrlo malu količinu otpada od hrane po stanovniku (71 kg) u usporedbi s prosjekom Europske unije (130 kg). Kućanstva su činila tri četvrtine (76%) ukupne količine, slijede primarna proizvodnja (14%) i usluge prehrane (6%). Udio prerade hrane i pića (3%) te maloprodaje hrane (1%) u ukupnom otpadu od hrane iznimno je nizak u usporedbi s prosjekom EU-a, koji je u oba sektora sedam puta viši (21% i 7%).
Izvješće je dostupno na poveznici: https://www.oecd.org/en/publications/policies-for-the-future-of-farming-and-food-in-croatia_011c6272-en.html