- Objavljeno: 26.11.2025.
Održana Konferencija o biogospodarstvu
Cilj konferencije bio je otvoriti dijalog među donositeljima odluka, znanstvenicima i poduzetnicima te prikazati kako biogospodarstvo može postati jedan od ključnih pokretača zelenog razvoja Hrvatske i Europske unije. Tijekom tematskih panela raspravljalo se o zakonodavnim okvirima, društvenom i gospodarskom učinku biogospodarstva te pretvaranju novih mogućnosti u konkretne prilike za domaće gospodarstvo.
Program je otvorio potpredsjednik Vlade RH te ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, istaknuvši da Hrvatska ulazi u fazu u kojoj biogospodarstvo prestaje biti tema samo poljoprivrede. „Zadovoljstvo mi je otvoriti konferenciju posvećenu biogospodarstvu, temi koja u sljedećim godinama neće pasti samo na poljoprivredu, nego na kompletno gospodarstvo. Govorimo o novome razvojnom modelu koji se ne oslanja na fosilna goriva, nego na ono što stvaramo sami“, istaknuo je ministar Vlajčić i dodao kako sektor obuhvaća cijeli lanac koji zapošljava više od 200 tisuća ljudi te da je cilj iskoristiti smjer EU prema održivosti i uloviti ritam novoga investicijskog ciklusa.
Na konferenciji je dan prije službene objave predstavljena i nova Strategija biogospodarstva EU, koju je izložila Barbara Smailagić iz Europske komisije (DG ENV). Naglasila je potrebu ulaganja u inovacije i razvoj novih tržišta.
„Prvi put u jednom dokumentu okupljamo sve grane stvarajući jasnu i konkretnu odredbu. Strategija nije nastala u jednom uredu, to je plod rada pet ministarstava i mnogobrojnih stručnjaka. Hrvatska se mora okrenuti boljem korištenju biomase zbog velikih potencijala. Posebno smo se bavili kominom od maslina, koja je vrijedan resurs, a iz kojeg možemo razvijati dodatne mogućnosti“, rekao je ministar Vlajčić prilikom predstavljanja nacionalne Strategije biogospodarstva.
Nakon Ministra obratila se ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman, koja je istaknula da je zemlja u fazi postavljanja temelja. „Strategija se nadovezuje na razvojnu strategiju Hrvatske. Sudjelovali smo u centraliziranim projektima EU i konkretno pokrenuli neke projekte. U siječnju će biti objavljen poziv vrijedan 130 milijuna eura s naglaskom na nove tehnologije, uključujući biotehnologiju“, najavila je ministrica.
„Da bismo ostvarili ciljeve, trebamo primjene inovacija. Povećavamo ambicije u smanjenju emisija i širimo sustave koji će biti obuhvaćeni regulacijama. Poseban segment u kojemu možemo učiniti više jest biootpad“, istaknula je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
„Bioraznolikost, novi proizvodi, zelena i digitalna transformacija, to su smjerovi koje pratimo. Veliki segment koji financiramo su centri izvrsnosti, a strukovno obrazovanje ključ je pripreme mladih za tržište rada“, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
Uime proizvođača govorila je Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore. Istaknula je da proizvođači prepoznaju prilike, ali i da pati koordinacija. „Godinama je nedostajalo usklađenosti aktivnosti i fondova. Bez dobrog povezivanja nema uspjeha. Postoji 'mrkva i batina': treba financijski poticati, ali i jasno usmjeravati politike. Ulaganja moraju biti koordinirana, inače nastaje nered“, rekla je. Smatra da Hrvatska ima sve ključne resurse i potencijal za vodstvo na europskoj razini, bez ikakve sumnje.
S poduzetničke strane niz važnih poruka stigao je od vodećih prehrambenih i agroindustrijskih tvrtki. Ivan Ostojić iz Podravke posebno je istaknuo sigurnost kao temelj biogospodarstva. „Sigurnost energije i hrane ključna je za stabilnost društva. Podravka danas proizvodi 100 % električne i 50 % toplinske energije iz obnovljivih izvora. Radimo na biorazgradivoj ambalaži i smanjenju šećera i soli“, rekao je. Istaknuo je također da Hrvatska prvo mora smanjiti deficit u proizvodnji hrane i da tek nakon toga možemo razmišljati o ozbiljnijem izvozu.
Ivan Pandurević iz PP-a Orahovica osvrnuo se na važnost iskorištavanja nusproizvoda, posebice vode. Naveo je da je najveći neiskorišteni potencijal voda. „Planiramo bioplinsko postrojenje kojim bismo iz nusproizvoda izvukli maksimum, ali projekt je još u fazi pripreme. Trebaju nam veliki iskoraci i jača partnerstva“, rekao je Pandurević.
Tvrtka Agroproteinka, predstavljena kroz govor Zlatka Heruca, godišnje zbrinjava oko 100 tisuća tona materijala. Oni iz nusproizvoda dobivaju brašno, masti i proteine, a iz biorazgradivog otpada električnu energiju. „Ograničenja postoje zbog strogih europskih propisa, no sustav koji smo razvili ključan je za održivo stočarstvo“, rekao je Heruc.
O šumskom potencijalu govorio je Zlatko Benković iz Hrvatskih šuma, ali rekao je da ne govori o otpadu, nego o ostacima koji su vrijedan resurs. „Šumska biomasa ključna je za energiju i za klimatske ciljeve. Nedostaju pilot-projekti koji bi pokrenuli sektor“, rekao je.
Kao primjer dobre prakse, tvrtki koje primjenjuju biogospodarstvo, Dragica Jerkov iz tvrtke FEMA d.o.o. predstavila je proizvodnju organskoga gnojiva od vune. U Hrvatskoj se, naime, godišnje baci 1300 tona vune. „Nismo imali pojma u što ulazimo, stroj koji smo kupili raspao se, pa smo morali sami izumiti tehnologiju. Danas imamo gnojivo koje je izvanredno učinkovito protiv puževa golaća i nagrađivano diljem svijeta“, rekla je Jerkov.
Primjer kružnoga gospodarstva predstavio je i Robert Sedlar iz Interzero d.o.o., koji opisuje rješenja za preradu biootpada jer biootpad čini od 35 do 40 posto otpada. Postoje uređaji, rekao je, koji ga u 24-48 sati pretvaraju u kompost.
U dijelu panela „Predloži svoje rješenje“ govorila je Tamara Vučetić iz tvrtke Biotech Materials d.o.o. - Sabant koja se bavi proizvodnjom i prodajom kože biljnog podrijetla, koja proizvodu daje kvalitetu te ga čini održivim.
Ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede Dalibor Janda te direktor i član Uprave 24sata Goran Gavranović dodijelili su nagrade 24sata dobitnicima Tamari Vučetić iz Biotecha Materialsa te Hrvoju i Domagoju Buljaru.
Konferencija je završila porukom kako biogospodarstvo predstavlja jedan od ključnih odgovora na izazove klimatskih promjena, ovisnosti o fosilnim gorivima i potrebe za otpornijim gospodarstvom. Sudjelovanje potpredsjednika Vlade Davida Vlajčića i ministara potvrdilo je da je riječ o strateškom smjeru Vlade RH.
Izvor: 24sata
Fotografije: Matija Habljak/PIXSELL
Emica Elveđi/PIXSELL