Održana 3. hrvatska konferencija o procjeni rizika porijeklom iz hrane uz obilježavanje Svjetskog dana hrane 2019

  • Slika /slike/Priopcenja/01-316.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
Osijek je ovaj tjedan bio središte više od 200 stručnjaka i znanstvenika iz 12 zemalja, koji su se okupili na 3. hrvatskoj konferenciji za procjeni rizika porijeklom iz hrane, a koja se održala u organizaciji HAPIH-a.
 
„Obilježavajući ovaj dan u Republici Hrvatskoj te sagledavajući rezultate naše poljoprivredne i prehrambene politike, s ponosom možemo istaknuti dvije važne činjenice. Prvu, da hrana koju su proizveli hrvatski poljoprivrednici, a zatim konzumirali hrvatski potrošači zadovoljava najviše standarde sigurnosti i kvalitete. Drugu, da je Vlada Republike Hrvatske već učinila značajne iskorake u provođenju aktivnosti vezanih za osiguravanje dostupnosti zdrave hrane svim građanima Republike Hrvatske, od naše djece u vrtićima i školama pa sve do osoba u potrebi,“ istaknuo je u svojoj uvodnoj riječi ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, doc. dr. sc Krunoslav Dugalić, nakon čega su uslijedile pozdravne riječi pokrovitelja, visoke predstavnice Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a te predstavnika Grada i Županije.

Cilj dvodnevne konferencije bio je primjereno obilježiti Svjetski dan hrane s posebnim osvrtom na važnost zdrave prehrane te raspraviti o temama vezanim za evaluaciju prehrane kao temelja procjene rizika, prednosti objedinjenog sustava kontrole i harmoniziranih sustava prikupljanja i obrade podataka te aktualnostima i trendovima u procjeni rizika, kao i komunikaciju s potrošačima.

Na Okruglom stolu „Zdrava prehrana – sve veći izazov današnjeg vremena“ istaknuto je kako pretilost predstavlja jedan od vodećih uzroka smrtnosti u odrasloj populaciji, ali i među adolescentima. Zaključeno je kako je problem nezdrave prehrane kompleksan te kako nema jednoznačnog odgovora i rješenja za rješavanje pretilosti i nezdrave prehrane u općoj populaciji, a posebice kod adolescenata. Navedeno se odnosi i na ostale poremećaje u prehrani, poput anoreksije i bulimije. Također je zaključeno kako je potrebno postići koordinaciju aktivnosti, prvenstveno u smislu edukacije, u okviru obitelji, škole, medija i društva općenito, kako bi se podigla razina svijesti o štetnim posljedicama nezdrave prehrane te adekvatnije implementirati postojeće programe, strategije i kampanje te staviti akcent na preventivne aktivnosti u smislu osnaživanja uloge školske medicine koja bi trebala provoditi rani screening i preglede u cilju ranog otkrivanja poremećaja u prehrani. Naposljetku, naglašena je potreba donošenja nove Nacionalne strategije za suzbijanje pretilosti jer je pretilost postala problem koji treba imperativno rješavati.

Kao zaključak konferencije u cijelosti, nameće se potreba daljnjeg povezivanja znanstvenika i stručnjaka iz svih područja vezanih za sigurnost i kvalitetu hrane i prehrane, na nacionalnoj i međunarodnoj razini, kako bi svi zajedno multidisciplinarnim, sinergijskim, djelovanjem bili u mogućnosti najučinkovitije odgovoriti na izazove koji su pred nama te podići razinu zaštite zdravlja ne samo pojedinaca, nego i opće populacije.

Izvor: HAPIH

Pisane vijesti