- Objavljeno: 27.11.2020.
Na raspolaganju više od 790 milijuna kuna kroz financijske instrumente Programa ruralnog razvoja
Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om od rujna 2018. godine uspostavilo tri financijska instrumenta te dvije dodatne kreditne linije, kako bi potaknuli i podržali rast i razvoj te u kratkom roku osigurali likvidnost u sektorima poljoprivredne proizvodnje, prerađivačkog i šumarskog sektora, ali i potaknuli oporavak nakon javnozdravstvene krize uzrokovane pandemijom COVID-19. Ukupna vrijednost raspoloživih sredstava za ulaganja u poljoprivredu, preradu i šumarstvo kroz pet financijskih instrumenata iznosi više od 790 milijuna kuna, od kojih je do dana 25. studenog isplaćeno gotovo 319 milijuna kuna putem 863 zahtjeva.
Više od 37% isplaćenih sredstava investirano je u sektor biljne proizvodnje/ratarskih kultura, a slijede ga sektor mješovitih gospodarstava (usjevi i stočarstvo) s 20% te stočarstva i proizvodnje mlijeka s 17%. Korisnici financijskih instrumenata odnosno krajnji primatelji ovakvih oblika EU sredstava su u najvećoj mjeri obiteljska poljoprivredna gospodarstva, njih čak 627.
Potencijalni krajnji primatelji su mikro, mali i srednji poduzetnici iz sektora poljoprivrede, prerade i šumarstva koji udovoljavaju uvjetima prihvatljivosti korisnika propisanim u PRR za podmjere 4.1, 4.2, 6.4, 8.6, a obuhvaćaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrte, trgovačko društvo ili zadrugu ili proizvođačku organizaciju te vlasnike i/ili posjednike šuma upisane u upisnik šumoposjednika, udruge šumoposjednika i izvoditelje šumarskih radova koji su fizičke ili pravne osobe registrirane za izvođenje šumarskih radova te su u postupku licenciranja potvrđeni kao kvalificirani i poslovno sposobni za njihovo izvođenje.
Područja ulaganja za koje se financijski instrumenti za ruralni razvoj mogu koristiti su restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš, korištenje obnovljivih izvora energije, povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima, razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima i modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme pri dobivanju drva, šumskouzgojnim radovima i u predindustrijskoj preradi drva.
Zahtjevi za odobrenje zajmova i kredita za ruralni razvoj se zaprimaju i obrađuju po trajno otvorenom kreditnom/jamstvenom programu do iskorištenja alokacija, a u odnosu na tržišno dostupne uvjete kreditiranja (financiranja) odobravaju se uz niže kamatne stope, niže naknade, duže rokove otplate i veću mogućnost počeka otplate zajma/kredita te uz manje instrumente osiguranja, zbog čega su financijski instrumenti prepoznati kao izuzetno povoljni za poljoprivredne proizvođače, prerađivače te poduzetnike u šumarskom sektoru jer pružaju dodatne mogućnosti očuvanja i unapređenja njihove proizvodnje.
Pisane vijesti
Više od 37% isplaćenih sredstava investirano je u sektor biljne proizvodnje/ratarskih kultura, a slijede ga sektor mješovitih gospodarstava (usjevi i stočarstvo) s 20% te stočarstva i proizvodnje mlijeka s 17%. Korisnici financijskih instrumenata odnosno krajnji primatelji ovakvih oblika EU sredstava su u najvećoj mjeri obiteljska poljoprivredna gospodarstva, njih čak 627.
Potencijalni krajnji primatelji su mikro, mali i srednji poduzetnici iz sektora poljoprivrede, prerade i šumarstva koji udovoljavaju uvjetima prihvatljivosti korisnika propisanim u PRR za podmjere 4.1, 4.2, 6.4, 8.6, a obuhvaćaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrte, trgovačko društvo ili zadrugu ili proizvođačku organizaciju te vlasnike i/ili posjednike šuma upisane u upisnik šumoposjednika, udruge šumoposjednika i izvoditelje šumarskih radova koji su fizičke ili pravne osobe registrirane za izvođenje šumarskih radova te su u postupku licenciranja potvrđeni kao kvalificirani i poslovno sposobni za njihovo izvođenje.
Područja ulaganja za koje se financijski instrumenti za ruralni razvoj mogu koristiti su restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš, korištenje obnovljivih izvora energije, povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima, razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima i modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme pri dobivanju drva, šumskouzgojnim radovima i u predindustrijskoj preradi drva.
Zahtjevi za odobrenje zajmova i kredita za ruralni razvoj se zaprimaju i obrađuju po trajno otvorenom kreditnom/jamstvenom programu do iskorištenja alokacija, a u odnosu na tržišno dostupne uvjete kreditiranja (financiranja) odobravaju se uz niže kamatne stope, niže naknade, duže rokove otplate i veću mogućnost počeka otplate zajma/kredita te uz manje instrumente osiguranja, zbog čega su financijski instrumenti prepoznati kao izuzetno povoljni za poljoprivredne proizvođače, prerađivače te poduzetnike u šumarskom sektoru jer pružaju dodatne mogućnosti očuvanja i unapređenja njihove proizvodnje.