Konačan prijedlog zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji upućen u saborsku proceduru

Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici prihvatila Konačan prijedlog zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji i uputila ga u saborsku proceduru.Cilj ovog zakona je proizvodnja biomase kao obnovljivog i ekološki prihvatljivog energenta kojim ćemo se približiti ispunjenu Strategije Europa 2020. koja nalaže da se 20% energije crpi iz obnovljivih izvora. Biomasa igra ključnu ulogu među obnovljivim izvorima energije te se očekuje veliki porast potražnje za drvom kao energentom za grijanje i za proizvodnju električne energije.

Drvenastim kulturama kratkih ophodnji smatraju se intenzivni nasadi brzorastućih vrsta drveća koje se uzgajaju na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu u kratkom razdoblju, najdulje do osam godina između dviju sječa, radi ostvarenja visokog prinosa biomase za energetske svrhe. Među brzorastućim vrstama drveća pogodnim za drvenaste kulture kratkih ophodnji na području Europe najraširenije su različite vrste topola i vrba, međutim postoje i druge pogodne vrste kao što su joha, jasen, breza i bagrem. Za osnivanje nasada pogodne su i vrste nedrvenastog bilja(trava - poput vrste Miscanthus i sličnih).

Zakonom se uređuje osnivanje, način uzgoja i korištenja drvenastih kultura kratkih ophodnji, prihvatljive vrste za potrebe njihova uzgajanja te vrste zemljišta na kojima se mogu uzgajati. Otvara se mogućnost stvaranja tržišta za tehnički potencijal kultura kratkih ophodnji te se ostvaruje sinergijsko djelovanje razvojnih politika nekoliko ministarstava i proširuje sirovinska osnova za proizvodnju obnovljive energije iz biomase. Istovremeno se, odabirom lokacije uzgoja, mogu postići i pozitivni utjecaji na okoliš (pročišćavanje zraka, tla i vode) kroz uzgoj navedenih kultura.

„Uvažili smo primjedbe na prvi prijedlog zakona koje smo smatrali konstruktivnim doprinosom. Osim drveća, dopuštene su i nedrvenaste biljke koje imaju istu upotrebnu funkciju, produljili smo maksimalni period uzgoja nasada na poljoprivrednom zemljištu sa 16 na 20 godina i uveli mogućnost produljenja tog rok ako za to postoje uvjeti. Omogućili smo i stavljanje u funkciju zakorovljenog i obraslog ostalog obradivog poljoprivrednog zemljišta kategoriziranog kao P3, šumskog zemljišta na kojima nije planirano podizanje nasada šume i ostalo poljoprivredno zemljište kategorizirano kao PŠ zemljište (to su neplodna zemljišta koja nisu pogodna za proizvodnju hrane). Smatram da imamo dobar propis koji će rezultirati povećanjem korištenja poljoprivrednog zemljišta, povećanjem udjela korištenja energije iz obnovljivih izvora i koji će omogućiti dodatni izvor prihoda stanovnicima ruralnih područja i našim poljoprivrednim proizvođačima.“

– izjavio je ministar Tomislav Tolušić.