- Objavljeno: 21.12.2021.
Demografija kapitalno važna za budućnost Hrvatske
Kazao je da je u međuvremenu izgrađeno povjerenje i uspostavljen redoviti dijalog Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina.
"Sve što je bilo politički, sektorski, financijski i programski bitno za državu, županije, gradove i općine u ovih smo pet godina vrlo sustavno i pravodobno, najčešće unaprijed raspravljali na ovim sastancima. Drago mi je da je ova inicijativa jako dobro zaživjela i možemo svi na nju biti ponosni", rekao je Plenković.
Potaknimo zajedno sve naše građane da cijepe
U godini u kojoj se i dalje u borimo s panedmijom, kazao je Plenković, i u kojoj Vlada nastoji generirati u maksimalnoj mogućoj mjeri ekonomski oporavak, došli smo u poziciju da na temelju načela naše suradnje, a to su dijalog, funkcionalna i fiskalna decentralizacija te projektna suradnja Vlade i županija, pogledamo što smo napravili i što želimo učiniti zajednički u budućnosti.
Premijer je borbu protiv pandemije koronavirusa izdvojio kao najvažniju temu u zadnje dvije godine. Zamolio je župane za podršku te ih pozvao da putem županijskih zavoda za javno zdravstvo i putem primarne (obiteljske) medicine potaknu sve građane koji se još nisu cijepili, da to učine, a one koji su se cijepili s dvije doze, da u vremenskom okviru koji je preporučio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, uzmu i treću, tzv. booster dozu.
Ponovio je da cjepiva ima dovoljno, što je ocijenio važnim u kontekstu enormno brzo širućeg novog soja omikron, koji je u brojnim europskim zemljama u samo par tjedana postao dominantan.
Situacija je vrlo ozbiljna, upozorio je Plenković, i tako ju trebamo tretirati i pravodobno reagirati.
"Dakle, cijepiti se, uzeti booster dozu i pridržavati se epidemioloških mjera koje preporučuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Tu je naša odgovornost kao dužnosnika vrlo važna", poručio je.
U kontekstu borbe protiv pandemije, predsjednik Vlade se osvrnuo i na gospodarsku situaciju. Podsjetio je da procjena HNB-a o rastu BDP-a u 2021. godini ide od 10,8 do 11 posto. Dodao je da je Vlada po tom pitanju konzervativnija te ovogodišnji gospodarski rast projicira na 9 posto.
Hrvatska u prve tri zemlje po stopi rasta BDP-a u 2021.
"To znači da smo svi zajedno, i hrvatska ekonomija, građani i poduzetnici, s mjerama koje smo poduzeli, od očuvanja radnih mjesta, premoštavanja krize do vrlo uspješne turističke sezone, osigurali da Hrvatska bude u prve tri zemlje kada je riječ o stopi rasta BDP-a u 2021. godini", istaknuo je Plenković.
I pritom smo, rekao je, zadržali investicijski kreditni rejting, gdje smo po ocijeni jedne od agencija otišli stepenicu više s pozitivnim izgledima za rast. Naglasio je da je to najbolji investicijski rejting koji je Hrvatska imala ikad, unatoč i usprkos ovakvoj krizi.
Kazao je i da se očekuje brz nastavak trenda smanjivanja razine javnoga duga.
„To je bila odlika naše politike naše od 2016. do veljače 2020., da vrlo brzo idemo u daljnja smanjenja proračunskog deficita“, rekao je i podsjetio da je Hrvatska brzo došla do faze uravnoteženog proračuna i proračunskoga viška.
Što se tiče novog proračuna, premijer je kazao da je Vlada izradila proračun koji će omogućiti aktivne mjere zapošljavanja, povećavanje socijalnih naknada, provedbu zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama i podsjetio da je naknada za roditeljski dopust za drugih šest mjeseci povećana na 7.500 kuna.
Napravili ključne poteze u vremenu krize, osigurano 25 milijardi eura za cijelo desetljeće
Također, podsjetio je na dva strateška cilja dublje integracije.
„U procesu smo da se za Hrvatsku na razini Europske unije donesu u ovoj godini, sredinom godine, odluke i o ulasku u Schengenski prostor i o ulasku u Europodručje.“
Dodao je i da je Vlada potpisala ugovore o nabavi višenamjenskih borbenih aviona i s time osnažila našu sigurnost i obranu, a uskoro će i dovršetak pristupnih cesta i Pelješkog mosta.
„Napravili smo nekoliko ključnih poteza i to baš u ovom vremenu krize, a pritom usvojili Nacionalnu razvojnu strategiju, osigurali izdašna sredstva, 25 milijardi eura, u razdoblju za cijelo ovo desetljeće, a vodimo računa da našu politiku kontekstualiziramo sa ključnim globalnim temama“, zaključio je premijer.
Dodao je da je covid aktualan, ali „tema stoljeća su klimatske promjene i njihov utjecaj na sve segmente našeg života, ne samo u Hrvatskoj nego i globalno“.
„Zato su digitalna i zelena transformacija dio našeg Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te pritom ubrzavamo cijeli proces koji se odnosi na obnovu od potresa i u Zagrebu i na Banovini, vodeći računa o sigurnosti, o obnovi koja je ključna za naše građane koji su u potresu bili najviše pogođeni“, kazao je Plenković.
Obrazovanje, promet i demografija izrazito važne teme
„Današnje teme, dakle odgoj i obrazovanje, promet i demografija, izrazito su važne“, rekao je i dodao da je treća tema, koja se odnosi na demografiju, kapitalno važna za budućnost Hrvatske.
„Volio bih da oko nje imamo što širi konsenzus i što širu potporu i vaš angažman“.
Premijer je podsjetio da ćemo ubrzo vidjeti prve službene rezultate popisa stanovništva: „Suočit ćemo se s određenom novom realnošću“.
„Znamo da je ovaj problem negativnog prirodnog priraštaja postoji od 50-tih godina naovamo, kako vrijeme bude išlo tako će hrvatsko stanovništvo starjeti, što znači da će nažalost broj preminulih na godišnjoj razini rasti i s tim se kao društvo i narod moramo suočiti“, kazao je i istaknuo: „Moramo pokušati pronalaziti maksimalna rješenja koja će motivirati naše ljude da, pod A) zasnivaju obitelji, B) imaju više djece, C) da smanjimo dinamiku iseljavanja“.
„To je odgovornost za normalno funkcioniranje države, društva i svih nas zajedno“, zaključio je premijer Plenković.
Premijer Plenković obišao novu zgradu Opće bolnice Bjelovar
Po dolasku u Bjelovar, predsjednik Vlade Andrej Plenković susreo se s mons. Vjekoslavom Huzjakom, a potom se sastao sa županom Bjelovarsko-bilogorske županije Markom Marušićem i bjelovarskim gradonačelnikom Darijem Hrebakom.
Predsjednik Vlade je, u društvu ministara Vilija Beroša i Zdravka Marića, obišao i novu zgradu Opće bolnice Bjelovar, vrijednu 270 milijuna kuna.