- Objavljeno: 12.01.2026.
Ministar Vlajčić u Plodovima zemlje o ključnim temama za hrvatsku poljoprivredu; odgovarao i na pitanja gledatelja
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva gostova je u nedjelju 11. siječnja u emisiji Hrvatske radiotelevizije Plodovi zemlje gdje je u prvom ovogodišnjem intervju razgovarao o aktualnostima i ključnim temama u hrvatskoj poljoprivredi.
Tijekom razgovora o strateškim temama hrvatske poljoprivrede ministar Vlajčić odgovarao je i na brojna pitanja gledatelja kako o trenutnom stanju u proizvodnji i na tržištu, tako i planovima Ministarstva za tekuću godinu.
Izazovi s kojima se proizvođači susreću iz godine u godinu se intenziviraju, kako zbog sve kompleksnijeg stanja tržišta, tako i zbog klimatskih promjena koje utječu na proizvodnju zbog čega se kontinuirano otvaraju pitanja omjera uloženog i dobivenog u poljoprivrednoj proizvodnji.
„U kontekstu stanja na tržištu i izazova s kojima se naši proizvođači susreću još jednom bi naglasio kako je ključno njihovo udruživanje, planiranje proizvodnje sukladno otkupu i samim time osiguravanje konkurentnosti. Ministarstvo potiče osnivanje proizvođačkih organizacija i sufinancira troškove vođenja istih, a kao primjer bi istaknuo LDC u Križu otvoren jesenas“, naveo je ministar Vlajčić te dodao kako službe Ministarstva kontinuirano provede edukacije na terenu kako bi se proizvođače potaklo na udruživanje neovisno o onom što proizvode, a sve s ciljem konkurentnosti na jedinstvenom tržištu Europske unije kojeg smo dio.
Rast cijena repromaterijala u poljoprivredi kao i pitanje otkupnih cijena postale su tema i na razini cijele Europske unije.
„Na nedavno održanom sastanku ministara poljoprivrede u Bruxellesu svi smo izrazili zabrinutost zbog cijena mineralnih gnojiva. Od 2020. godine do danas cijene u Hrvatskoj rasle su više od europskog prosjeka, gotovo 75%, zbog čega smo paketima mjera nastojali utjecati na smanjenje troškova“, naveo je Vlajčić i istaknuo primjer proljetne sjetve i smanjenja troškova certificiranim sjemenom.
Poseban naglasak u svom mandatu ministar Vlajčić stavio je na donošenje novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji mora odgovoriti na sve izazove u ovom području.
„Zakon je kompleksan, a izazovi kojima se bavi različiti su po cijeloj državi, zbog čega želimo iznjedriti kvalitetno rješenje. No, naglasio bi i kako su sve relevantne institucije, udruženja, komore i fakulteti naveli kako je sazrelo vrijeme za novi model, jer postojeći nije polučio uspjeh. Imamo preko 300 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta koje mora biti u funkciji poljoprivredne proizvodnje, a Ministarstvo mora imati ulogu upravljanja, usmjeriti se prema mladim i aktivnim poljoprivrednicima, onima koji ulažu u i povećavaju proizvodnju“, objašnjava ministar uz napomenu kako je rok za potvrde za zadržavanje u sustavu potpora produljen do kraja siječnja.
Novim Zakonom o zemljištu nastojat će se riješiti pitanje zapuštenih poljoprivrednih zemljišta, opterećenih dugogodišnjim sudskim procesima osmišljavanjem novog modela prema kojem država preuzima ulogu upravljanja zemljištem uz sklapanje ugovora o zakupu s vlasnikom kojeg bi sredstva čekala na računu neovisno o trenutku povratka.
„Kroz novu Mjeru 73.10. osigurano je 90 milijuna eura za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, od čega 60 milijuna za stočarstvo te 30 milijuna za biljne sektore. Aktualni natječaj još uvijek je u obradi, a drugi i treći, planirani krajem 2026. godine, bit će inovativni i sektorski kako bi se što više ljudi moglo prijaviti“, dodaje na temu potpora ministar Vlajčić uz pojašnjenje kako će u sektoru stočarstva fokus biti na one proizvođače koji će se obvezati na povećanje proizvodnje, dok će voćari biti obuhvaćeni sektorskim natječajima biljne proizvodnje.
Uz mogućnost prijava na buduće natječaje voćari imaju mogućnosti prijave i za klasične male zajmove kod HAMAG BICRO-a do 25 000 eura s minimalnom kamatnom stopom.
„Velika novost su kapitalne potpore koje je sektor zazivao, odnosno krediti s otpisom glavnice do 45 % kod HAMAG BICRO-a te 40 % kod HABOR-a“, naglasio je Vlajčić te dodao kako je za navedeno dostupno 46 milijuna eura.
U posebnom fokusu Ministarstva su mladi poljoprivrednici, odnosno potpore kojima se potiče njihov rad u poljoprivredi, investicije i ideje unapređenja sektora.
„Prvi zahtjevi za potpore Mjere 75.10. podneseni su u listopadu, a veći ih je pedesetak isplaćeno s prvim ratama, dok ih je dvjestotinjak ugovoreno. Ovo mi je zaista najdraži natječaj, posebno kad slušamo ideje naših mladih poljoprivrednika“, navodi Vlajčić uz zahvale Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na brzini obrade i isplatama potpora koje će po prvi puta biti isplaćene do proljetne sjetve, odnosno do 1. travnja.
Ministarstvo fokus stavlja na nove i aktivne poljoprivrednike, no nezanemariva je odgovornost i prema ruralnim prostorima te manjim obiteljskim gospodarstvima koji žive od poljoprivredne proizvodnje.
„Oni održavaju naša sela. Imamo odgovornost prema svima i ne možemo jedan dio građana samo zaboraviti. Cilj je povećanje poljoprivredne proizvodnje uz poseban naglasak na dostizanje samodostatnosti. Dio smo zajedničkog tržišta na razini Europske unije, a uz pitanja o uvozu, moramo osvijestiti nemilosrdnost tržišta kojem se naši ljudi moraju prilagoditi“, navodi te dodaje kako poljoprivreda nije u sprintu već u maratonu i kako čarobni štapić kojim će se problemi riješiti preko noći ne postoji.
U planovima za tekuću godinu ministar Vlajčić posebno je naglasio donošenje novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu te Zakona o lovstvu, financijske instrumente s otpisom glavnice do 45 %, 51 natječaj do kraja programskog razdoblja vrijednosti preko 500 milijuna eura te Pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće. Ovim pravilnikom regulira se pravilno označavanje veličinom i fontom slova jednakim s cijenom čime se potrošačima omogućava kupovina proizvoda čija je zemlja podrijetla jasno istaknuta i veličinom jednaka cijeni.
Pisane vijesti
Tijekom razgovora o strateškim temama hrvatske poljoprivrede ministar Vlajčić odgovarao je i na brojna pitanja gledatelja kako o trenutnom stanju u proizvodnji i na tržištu, tako i planovima Ministarstva za tekuću godinu.
Izazovi s kojima se proizvođači susreću iz godine u godinu se intenziviraju, kako zbog sve kompleksnijeg stanja tržišta, tako i zbog klimatskih promjena koje utječu na proizvodnju zbog čega se kontinuirano otvaraju pitanja omjera uloženog i dobivenog u poljoprivrednoj proizvodnji.
„U kontekstu stanja na tržištu i izazova s kojima se naši proizvođači susreću još jednom bi naglasio kako je ključno njihovo udruživanje, planiranje proizvodnje sukladno otkupu i samim time osiguravanje konkurentnosti. Ministarstvo potiče osnivanje proizvođačkih organizacija i sufinancira troškove vođenja istih, a kao primjer bi istaknuo LDC u Križu otvoren jesenas“, naveo je ministar Vlajčić te dodao kako službe Ministarstva kontinuirano provede edukacije na terenu kako bi se proizvođače potaklo na udruživanje neovisno o onom što proizvode, a sve s ciljem konkurentnosti na jedinstvenom tržištu Europske unije kojeg smo dio.
Rast cijena repromaterijala u poljoprivredi kao i pitanje otkupnih cijena postale su tema i na razini cijele Europske unije.
„Na nedavno održanom sastanku ministara poljoprivrede u Bruxellesu svi smo izrazili zabrinutost zbog cijena mineralnih gnojiva. Od 2020. godine do danas cijene u Hrvatskoj rasle su više od europskog prosjeka, gotovo 75%, zbog čega smo paketima mjera nastojali utjecati na smanjenje troškova“, naveo je Vlajčić i istaknuo primjer proljetne sjetve i smanjenja troškova certificiranim sjemenom.
Poseban naglasak u svom mandatu ministar Vlajčić stavio je na donošenje novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji mora odgovoriti na sve izazove u ovom području.
„Zakon je kompleksan, a izazovi kojima se bavi različiti su po cijeloj državi, zbog čega želimo iznjedriti kvalitetno rješenje. No, naglasio bi i kako su sve relevantne institucije, udruženja, komore i fakulteti naveli kako je sazrelo vrijeme za novi model, jer postojeći nije polučio uspjeh. Imamo preko 300 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta koje mora biti u funkciji poljoprivredne proizvodnje, a Ministarstvo mora imati ulogu upravljanja, usmjeriti se prema mladim i aktivnim poljoprivrednicima, onima koji ulažu u i povećavaju proizvodnju“, objašnjava ministar uz napomenu kako je rok za potvrde za zadržavanje u sustavu potpora produljen do kraja siječnja.
Novim Zakonom o zemljištu nastojat će se riješiti pitanje zapuštenih poljoprivrednih zemljišta, opterećenih dugogodišnjim sudskim procesima osmišljavanjem novog modela prema kojem država preuzima ulogu upravljanja zemljištem uz sklapanje ugovora o zakupu s vlasnikom kojeg bi sredstva čekala na računu neovisno o trenutku povratka.
„Kroz novu Mjeru 73.10. osigurano je 90 milijuna eura za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, od čega 60 milijuna za stočarstvo te 30 milijuna za biljne sektore. Aktualni natječaj još uvijek je u obradi, a drugi i treći, planirani krajem 2026. godine, bit će inovativni i sektorski kako bi se što više ljudi moglo prijaviti“, dodaje na temu potpora ministar Vlajčić uz pojašnjenje kako će u sektoru stočarstva fokus biti na one proizvođače koji će se obvezati na povećanje proizvodnje, dok će voćari biti obuhvaćeni sektorskim natječajima biljne proizvodnje.
Uz mogućnost prijava na buduće natječaje voćari imaju mogućnosti prijave i za klasične male zajmove kod HAMAG BICRO-a do 25 000 eura s minimalnom kamatnom stopom.
„Velika novost su kapitalne potpore koje je sektor zazivao, odnosno krediti s otpisom glavnice do 45 % kod HAMAG BICRO-a te 40 % kod HABOR-a“, naglasio je Vlajčić te dodao kako je za navedeno dostupno 46 milijuna eura.
U posebnom fokusu Ministarstva su mladi poljoprivrednici, odnosno potpore kojima se potiče njihov rad u poljoprivredi, investicije i ideje unapređenja sektora.
„Prvi zahtjevi za potpore Mjere 75.10. podneseni su u listopadu, a veći ih je pedesetak isplaćeno s prvim ratama, dok ih je dvjestotinjak ugovoreno. Ovo mi je zaista najdraži natječaj, posebno kad slušamo ideje naših mladih poljoprivrednika“, navodi Vlajčić uz zahvale Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na brzini obrade i isplatama potpora koje će po prvi puta biti isplaćene do proljetne sjetve, odnosno do 1. travnja.
Ministarstvo fokus stavlja na nove i aktivne poljoprivrednike, no nezanemariva je odgovornost i prema ruralnim prostorima te manjim obiteljskim gospodarstvima koji žive od poljoprivredne proizvodnje.
„Oni održavaju naša sela. Imamo odgovornost prema svima i ne možemo jedan dio građana samo zaboraviti. Cilj je povećanje poljoprivredne proizvodnje uz poseban naglasak na dostizanje samodostatnosti. Dio smo zajedničkog tržišta na razini Europske unije, a uz pitanja o uvozu, moramo osvijestiti nemilosrdnost tržišta kojem se naši ljudi moraju prilagoditi“, navodi te dodaje kako poljoprivreda nije u sprintu već u maratonu i kako čarobni štapić kojim će se problemi riješiti preko noći ne postoji.
U planovima za tekuću godinu ministar Vlajčić posebno je naglasio donošenje novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu te Zakona o lovstvu, financijske instrumente s otpisom glavnice do 45 %, 51 natječaj do kraja programskog razdoblja vrijednosti preko 500 milijuna eura te Pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće. Ovim pravilnikom regulira se pravilno označavanje veličinom i fontom slova jednakim s cijenom čime se potrošačima omogućava kupovina proizvoda čija je zemlja podrijetla jasno istaknuta i veličinom jednaka cijeni.
