Državni tajnik Majdak na konferenciji u organizaciji HGK pod nazivom Žetva 2025.

U Hrvatskoj ćemo ove godine proizvesti više od milijun tona pšenice - istaknuo je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak, na konferenciji za novinare Žetva 2025., održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Osijek, u petak, 4. srpnja.

Na konferenciji su predstavljena očekivanja i preliminarni rezultati ovogodišnje žetve, stanje na tržištu žitarica i otkupne cijene, kao i planovi i izazovi u sektoru ratarstva.

Na konferenciji su uz Majdaka sudjelovali predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK Vlado Čondić Galiničić te prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Domaćini događaja bili su Zoran Kovačević, predsjednik Županijske komore Osijek i Igor Mikulić, viši stručni suradnik u HGK.

Državni tajnik Tugomir Majdak istaknuo je kako se ovogodišnja žetva odvija u povoljnim vremenskim uvjetima, s iznimno visokim prinosima. Površine zasijane pšenicom povećane su za 4% u odnosu na prethodnu godinu i iznose 146.000 hektara. Urod se u nekim županijama kreće i do 9 do 9,5 tona po hektaru, što jamči ukupan prinos veći od milijun tona.

Međutim, kvaliteta uroda ostaje izazov: većina pšenice spada u 3. i 4. klasu, dok je udio kvalitetnijih (1. i 2. klase) znatno manji. Ministarstvo apelira na proizvođače da ubuduće više ulažu u kvalitetne sorte, kako bi se povećala vrijednost i konkurentnost domaće pšenice.

Cijene diktira svjetsko tržište

Otkupne cijene pšenice prate kvalitetu uroda. Prema riječima Majdaka, premium i prva klasa bilježe blagi rast cijena, dok su cijene za niže klase stabilne ili tek neznatno više. Ministarstvo nema mehanizme za direktno utjecanje na cijene, koje određuju međunarodne burze, poput pariškog MATIF-a.

Vlado Čondić Galiničić potvrdio je zadovoljstvo proizvođača visinom uroda, ali i upozorio na problem slabije kvalitete. „Imamo suficit pšenice, ali i dalje uvozimo kvalitetnu pšenicu za potrebe mlinsko-pekarske industrije“, rekao je. Dodao je da cijena kruha neće znatnije pasti jer pšenica sudjeluje u njegovoj cijeni sa svega 15-20 %, dok su veći faktori energenti i radna snaga.

Nova ulaganja i skladišni kapaciteti

Ministarstvo je, kako je istaknuto, još 2022. godine pokrenulo program izgradnje novih silosa i skladišnih kapaciteta, ukupne vrijednosti 33 milijuna eura, uglavnom za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva. Time se želi pomoći proizvođačima da zadrže urod do povoljnijih tržišnih uvjeta.

Najavljene su i nove investicije u preradbene kapacitete, uključujući mlinske pogone za durum pšenicu i postrojenja za preradu soje, čime bi se povećala dodana vrijednost domaćih sirovina i smanjio uvoz prerađenih proizvoda.

Stanje drugih kultura i budući planovi

Žetva ječma također bilježi rekordne prinose, dok uljana repica ostaje na razini prošlogodišnjih 18.000 hektara. Površine pod kukuruzom blago su porasle na 274.000 hektara, no vremenske nepogode mogle bi negativno utjecati na urod.

Soja i suncokret također zadržavaju stabilne razine, uz 11 % povećanja površina pod suncokretom. Ministarstvo je za potporu certificiranom sjemenu soje uložilo 4,5 milijuna eura.

Do kraja godine planiraju se novi natječaji iz EU fondova, ukupne vrijednosti 60 milijuna eura, s fokusom na ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo. Kroz anketu u tijeku, Ministarstvo prikuplja podatke o investicijskim potrebama na terenu kako bi bolje ciljalo potpore.

„Iako je godina iznimno dobra za pšenicu, situacija za kukuruz i ostale jarine sve je neizvjesnija. Tradicionalno, dobra žetva pšenice često znači lošije uvjete za kukuruz, koji upravo ulazi u fazu oplodnje. Ako najavljena kiša krajem tjedna izostane, mogli bismo imati još jednu rekordnu, ali negativnu sezonu za kukuruz“, istaknuo je prof. dr. sc. Bojan Stipešević te dodao kako suncokret zasad pokazuje bolje prilagodbe, zahvaljujući svojoj sposobnosti crpljenja vlage iz dubljih slojeva tla. Međutim, ostale proljetne kulture mogle bi pretrpjeti značajne štete. Nakon završetka žetve pšenice, ječma i uljane repice, tlo ostaje izloženo velikim vrućinama. Stoga se apelira na poljoprivrednike da ostave što više slame na tlu te ako kreću u obradu da to bude plitka, brza obrada (tzv. "prašenje stanjaka") kojom se čuva preostala vlaga.

Profesor Stipešević je za postrnu sjetvu preporučio Sudansku travu, sirak, proso ili suncokret, a svakako izbjegavati soju zbog njezine visoke potrebe za vodom i slabih izgleda za uspješan razvoj u suhim uvjetima.

Zaključno, iako je 2025. godina obilježena rekordnim prinosima, sektor ratarstva i dalje traži strukturne prilagodbe, od ulaganja u kvalitetniji sortiment do povećanja preradbenih kapaciteta.

Izvor: Agroklub - HGK

Pisane vijesti