U hrvatske otoke u posljednjih deset godina uloženo je 4,6 milijardi eura, a novi ugovori vrijedni 25 milijuna eura dodatno će unaprijediti infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje i kvalitetu života otočana, poručeno je na sjednici Otočnog vijeća.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Postirama na otoku Braču 1. sjednici Otočnog vijeća, uoči koje je dodijeljeno je 104 ugovora Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, vrijednih gotovo 25 milijuna eura.
Istaknuvši da Hrvatska ima 52 naseljena otoka, podsjetio je da je u deset godina mandata ove Vlade u njih uloženo 4,6 milijardi eura, dok su u odnosu na 2025. ulaganja porasla za 553 milijuna eura.
Kada je riječ o turizmu, dodao je, otoci ostvaruju gotovo četvrtinu svih turističkih noćenja u Hrvatskoj i imaju poseban značaj u razvoju održivog i cjelogodišnjeg turizma.
Otoke promatramo i kroz ulaganja u važnu prometnu i komunalnu infrastrukturu, ali jednako tako kroz politiku demografske revitalizacije, boljih usluga zdravstvene zaštite, energetsku tranziciju, digitalizaciju, gospodarski razvoj te politiku otpornosti na klimatske promjene.
Unaprjeđuje se i registar otoka, dodao je, a takvim pristupom do sada uspješno je realizirano čak 5.400 projekata na hrvatskim otocima.
„Želimo od vas čuti što smatrate da još treba poboljšati ili popraviti jer to najbolje znate upravo vi koji živite na otocima. A politička volja i otvorenost za rješavanje svih tih pitanja je vrlo čvrsta i jasna", rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014.-2020. na području otoka ugovoren je ukupan iznos od 89.495.433,95 eura, dok je isplaćen iznos od 85.105.762,38 eura za 2628 operacija.
Kroz Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. na području otoka ukupno je ugovoren iznos od 55.734.326,35 eura, dok je isplaćen iznos od 37.648.746,49 eura za 861 operaciju.
Za ovu godinu kroz državne potpore sektoru ribarstva i akvakulture isplaćuje se rekordnih 64 milijuna eura za štete na ulovima u gospodarskom ribolovu na moru, potporama u uzgajalištima pastrva i dagnji te nove državne potpore ribarima za privremenu i trajnu obustavu ribolova.
Među najznačajnijim ulaganjima na otocima su ulaganja u ribarsku luku Novalja na otoku Pagu u iznosu od 4.697.989,05 eura, riboprerađivačku industriju Mardešić d.o.o. na Dugom otoku u iznosu od 3.789.052,98 eura te uzgajalište tvrtke orada Adriatic d.o.o. na otoku Cresu u iznosu od 875.903,56 eura.
U 2026. godini aktiviraju se dvije važne krizne mjere potpore za sektor ribarstva, akvakulture i prerade kao kompenzacija za dodatne troškove i izgubljene prihode. Prva, vrijedna oko 8,5 milijuna eura, financirat će se iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu. Druga mjera, vrijedna 8 milijuna eura iz državnog proračuna, odnosi se na državnu potporu za povećane troškove u ribarstvu, posebno zbog rasta cijena goriva. Zajednička poruka obje mjere je da se sektor ribarstva, akvakulture i prerade mora pravodobno zaštititi od tržišnih poremećaja, rasta troškova i posljedica međunarodnih kriza.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva će kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike u 2026. i 2027. godini staviti na raspolaganje 260 milijuna eura za najznačajnije intervencije za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnja, preradu poljoprivrednih proizvoda te razvoj malih poljoprivrednih gospodarstva.
Dostupna i kvalitetna zdravstvena zaštita
Posebnim mehanizmom koji se odnosi na sedam obalnih županija napravljeni su iskoraci kakvi prije nisu bili zamislivi, istaknuo je premijer Plenković dodajući da Hrvatska sudjeluje i u izradi strategije Europske unije za razvoj otoka.
Novim mjerama unaprjeđen je i sustav hitne pomorske medicinske službe - mobilne ambulante, mobilne ljekarne, hitnu helikoptersku medicinsku službu, a baza na Braču pokriva veliki dio hrvatskoga Jadrana.
Od njene uspostave prije 2 godine hitna medicinska služba provela je 4.000 intervencija, kazao je i dodao da će se nastaviti s ulaganjima u zdravstvo, osobito u specijalizaciju liječnika, jačanje domova zdravlja, telemedicinu i digitalizaciju zdravstvenog sustava kako bi zdravstvena zaštita bila što dostupnija i kvalitetnija za sve otočane.
Razvoj obrazovne infrastrukture
Što se tiče obrazovanja, koje je i inače prioritet Vlade u sklopu ciklusa ulaganja diljem zemlje vrijednog 3,2 milijarde eura, na otocima se trenutno provodi izgradnja, dogradnja i opremanje 20 dječjih vrtića koja će osigurati nova 872 mjesta za mališane na otocima. Zatim, 9 projekata izgradnje i rekonstrukcije osnovnih škola i sportskih dvorana.
Škole na Braču i Korčuli uključene su u pilot projekt cjelodnevne škole, dodao je premijer Plenković.
Dodatno je Vlada, kroz model fiskalne održivosti dječjih vrtića pomogla mnogim jedinicama lokalne samouprave da imaju odgovarajuća sredstva za njihovo financiranje.
Jedno od ključnih pitanja u hrvatskom društvu trenutno je pitanje priuštivoga stanovanja, naveo je predsjednik Vlade i dodao da je upravo zato donesen Nacionalni plan stambene politike, koji se provodi i na našim otocima.
Jačanje vodnog gospodarstva i energetske sigurnosti
Što se tiče vodoopskrbe, što je posebno važno za otočane, premijer je naveo da je 92 posto stanovnika otoka priključeno na sustav javne vodoopskrbe.
Od 2016. u vodno gospodarstvo uloženo je 324 milijuna eura.
Od projekata koji će se realizirati u narednom razdoblju izdvojio je dodatno povezivanje od Omiša prema Braču, Brača prema Šolti te razvoj vodoopskrbnog sustava na zadarskim otocima te na Mljetu.
U prijenosnu distribucijsku mrežu na otocima posljednjih je godina uloženo 86 milijuna eura, a ulaže se i u energetsku obnovu kuća, solarne elektrane, projekte pametnih gradova i općina te modernizaciju otočne infrastrukture.
Na kraju uvodnog obraćanja pozvao je sve nazočne da skrenu pozornost na ono što smatraju da još treba poboljšati i popraviti jer to najbolje mogu učiniti upravo oni koji žive na otocima.
Politička volja i otvorenost za rješavanje svih tih pitanja je vrlo čvrsta i jasna, poručio je.
Čestitao je 23 nova proizvođača koji su uvršteni u oznaku Hrvatski otočni proizvod, koji podupiru kvalitetu, tradiciju i prepoznatljivost tih proizvoda.
U nastavku sjednice bilo je riječi o hrvatskim otocima kao razvojnom resursu, projektima poboljšanja pomorske povezanosti i infrastrukture na otocima, ulaganjima u otoke kroz operativne programe za ribarstvo i akvakulturu te projektima elektroenergetske mreže na otocima.
Izvor: Vlada RH, MPŠR
Pisane vijesti
