Uzgajamo s razlogom - jedemo s povjerenjem

U razdoblju 2014.-2024. ukupna proizvodnja u akvakulturi porasla je 112 %, a vrijednost čak 160 %. Marikultura, ponajprije uzgoj lubina, komarče i plavoperajne tune, nosi najveći udio rasta, uz istovremeni oporavak i rast slatkovodne akvakulture. U 2024. godini ostvarena je rekordna proizvodnja od 29.370 tona, dok je vrijednost u 2023. iznosila 204,5 milijuna eura, a u 2024. 196 milijuna eura zbog pada cijene tune na japanskom tržištu.
 

Nacionalni plan razvoja akvakulture do 2027. (NPRA), usvojen 2022. godine, usmjerava sektor kroz četiri cilja:
 

Planirani ciljevi su već premašeni: proizvodnja je 2024. prešla planiranih 28.300 tona, a vrijednost proizvodnje postavljena na 160 milijuna eura dosegnuta je već 2023. godine. Uz to, i cilj potrošnje akvakulturnih proizvoda od 3,75 kilograma po stanovniku ostvaren je ranije pa je potrošnja 2023. godine iznosila 3,8 kilograma.
 

NPRA predviđa daljnje jačanje prerade i proizvoda više dodane vrijednosti, bolje pozicioniranje na EU tržištu, jačanje promocije nutritivno vrijednih proizvoda te partnerstva proizvođača s javnim institucijama (školama, vrtićima) radi povećanja domaće potrošnje.

 

Struktura proizvodnje
 

Marikultura je najvažniji segment, s dominantnim vrstama lubinom, komarčaim i plavoperajnom tunom. Gotovo cjelokupna tunolovna proizvodnja izvozi se na japansko tržište, uz rast izvoza u EU, SAD i Aziju, uključujući novootvorenu mogućnost izvoza u Kinu.
 

Školjkarstvo se temelji na tradicionalnim uzgojnim tehnologijama na plutajućim parkovima. Ključna područja su Malostonski zaljev, Malo more, Istra i Novigradsko more. Hrvatska je ostvarila prve EU zaštićene oznake izvornosti u akvakulturi - Malostonska kamenica i Novigradska dagnja.
 

Slatkovodna akvakultura bilježi rast zahvaljujući povećanju proizvodnje šaranskih i pastrvskih vrsta, a ima i važnu okolišnu ulogu jer slatkovodni ribnjaci predstavljaju ekološki vrijedna staništa unutar mreže Natura 2000.
 

Ulaganja i potpore sektoru
 

Do sada je sektoru akvakulture isplaćeno više od 100 milijuna eura potpora, od čega preko 90 milijuna eura iz EU fondova.
 

U Operativnom programu 2014.-2020. isplaćeno je 65 milijuna eura za modernizaciju uzgajališta, otvaranje novih kapaciteta, inovacije te kompenzacije za posljedice pandemije i poremećaja na tržištu.
 

U Programu za ribarstvo i akvakulturu 2021.-2027. na raspolaganju je više od 63 milijuna eura za akvakulturu, od čega je ugovoreno 33 milijuna, a isplaćeno više od 12 milijuna eura.
 

Uz EU financiranje, proizvođačima su dostupne i državne potpore, uključujući potpore za štete uzrokovane zaštićenim životinjskim vrstama i de minimis potpore.

Hrvatska akvakultura: održiva proizvodnja hrane za danas i sutra
 
U svijetu u kojem se sve više pitamo odakle dolazi hrana koju jedemo, hrvatska akvakultura daje jasan i odgovoran odgovor. Sustavno planirana, znanstveno utemeljena i strogo kontrolirana, akvakultura u Republici Hrvatskoj danas je strateška grana gospodarstva - ali i mnogo više od toga. Ona je oslonac lokalnih zajednica, čuvar okoliša i pouzdan izvor zdrave, kvalitetne hrane.
 
Strateška grana s jasnom vizijom

Prema Zakonu o akvakulturi, hrvatska akvakultura prepoznata je kao djelatnost od posebnog nacionalnog interesa. Taj status potvrđen je i donošenjem Nacionalnog plana razvoja akvakulture do 2027. godine (NPRA), koji postavlja jasne ciljeve:
 

• održiv rast proizvodnje
• otpornost na klimatske promjene
• jačanje konkurentnosti
• razvoj ruralnih i obalnih područja
• poticanje inovacija

Drugim riječima, rast koji ima smisla i koji ide ruku pod ruku s očuvanjem prirode i bioraznolikosti. Impresivan rast prate brojke koje govore same za sebe jer Hrvatska akvakultura u posljednjem desetljeću bilježi snažan uzlet:
 

• +112 % rasta proizvodnje (2014. - 2024.)
• +160 % rasta vrijednosti proizvodnje
• Rekordna količina u 2024. godini: više od 29.300 tona
• Vrijednost proizvodnje: preko 200 milijuna eura u 2023., uz zadržavanje visoke razine i u 2024.

Ovaj rast prvenstveno se temelji na proizvodnji visokovrijednih proizvoda marikulture - lubina, komarče i plavoperajne tune, ali i na ponovnom uzletu slatkovodne akvakulture.
 
Od Jadrana do kontinenta - raznolikost hrvatskog uzgoja

U morskom uzgoju dominiraju:
 

• Lubin i komarča - uzgajani u suvremenim plutajućim kavezima, uz kontroliran uzgojni ciklus
• Plavoperajna tuna - jedan od najcjenjenijih proizvoda hrvatske akvakulture, gotovo u cijelosti izvožen na zahtjevna svjetska tržišta

Hrvatski uzgajivači kontinuirano ulažu u modernizaciju, prilagodbu tržištu i smanjenje troškova proizvodnje, uz istovremeno poštivanje najviših okolišnih standarda.

Školjkarstvo - tradicija, kvaliteta i zaštićeno podrijetlo

Dagnje i kamenice uzgajaju se na malim obiteljskim gospodarstvima, u čistim i kontroliranim morskim područjima. Poseban ponos hrvatske akvakulture su:
 

• Malostonska kamenica - prvi zaštićeni proizvod ribarstva u RH i prva europska plosnata kamenica s oznakom izvornosti u EU
• Novigradska dagnja - proizvod sa zaštićenom europskom oznakom izvornosti

Ove oznake nisu samo priznanje tradiciji, već i jamstvo kvalitete, sljedivosti i sigurnosti za potrošače.
 
Slatkovodna akvakultura - temelj ruralnog razvoja

Uzgoj šarana i pastrve ima ključnu ulogu u kontinentalnim područjima Hrvatske. Osim proizvodnje hrane, slatkovodna akvakultura:
 

• zapošljava lokalno stanovništvo
• doprinosi razvoju ruralnog turizma
• čuva biološku raznolikost
• održava vrijedna Natura 2000 staništa.

Zahvaljujući ulaganjima, novim tehnologijama i mjerama koje provodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u posljednje tri godine bilježi se ponovni rast proizvodnje i vrijednosti u ovom segmentu.
 
Hrana kojoj vjerujemo

Proizvodi akvakulture prolaze stalni državni monitoring, od kakvoće vode do zdravstvene ispravnosti proizvoda. Upravo zato potrošači sve više biraju ribu i školjke iz uzgoja.

Trend je jasan:
 

• potrošnja proizvoda akvakulture po stanovniku kontinuirano raste
• u 2023. dosegnula je rekordnih 3,8 kg godišnje
• cilj za 2027. već je ostvaren - i sada ga treba zadržati

Poseban naglasak stavlja se na edukaciju potrošača, suradnju s vrtićima, školama i javnim ustanovama te razvoj kratkih lanaca opskrbe.
 
Ulaganja u održivu budućnost

Razvoj hrvatske akvakulture snažno je poduprt nacionalnim i europskim sredstvima, uz koordinaciju i provedbu od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva:
 

• više od 100 milijuna eura potpora do sada
• od čega preko 90 milijuna eura iz EU fondova
• ulaganja u nova uzgajališta, inovacije, okolišne mjere i otpornost na krize

U razdoblju 2021. - 2027. sektoru je na raspolaganju više od 63 milijuna eura javne potpore.
 
Biranjem hrvatske akvakulture podržavamo:
 

• kontrolirani uzgoj
• sljedivost „od vode do stola“
• sigurnu i nutritivno vrijednu hranu
• očuvanje okoliša
• radna mjesta u lokalnim zajednicama

Uzgajamo s razlogom - jedemo s povjerenjem.

Hrvatska akvakultura nije samo proizvodnja hrane. Ona je ulaganje u zdravlje, prirodu i budućnost.