U Luxembourgu se 21. i 22. listopada 2024. održavalo Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva na kojem su ministri jednoglasno postigli politički dogovor o ribolovnim mogućnostima u Baltičkom moru za 2025., a održana je i razmjena mišljenja o pripremi godišnjeg sastanka Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna.
Ključna tema sastanka bili su Zaključci o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike u idućem programskom razdoblju. Nakon dvodnevne rasprave, tekst Zaključaka podržale su sve države članice uz iznimku Rumunjske, a Zaključci pozivaju na zadržavanje snažnog i zasebnog ZPP-a uz namjenski proračun i očuvanje trenutne strukture s dva stupa. Za Hrvatsku je posebno važna revitalizacija ruralnih krajeva i usredotočenost na mala i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, što je i istaknuto u tekstu.
Ministri su razmijenili mišljenja o poljoprivrednim pitanjima povezanim s trgovinom gdje su izrazili zabrinutosti postupcima NR Kine i istragama koje provodi za određene poljoprivredne proizvode. Pozvali su na poštivanje pravila Svjetske trgovinske organizacije i izrazili negodovanje zloupotrebom zaštitnih trgovinskih mehanizama. U okviru ove rasprave državni tajnik Majdak je izjavio da se od Europske komisije očekuje aktivnija pomoć državama članicama, prvenstveno u političkom, ali i u tehničkom smislu kod pripreme odgovora na zahtjeve trgovinskih partnera.
Tijekom trajanja rasprave Europska komisija je objavila prijedlog paketa izmjena zakonskog okvira kako bi se omogućila financijska pomoć za saniranje posljedica ekstremnih vremenskih nepogoda. Taj paket omogućuje izmjenu posljednjeg Programa ruralnog razvoja RH na način da se dio neiskorištenih sredstava usmjeri oštećenim proizvođačima do maksimalnog iznosa od 42.000 eura po korisniku. Prilikom predstavljanja ovog prijedloga povjerenik Europske komisije Wojciechowski se osvrnuo na prijedlog kojeg je Hrvatska svojedobno predstavila zajedno sa Slovenijom, a kojim bi se na sustavan način omogućila brza, učinkovita i fleksibilna pomoć poljoprivrednicima u kriznim situacijama. Najavio je kako će svome nasljedniku savjetovati da ovaj prijedlog ugradi u budući zakonski okvir. Na sličnom tragu je Portugal predstavio dokument koji je Hrvatska podržala, a kojim ukazuje na manjkavosti trenutnog EU okvira za upravljanje krizama i rizicima te poziva Europsku komisiju da razmotri mogućnost izrade integrirane strategije za ovu potrebu.
Pisane vijesti
