U Bruxellesu je dana 23. rujna 2024. održano Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva na kojem je hrvatsko izaslanstvo predvodio državni tajnik Tugomir Majdak.
Hrvatskoj najvažnija točka bila je ona o stanju na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Državni tajnik Majdak tom je prilikom izvijestio o katastrofalnim posljedicama suše na ratarske i povrtlarske kulture u Hrvatskoj. „Gubitak prinosa na pojedinim je kulturama i do 90%. Stradala je sjemenarska proizvodnja, zatim više od 270 000 ha zasijanih kukuruzom, sojom i suncokretom. Pogođeni su i brojni voćnjaci te vinogradi. Proizvodnje šećerne repe će u pogođenim područjima po prvim procjenama uroditi tek s nekih 20% očekivanog prinosa, a znamo da je riječ o kulturi koja zahtijeva visok intenzitet ulaganja pa su, osim izravne štete proizvođači suočeni i s dugovima zbog nabave sjemena, mineralnog gnojiva i sredstava za zaštitu bilja. Ovo, na žalost, nije prva vremenska nepogoda koju smo ove godine zabilježili u Hrvatskoj. Na proljeće smo imali veliki mraz, zatim poplave i olujne vjetrove, tuču .. a evo sada i sušu. Ministarstvo detaljno prikuplja sve podatke s terena, a ukupne štete se u posljednjih 4-5 mjeseci, prema našim procjenama, penju na više od 270 milijuna eura. Slijedom svega navedenog, Europskoj komisiji najavljujemo da ćemo zatražiti aktivaciju poljoprivredne pričuve za pomoć pogođenim poljoprivrednicima u Republici Hrvatskoj.“
Poljoprivredna pričuva je posebni instrument Zajedničke poljoprivredne politike za ublažavanje posljedica izvanrednih kriznih događaja i tržišnih poremećaja za koji je na godišnjoj razini u Proračunu EU na raspolaganju 450 mil. eura. Ta sredstva nisu dovoljna za razmjere kriza posljednjih godina kao ni za ublažavanje posljedica iznimno nepovoljnih vremenskih uvjeta, stoga je državni tajnik Majdak podsjetio da se Hrvatska zalaže za jačanje okvira za upravljanje rizicima i krizama u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike, a prijedlog brzog, učinkovitog i fleksibilnog ad hoc mehanizma predstavila je, zajedno sa Slovenijom, još krajem prošle godine. Taj prijedlog sada već podržava većina država članica, a Europska komisija jasno je dala do znanja kako ga planira ugraditi u prijedlog za sljedeće programsko razdoblje. S ciljem pravovremene pomoći poljoprivrednicima, Hrvatska je podržala i prijedlog Njemačke i Francuske da se poveća gornja granica de minimis potpora na 50.000 eura.
Ministri su razmijenili mišljenja i o provedbi strateških planova Zajedničke poljoprivredne politike gdje je Hrvatska dala svoje prijedloge pojednostavljenja s ciljem olakšavanja ulaganja i smanjenja administrativnog opterećenja za poljoprivrednike.
Radnom ručku ministara prisustvovao je prof. Strohschneider, voditelj Strateškog dijaloga o budućnosti poljoprivrede EU koji je s ministrima podijelio zaključke i preporuke sudionika Strateškog dijaloga te njihovo viđenje budućnosti poljoprivrede u EU.
Iz područja ribarstva, ministri su razmijenili mišljenja o Godišnjem savjetovanju EU-a i Ujedinjene Kraljevine o ribolovnim mogućnostima za 2025., Godišnjim savjetovanjima za 2025. EU-a i Norveške i obalnih država te o Uredba Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2024/257 o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2024., 2025. i 2026. za određene riblje stokove koje se primjenjuju u vodama Unije i, za ribarska plovila Unije, u određenim vodama izvan Unije.
Hrvatska je podržala finsku inicijativu o daljnjim koracima u praćenju šuma jer joj je u interesu korištenje postojećih nacionalnih podataka o šumama, odnosno da se temeljem odredbi ove Uredbe ne provodi nova izmjera uz velike dodatne administrativne i financijske troškove bez jasne dodatne vrijednosti. Podsjetila je i kako je šumarstvo isključiva nadležnost država članica.
Pisane vijesti
