VINKOVCI, 8. srpnja 2024. (Hina) - Saborski Odbor za poljoprivredu u ponedjeljak je s tematske sjednice posvećene revitalizaciji šuma pogođenih elementarnim nepogodama i jačanju otpornosti šuma i cijelog šumarskog sektora na utjecaj klimatskih promjena, upozorio na nužnost pronalaska odgovora na vremenske ugroze.
"Nevrijeme od prošle godine izazvalo je štete koje šumarska struka u Hrvatskoj nikada nije vidjela. Stradalo je više od 3,9 milijuna prostornih metara državnih šuma kojima gospodare Hrvatske šume od kojih 1,7 milijuna prostornih metara samo hrasta lužnjaka po kojemu je poznat ovaj kraj", rekla je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir u Vinkovcima.
Članove Odbora, istaknula je, posebice zanima na koji se način pristupilo pošumljavanju i revitalizaciji šumskih sastojina, postoji li dovoljna institucionalna podrška kako se bi sanacija provela i na koji način odgovoriti na ovakve i slične elementarne nepogode u budućnosti.
Po njenim riječima, vidljivo je da se događaju klimatske promjene i da se slične ugroze mogu očekivati u budućnosti te hrvatska poljoprivreda i šumarstvo moraju iznaći načine kako se pripremiti za te buduće izazove.
"Hrvatska svojim šumama gospodari već gotovo 260 godina na održiv način. Šuma može bez ljudi, ali ljudi ne mogu bez šume, tako da je svima interes da se ove šume što prije revitaliziraju, jer osim što nam znače život na način da proizvode kisik, one i lokalnom stanovništvu puno znače jer su izvor zapošljavanja", naglasila je Petir.
Pri osmišljavanju budućih klimatskih politika i strategija na razini Europske unije nužno je uzeti u obzir i elementarne nepogode, rekla je te dodala da je saborski Odbor više puta upozorio Europsku komisiju kako je upravljanje šumama nacionalna nadležnost.
"Na taj na smo poslali poruku da pokušaji da se s europske razine upravlja šumama za nas nisu prihvatljivi", poručila je Marijana Petir.
Prošlogodišnje nevrijeme prouzročilo štete na 4 milijuna prostornih metara šume
Član Uprave Hrvatskih šuma Ante Sabljić ustvrdio je kako je jako teško iznijeti financijske procjene šteta koje je nevrijeme prouzročilo prošle godine na šumama. "Na razini Hrvatskih šuma prošlogodišnje nevrijeme prouzročilo je štete na oko četiri milijuna prostornih metara šume. Financijska šteta još uvijek nije procijenjena", rekao je te dodao kako je riječ o šteti od oko 150 milijuna eura. "Ali bojim se da dugoročno gledano štete biti puno veće", ocijenio je.
Naveo je da se već u kolovozu 2023. krenulo u poslove raščišćavanja šumskih prometnica i prosjeka, a sada se radi radi na sječi i izvlačenju posječenog drveta te samoj sadnji s kojom se počelo već u jesen i zimu prošle godine.
"Nekih 150.000 sadnica smo posadili na području Šumarije Otok koja je i najviše stradala", naveo je dodajući kako je jako teško reći što će se događati u budućnosti, ali kako je sigurno da nas štošta još čeka jer se bez sumnje događaju klimatske promjene.
Član Odbora, vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić ocijenio je kako šumarstvo na značajan način utječe na život u Vukovarsko-srijemskoj županiji te je potrebno što prije prilagoditi se svemu onome što nas čeka u budućnosti. Po njegovim riječima, pri tom je odgovore na koji to način činiti nužno potražiti od šumarske struke i znanstvene zajednice.
Pored članova Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, sjednici su nazočni bili i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatskih šuma, šumarskih strukovnih udruženja, akademske zajednice, te lokalne i regionalne samouprave koji su nakon sjednice i obišli stradale šumske predjele.
(Hina)
Pisane vijesti
