Ministarstvo poljoprivrede spremno je dočekalo pojavu afričke svinjske kuge

U svjetlu napisa u medijima na temu afričke svinjske kuge očitujemo se kako slijedi, s obzirom na to da su iznesene neistinite i nepotpune informacije iz kojih se mogu izvući pogrešni zaključci koji bi mogli dovesti u zabludu uzgajivače svinja, ali i širu javnost. Prije svega, nemoguće je uspoređivati zemlje koje su epidemiju imale prije tri ili četiri godine i sad broje sporadične slučajeve sa zemljama gdje se afrička svinjska kuga pojavila prvi puta i bilježi epidemiju te uspoređivati zemlje neovisno o epidemiološkom stanju u susjednim zemljama. Također,  neke druge zemlje imale su pristup da eutanaziraju sve svinje pri čemu nije bilo uzorkovanja, a i samim time ni brojanja pozitivnih slučajeva. Također, navodi ne uzimaju u obzir uzgoj svinja koji se u istočnoj Hrvatskoj tradicionalno odvija na otvorenom, gustoću malih farmi, odnosno broj uzgajivača svinja u odnosu na ukupno stanovništvo, što je izravno povezano sa širenjem virusa.
 
U odnosu na spremnost Hrvatske za suzbijanje i provođenje mjera zaštite napominjemo kako je upravo Ministarstvo poljoprivrede bilo to koje je godinama upozoravalo i informiralo posjednike odnosno provodilo mjere, posljednjih godina kontinuirano distribuiralo edukativne materijale ( više od 200 tisuća letaka) te održavalo brojne edukacije i radionice na temu ASK i biosigurnosti za lovce, veterinare, posjednike svinja i veterinarsku inspekciju, na kojima je sudjelovalo više tisuća polaznika. 

Sve službe Ministarstva poljoprivrede promptno su reagirale i prvi slučaj dočekale spremne. Tako je odmah u prvim danima nakon prvog potvrđenog slučaja afričke svinjske kuge u RH, Ministarstvo poljoprivrede donijelo Rješenje o određivanju zona ograničenja te izdalo Naredbu o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge. Osim osnivanja Nacionalnog kriznog stožera za kontrolu i suzbijanje afričke svinjske kuge već u prvim danima nakon izbijanja zaraze, osnovani su i Lokalni krizni stožeri. 

Također, kao mjera sprječavanja ilegalnog prometa živih svinja i svinjskog mesa i u cilju zaustavljanja daljnjeg širenja zaraze promptno su aktivirani i punktovi s policijskim nadzorom, a Ministarstvo je već u prvim danima odredilo i dodatnu žurnu pomoć uzgajivačima na zaraženom području, pri čemu je 568 gospodarstava zaprimilo sredstva za dezinfekciju i opremu za izradu dezinfekcijskih barijera.  

Podsjećamo kako su pored svih navedenih brojnih i intenzivnih aktivnosti informiranja i educiranja, propisi o biosigurnosti na snazi od 2009. godine, a od 2019. godine provodi se kategorizacija svih objekata na kojima se drže svinje u odnosu na biosigurnost te je do 6. srpnja 2023. kategorizirano 74 368 objekata, a ujedno je i onim objektima koja su unaprijedila biosigurnost omogućena ponovna kategorizacija, pri čemu je broj objekata kategorije 1 smanjen za 25 %. Proces kategorizacije i rekategorizacije u višu kategoriju provodi se kontinuirano i  za tu svrhu Ministarstvo je osiguralo sredstva iz državnog proračuna, kao i za postavljanje dvostrukih ograda na gospodarstvima. Podatak o zanemarivom broju farmi koji su u najvišoj kategoriji biosigurnosti i zaražene govori koliko je posao dobro napravljen.

Također, nije polovica Hrvatske proglašena zaraženom zonom od ASK-a kod divljih svinja; naglašavamo kako sukladno važećem Rješenju istim obuhvaćeno isključivo područje općina Rakovica, Cetingrad, Plaški, Saborsko i grada Slunja u Karlovačkoj županiji, općine Plitvička jezera u Ličko-senjskoj županiji i općina Dvor, Donji Kukuruzari, Majur, Hrvatska Dubica i Sunja te gradova Petrinja, Glina, Hrvatska Kostajnica u Sisačko-moslavačkoj županiji, što nikako nije polovica teritorija Hrvatske.
 
Ministarstvo je osim obveze provođenja strogih biosigurnosnih mjera u lovištima izdalo i Naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači kojom se održava populaciju na broju kojim se sprječava nastanak šteta velikih razmjera te izumiranje životinja u pojedinim područjima, a u posljednje četiri godine na ASK je pretraženo preko 30 000 uzoraka domaćih svinja i 17 000 uzoraka divljih svinja. 
 
Određivanje zona ograničenja zakonska je obveza nadležnih tijela država članica EU te su sve države članice pogođene afričkom svinjskom kugom od 2014. godine do danas po istom zakonodavnom okviru određivale zone ograničenja. Uz zakonodavni okvir zone su definirane i temeljem zahtjeva EK uvažavajući pri tome karakteristike bolesti, epidemiološku situaciju u okruženju te zemljopisni položaj područja u kojem se bolest pojavila, način držanja svinja i razinu biosigurnosti objekata u pogođenom području te rezultate epidemiološkog istraživanja. Saznanje da je ASK potvrđena na nekoliko nepovezanih lokacija u Vukovarsko-srijemskoj županiji u kratkom vremenskom razdoblju, ukazala je na veliku mogućnost nekontroliranog širenja virusa što je bilo potrebno žurno zaustaviti. Sama dinamika širenja bolesti upravo dokazuje  da su u svrhu zaštite objekta na kojima se drže svinje takve mjere bile prijeko potrebne.

Pisane vijesti