Afrička svinjska kuga (ASK)

Lokacija lešine divlje svinje može se dojaviti nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji, lovoovlašteniku na čijem se lovištu lešina nalazi ili na email adresu: veterinarstvo@mps.hr, odnosno, na broj telefona 099/4392-507 na kojem je osigurano dežurstvo izvan radnog vremena.

S obzirom na važnost pretraživanja na ASK svake uginule divlje svinje, za dojavu o lokaciji uginule divlje svinje koja rezultira pronalaskom i laboratorijskim pretraživanjem lešine, fizička osoba ima pravo na novčanu nagradu.

Biosigurnosne mjere na objektima na kojima se drže svinje

Program nadziranja afričke svinjske kuge

Afrička svinjska kuga (ASK) virusna je zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja može izazvati vrlo visoku smrtnost. Ne predstavlja opasnost za zdravlje ljudi, ali može prouzročiti velike gospodarske štete u svinjogojstvu. Virus se može širiti izravnim kontaktom između zaraženih životinja, ali i neizravno - preko kontaminirane hrane, odjeće, obuće, opreme, vozila i drugih predmeta. Upravo zbog toga ljudske aktivnosti mogu imati važnu ulogu u širenju bolesti.

Uzročnik ASK je DNA virus s ovojnicom iz roda Asfivirus, porodice Asfarviridae. Virus je vrlo otporan u okolišu i može dugo preživjeti u različitim materijalima i proizvodima, zbog čega je sprečavanje unošenja virusa i njegovo širenje posebno zahtjevno.

Divlje svinje imaju važnu ulogu u epidemiologiji bolesti i mogu predstavljati izvor zaraze za domaće svinje. Zbog toga se mjere kontrole ASK moraju istodobno provoditi na gospodarstvima na kojima se drže svinje i u populaciji divljih svinja.

 

ASK u Hrvatskoj

Afrička svinjska kuga u Hrvatskoj je prvi put potvrđena u lipnju 2023. godine. Od tada se provode mjere kontrole i suzbijanja bolesti, uključujući nadzor domaćih i divljih svinja, određivanje zona ograničenja, biosigurnosne mjere i druge mjere propisane nacionalnim i europskim propisima.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, tijekom 2026. godine (podaci na dan 7. rujna 2026.) u Hrvatskoj je potvrđeno 130 izbijanja ASK na objektima na kojima se drže svinje, od čega 72 u Osječko-baranjskoj i 58 u Virovitičko-podravskoj županiji. U populaciji divljih svinja potvrđeno je 199 slučajeva, od čega 193 u Osječko-baranjskoj, 2 u Vukovarsko-srijemskoj i 4 u Virovitičko-podravskoj županiji.

Strategija kontrole afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj temelji se na prevenciji daljnjeg širenja bolesti, ranom otkrivanju, nadzoru i brzom provođenju mjera nakon potvrde bolesti.

 

Nadziranje bolesti

Sustav nadziranja ASK temelji se na pasivnom i aktivnom nadziranju u domaćih i divljih svinja.

Pasivno nadziranje podrazumijeva prijavljivanje sumnje na bolest, osobito pojave kliničkih znakova, pobačaja, slučajeva kada terapija antibioticima ne daje rezultat, uginuća domaćih svinja i pronalaska uginulih divljih svinja. Pravodobno prijavljivanje omogućuje uzimanje uzoraka i laboratorijsko testiranje te brzo poduzimanje mjera ako se potvrdi zaraza.

Aktivno nadziranje obuhvaća ciljano uzorkovanje i laboratorijsko pretraživanje životinja prema programu nadziranja i procjeni epidemiološkog rizika te u odstrijeljenih divljih svinja.

Važnost pasivnog nadzora potvrđuju i podaci EFSA-e: tijekom 2025. godine njime je otkriveno 84 posto izbijanja ASK u domaćih svinja i 73 posto izbijanja u divljih svinja u EU-u.


Biosigurnost na gospodarstvima

Mjere sprječavanja i kontrole ASK u velikoj se mjeri temelje na visokoj razini biosigurnosti na gospodarstvima sa svinjama.

Svi posjednici svinja moraju poduzeti mjere kojima se sprječava izravan i neizravan kontakt domaćih svinja s divljim svinjama te smanjuje mogućnost unošenja virusa na gospodarstvo.

Među najvažnijim mjerama su:
  • strogo pridržavanje propisa o označavanju, premještanju i prometu svinja
  • sprječavanje izravnog i neizravnog kontakta domaćih svinja s divljim svinjama
  • odgovarajuće ograđivanje prostora u kojima se drže svinje
  • provođenje propisanih mjera pri držanju svinja na otvorenom
  • kontrola ulaska ljudi i vozila na gospodarstvo
  • redovito čišćenje i dezinfekcija objekata, opreme, obuće i vozila
  • korištenje odgovarajuće zaštitne odjeće i obuće pri radu sa svinjama
  • sprječavanje unošenja hrane, materijala i drugih predmeta koji mogu biti kontaminirani virusom
  • odgovarajuće zbrinjavanje lešina i nusproizvoda životinjskog podrijetla
  • prijavljivanje svake sumnje na bolest i uginuća
  • provođenje laboratorijskog testiranja kada je ono propisano.

Posebnu pozornost potrebno je posvetiti gospodarstvima s manjim brojem svinja. Prema EFSA-i, 91 posto izbijanja ASK u domaćih svinja u EU-u tijekom 2025. dogodilo se na gospodarstvima s manje od 100 svinja, što pokazuje koliko je biosigurnost važna i na malim gospodarstvima.

Europska pravila posebno predviđaju pojačane biosigurnosne mjere u područjima ograničenja, a države članice dužne su o rizicima i mjerama informirati posjednike svinja, veterinare, lovce, prijevoznike i druge relevantne skupine.

 

Prijava sumnje na bolest

Veterinaru je potrebno bez odgode prijaviti svaku sumnju na ASK, pojavu znakova bolesti i uginuća domaćih svinja, kao i pronalazak uginulih divljih svinja.

Kod divljih svinja posebno je važno prijavljivanje pronađenih lešina jer laboratorijska potvrda omogućuje utvrđivanje područja u kojem je virus prisutan i pravodobno određivanje odgovarajućih mjera.

Ministarstvo je u srpnju 2026. ponovno pozvalo građane i osobe koje borave u šumama da ne prilaze bolesnim ili uginulim divljim svinjama te da svaki takav nalaz odmah prijave nadležnoj veterinarskoj službi, lovoovlašteniku ili Državnom inspektoratu.

 

Mjere u slučaju pojave bolesti

Nakon potvrde ASK provode se propisane mjere kontrole bolesti, uključujući ograničavanje kretanja životinja i proizvoda, epidemiološko istraživanje, pojačani nadzor, čišćenje i dezinfekciju te druge mjere ovisno o tome je li bolest potvrđena u domaćih ili divljih svinja.

U slučaju izbijanja bolesti u domaćih svinja  provode se mjere usmrćivanja životinja na zaraženom gospodarstvu, sigurno uklanjanje i zbrinjavanje lešina te čišćenje i dezinfekcija objekta.

Europski sustav kontrole predviđa različite kategorije zona i posebne mjere za područja u kojima je bolest potvrđena. Aktualna pravila EU-a uređena su Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/594, koja propisuje posebne mjere kontrole ASK za domaće i divlje svinje te proizvode dobivene od njih.

Regionalizacija se pritom redovito mijenja prema epidemiološkoj situaciji. Od 1. kolovoza 2026. na snazi je nova EU regionalizacija, a Ministarstvo je tijekom srpnja 2026. donosilo i pojedinačna rješenja o određivanju zona zaštite i nadziranja u Hrvatskoj.

Poveznica na podatke o zonama ograničenja u odnosu na afričku svinjsku kugu.

 

Naknada štete

U slučaju usmrćivanja domaćih svinja zbog provedbe propisanih mjera kontrole bolesti, posjednici mogu ostvariti pravo na naknadu štete pod uvjetima utvrđenima važećim propisima.

Ostvarivanje naknade povezano je s ispunjavanjem propisanih obveza posjednika, uključujući mjere biosigurnosti i druge veterinarske obveze.

 

Biosigurnost u lovištima

Biosigurnost je važna i u lovištima jer se virus može prenositi između divljih svinja, ali i ljudskim aktivnostima.

U lovištima je potrebno provoditi mjere koje uključuju:
  • čišćenje i dezinfekciju obuće, odjeće, opreme i vozila prije i nakon aktivnosti
  • posebnu pažnju pri prijevozu odstrijeljenih divljih svinja
  • pravilno rukovanje trupovima i nusproizvodima životinjskog podrijetla
  • obradu divljači na za to predviđenim mjestima, kada je to propisano
  • sigurno zbrinjavanje organa, kože i drugog otpada životinjskog podrijetla
  • sprječavanje ostavljanja ostataka hrane i drugih organskih materijala u okolišu
  • ograničavanje kretanja ljudi i vozila u područjima u kojima su uvedene posebne mjere
  • prijavljivanje pronađenih uginulih ili sumnjivo oboljelih divljih svinja.

Ministarstvo je u aktualnoj obavijesti iz srpnja 2026. posebno naglasilo čišćenje i dezinfekciju obuće, odjeće, vozila i radne opreme nakon boravka u šumi te zabranu približavanja uginulim ili bolesnim divljim svinjama.


Upravljanje populacijom divljih svinja

Upravljanje populacijom divljih svinja jedan je od elemenata kontrole ASK jer gustoća populacije utječe na mogućnost prijenosa virusa unutar populacije.

Cilj mjera nije samo smanjiti rizik širenja virusa među divljim svinjama nego i smanjiti mogućnost prijenosa virusa iz populacije divljih svinja na domaće svinje.

Mjere upravljanja populacijom moraju se provoditi u skladu s epidemiološkom situacijom, procjenom rizika, stručnim preporukama i važećim propisima.

 

Nema cjepiva za kontrolu ASK u EU-u

Za razliku od nekih drugih zaraznih bolesti životinja, kontrola ASK-a u EU-u i dalje se ne temelji na cijepljenju. Europski sustav kontrole bolesti temelji se na biosigurnosti, nadzoru, ranom otkrivanju, ograničavanju kretanja i drugim mjerama kontrole.

Zato su rano otkrivanje bolesti, laboratorijska dijagnostika, prijavljivanje sumnjivih slučajeva i dosljedno provođenje biosigurnosnih mjera ključni za ograničavanje njezina širenja.

 

Zašto je rano otkrivanje ključno?

ASK se može vrlo brzo širiti među svinjama, a virus se može prenijeti i na velike udaljenosti ljudskim aktivnostima. Zbog toga je rano otkrivanje ključno za brzo određivanje područja zahvaćenog bolešću i primjenu mjera prije nego što se virus proširi na nova gospodarstva ili populacije divljih svinja.

Iskustvo europskih država pokazuje da uspješna kontrola ASK zahtijeva kombinaciju nadzora, biosigurnosti, upravljanja populacijom divljih svinja, kontrole kretanja životinja i proizvoda te brzog reagiranja nakon potvrde bolesti. Europska komisija i dalje propisuje posebne mjere upravo na toj osnovi.
 

Izvori i važeći propisi