U Luxembourgu se u ponedjeljak 26. i utorak 27. lipnja održalo Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva EU na kojem je hrvatsko izaslanstvo predstavljala ministrica Marija Vučković.
Europska komisija predstavila je Komunikaciju o trenutačnom stanju Zajedničke ribarstvene politike i savjetovanje o ribolovnim mogućnostima za 2024., kao i Akcijski plan Europske komisije. Usvojeni su Zaključci predsjedništva o paketu mjera za ribarstvenu politiku – za održiv, otporan i konkurentan sektor ribarstva i akvakulture. Tom je prilikom Hrvatska iskazala određenu bojazan vezano za budućnost održivog ribarstva te istaknula važnost ribarstva za Hrvatsku ne samo kao strateške gospodarske grane nego kao grane tradicionalne za hrvatsko priobalje i otoke.
Predsjedništvo je ministrima predstavilo izvješće o napretku o Uredbi o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja. Hrvatska je tom prilikom pozdravila trud i napredak postignut za vrijeme švedskog predsjedanja i pozitivne pomake u odnosu na inicijalni prijedlog Europske komisije, no ponovila je svoje ranije stajalište o nedostatku procjene učinka, s posebnim naglaskom na procjenu potencijalnog povećanja uvoza iz trećih zemalja, smanjenja proizvodnih kapaciteta te pretjerane fluktuacije cijena osnovnih prehrambenih namirnica. Hrvatska je jedna od zemalja koja racionalno koristi sredstva za zaštitu bilja i posljednjih godina bilježi trend smanjenja, a unatoč tome što podržava daljnje smanjenje korištenja ovih sredstava, pozvala je na pristup temeljen na činjenicama i postavljanje realnih i održivih ciljeva.
Drugog dana sastanka Europska komisija je u sklopu redovne točke o poljoprivrednim pitanjima povezanim s trgovinom informirala o napretku u pojedinim pregovorima s trećim zemljama te se posebno osvrnula na situaciju s uvozom ukrajinskih žitarica i povezanih usvojenih mjera. U tom kontekstu, Francuska i Njemačka ukazale su još jednom na nedovoljno transparentan proces donošenja odluka o aktivaciji pojedinih paketa iz ovogodišnje omotnice poljoprivredne pričuve, što je Hrvatska podržala.
Ministri su također razmijenili mišljenja o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2027. godine. Gotovo sve države zauzimaju se za nastavak trenutnih pravila, s obzirom na značajnu reformu koja je dogovorena tijekom posljednjih pregovora. Izuzetak predstavlja jedino sustav za upravljanje rizicima i krizama, jer je iskustvo u proteklih nekoliko godina pokazalo da je trenutni okvir neadekvatan. „Smatram da je sazrelo vrijeme za sadržajnije promjene i proaktivni pristup u cilju kreiranja sustavnih rješenja unaprijed, kako bi se smanjila neizvjesnost za poljoprivrednike i spriječile ekstremne promjene cijena koje negativno utječu na dostupnost hrane po priuštivim cijenama“ istaknula je ministrica Vučković. Također, Hrvatska je potvrdila privrženost ostvarivanju ciljeva ruralnog razvoja, ali i istaknula da postoje specifičnosti među državama članicama, da postoje razlike u pogledu očuvanja biološke raznolikosti eko sustava, ali i razlike u pogledu razvijenosti produktivnosti poljoprivrede gdje je neophodno osigurati sredstva za investiranje.
Na posljetku, predsjedništvo je informiralo o stanju rasprava o otvorenim zakonodavnim prijedlozima i to Uredbi o oznakama zemljopisnog podrijetla, prijelazu sa sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (FADN) na sustav podataka o održivosti poljoprivrednih gospodarstava (FSDN) te Uredbi o označivanju ekološke hrane za kućne ljubimce. Vezano uz Uredbu o oznakama zemljopisnog podrijetla o kojoj se trenutno vode pregovori između Vijeća i Europskog parlamenta, Hrvatska je pohvalila napore Predsjedništva, ali i ukazala na neprihvatljivost jednog dijela amandmana Europskog parlamenta.
Pisane vijesti
