„Mobilizirane su sve sastavnice sustava domovinske sigurnosti te je pružena pomoć svima onima koji su u ugroženim područjima i kako bi se spriječila dodatna šteta“, rekao je Plenković u uvodnom govoru na sjednici Vlade. Najavio je da će Vlada, kao što je to činila i dosad, a nakon što se utvrde štete, donijeti odluke o potpori brojim županijama kako bi se hrvatskim građanima štete nadoknadile.
Otvarajući 218. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme te je podsjetio na današnju obljetnicu Referenduma o hrvatskoj samostalnosti.
„To je povijesni datum za hrvatski narod i našu samostalnost“, kazao je premijer i dodao da je referendum bio preduvjet neovisnosti i plebiscitarna potpora hrvatskog naroda u tim prijelomnim trenucima za našu domovinu, ali i za Europu.
Moramo se pripremati za prilagodbu na ubrzane klimatske promjene
Što se tiče poplava, predsjednik Vlade istaknuo je da smo uslijed obilnih oborina proteklih dana suočeni s rekordnim vodenim valom i vodostajima diljem Hrvatske.
Kazao je da smo zbog jakih kiša, brzog podizanja razine vode, povišenog vodostaja rijeka i njihovog izlijevanja izvan korita, u situaciji da su na snazi mjere obrane od poplava u nizu hrvatskih županija.
Zahvalio je svim nadležnim službama na maksimalnom angažmanu i brzoj reakciji te na koordinaciji i ogromnim uloženim naporima proteklih dana. Zahvalio je također potpredsjednicima Vlade i ministrima koji su bili na terenu od prvoga dana te osobito Hrvatskim vodama, Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, Civilnoj zaštiti, vojsci i policiji, Crvenom križu i predstavnicima županijskih, gradskih i općinskih vlasti.
Podsjetio je kako je u Karlovcu jučer održan sastanak sa županicom, gradonačelnikom i svim službama.
„Mobilizirane su sve sastavnice sustava domovinske sigurnosti te je pružena pomoć svima onima koji su u ugroženim područjima i kako bi se spriječila dodatna šteta“, rekao je Plenković.
Dodao je kako je najvažnije da nema žrtava, budući da su vodostaji nekih rijeka nezabilježeni u povijesti te naglasio da treba nastaviti poduzimati sve mjere da bi se smanjili rizici od poplava, nastaviti ulagati u vodno gospodarstvo i unaprjeđivati sustav zaštite od poplava, koristiti eurospka sredstva koja imamo na raspolaganju, osobito iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te nastaviti dalje proces oko izgradnje ili rekonstrukcije nasipa.
„U širem kontekstu nužno je spomenuti da ovakve ekstremne oborine u ovom dijelu Europe, neobične za ovo doba godine, su znak sve bržih i razornijih klimatskih promjena koje pogađaju ne samo Hrvatsku i Europu, nego i cijeli svijet, i donose nam i više suša i požara, i nažalost, više poplava“, istaknuo je.
Upozorio je da će takvih nepogoda u budućnosti nedvojbeno biti i više, dodavši da se moramo pripremati za prilagodbu za te ubrzane klimatske promjene te poduzimati korake koji u prošlosti nisu bili poduzimani, kada je riječ o prostornom planiranju, izdavanju građevinskih dozvola, biranju lokacija gdje se grade kuće i objekti, jer su danas rizici bitno promijenjeni u odnosu na ono što je bilo ranije.
Najavio je da će Vlada, kao što je to činila i dosad, a nakon što se utvrde štete, donijeti odluke o potpori brojim županijama kako bi se hrvatskim građanima štete nadoknadile.
Na sastanku na vrhu Vijeća Europe potpisan Sporazum o registru šteta u Ukrajini
Predsjednik Vlade podsjetio je da je ovoga tjedna bio na 4. sastanku na vrhu Vijeća Europe u Reykjaviku uoči 75. obljetnice postojanja te važne paneuropske organizacije koja brine o temeljima, a temelji su demokracija, zaštita ljudskih prava, vladavine prava i temeljnih sloboda.
„Pokazali smo jedinstvo u pogledu privrženosti vrijednostima organizacije i iskazali solidarnost sa Ukrajinom koja trpi posljedice ruske agresije, a važan dokument je Sporazum o registru šteta koji smo tamo potpisali“, kazao je Plenković.
Priveden kraju projekt Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom
Podsjetio je i na svečano obilježavanje Dana Dubrovačko-neretvanske županije, nakon čega je puštena u promet stonska obilaznica, čime je priveden kraju projekt Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom.
Isto tako, u Obrovcu je puštena u rad solarna elektrana Obrovac, a obišli su i sunčanu elektranu Stankovci te Transformatorsku stanicu u Bibinjama.
Samo odbacivanjem i osudom zločinačkog nasljeđa svih totalitarizama možemo graditi budućnost i demokratsku Europu
Članovi Vlade i zastupnici Hrvatskog sabora sudjelovali su na obilježavanju 78. godišnjice Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda, na komemoraciji na Gradskom groblju Mirogoju u Zagrebu, a potom i u Macelju na svetoj misi koju je predvodio zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša.
„Za razliku od zapadne Europe, gdje je svibanj 1945. postao simbol poraza nacizma i uspostave demokracije nakon strahota Holokausta, u Hrvatskoj je nažalost u tom mjesecu došlo i do masovnih poratnih komunističkih zločina te velikih tragedija za hrvatski narod“, istaknuo je premijer.
Dodao je da su tijekom Križnog puta i kolona smrti tisuće razoružanih vojnika pobijeno bez suda i pokapano bez groba, a velik broj civila nikada nije nađen.
„To je dan-danas jedna od velikih trauma za brojne hrvatske obitelji i o tome moramo voditi računa, vjerujući u načelo da jedno zlo ne može poništiti drugo, nego mu se samo može pribrojiti, tako da osuda komunističkih zločina ni na koji način ne relativizira fašističke zločine, naprotiv“, istaknuo je predsjednik Vlade.
Premijer Plenković kazao je da samo odbacivanjem i osudom zločinačkog nasljeđa svih totalitarizama, možemo graditi bolju budućnost i demokratsku Europu te stoga Hrvatska svoju budućnost danas može graditi samo na kulturi sjećanja i jednako jasnoj osudi svih totalitarizama, kao i na demokratskim vrijednostima obranjenima u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu.
U potpunosti apsorbirana sredstva Fonda solidarnosti za petrinjsko područje
Kada riječ o procesu obnove, Plenković je rekao da smo u potpunosti apsorbirali sredstva iz Fonda solidarnosti za petrinjski potres, iznos od 319 milijuna eura, a isto će se dogoditi sa sredstvima za zagrebački potres.
Kazao je da je započela i primopredaja državnih stanova, koji su uređeni i opremljeni za privremeno stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom. U pet županija će biti dodijeljeno 134 stana, a nastavljaju se sve aktivnosti usmjerene na izgradnju zamjenskih kuća.
Procjene rasta hrvatskog BDP-a povećane, to govori o visokom stupnju povjerenja u Hrvatsku
„Ovo je bio važan tjedan za našu ekonomsku situaciju“, rekao je premijer, osvrnuvši se na revidirane proljetne prognoze Europske komisije koja je povećala svoje ranije procjene za Hrvatsku na rast od 1,6 posto BDP-a.
Prognozu su revidirali i Europska banka za obnovu i razvoj i agencija Moody's, koja je ne samo zadržala kreditni investicijski rejting Hrvatske, nego procijenila da će naš rast biti viši nego što se to ranije planiralo.
„To govori o visokom stupnju povjerenja u Hrvatsku i kredibilitetu u međunarodnim tržištima i financijskim institucijama i organizacijama“, rekao je Plenković dodavši da trokut političke stabilnosti pravodobnih reagiranja Vlade sa paketima mjera u ovim krizama te strateški ostvareni ciljevi, prije svega Schengen i eruopodručje, stvaraju preduvjete za daljnji gospodarski rast koji je po procjenama svih ovih organizacija viši od prosjeka EU.
S tim u vezi, najavio je za ponedjeljak veliku konferenciju povodom ulaska Hrvatske u Europski stabilizacijski mehanizam na kojoj će se poslati poruke o danjim aspektima hrvatske ekonomske i fiskalne politike.
Govorivši o ekonomskim pokazateljima, naglasio je i da, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatska prvi put od osamostaljenja bilježi manje od 100 tisuća nezaposlenih.
Za 22 hrvatska grada iznos od 680 milijuna eura
Plenković je najavio da će u utorak ministar Erlić imati sastanak s predstavnicima 22 grada pod nazivom ''ITU urbana agenda“, što je jedan stup provođenja kohezijske politike u okviru višegodišnjeg financijskog okvira.
Premijer je kazao da je riječ o pomoći središtima naših županija sa izdašnim financijskim sredstvima, u pogledu daljnjih ulaganja u kontekstu dviju tranzicija, digitalne i zelene, a ukupno je riječ o 680 milijuna eura unaprijed predviđenih za najveća radove u Hrvatskoj.
S tim u vezi, osvrnuo se na najave poreznih reformi te naglasio da Vlada od 2017. kontinuirano pomaže lokalnim jedinicama te da zaista želi u praksi provoditi politiku ravnomjernog razvoja te bez obzira tko je na vlasti, podržati svako selo, grad i županiju.
Rebalans proračuna i potpisivanje dodatka ugovora sa sindikatima
Najavio je da će Vlada na sjednici predstaviti rebalans proračuna, koji donosi kako bi prilagodila proračun određenim novim okolnostima, i u pogledu procjena prihoda i određenih rashoda, koji su se u međuvremenu postavili kao ciljevi.
„Cilj je da ispunimo obaveze koje smo politički definirali da se trebaju riješiti, a to je prije svega daljnja pomoć našim građanima; indeksacijom mirovina, u sustavu socijalne skrbi, sredstvima za paket mjera za svladavanje energetske krize, za obnovu stradalih područja te niz drugih ulaganja“, rekao je premijer Plenković.
Najavio je i usvajanje formalne odluke te da će ovlastiti ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića da nakon sjednice potpiše dodatke Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, kojim se podiže regres.
Isto tako, najavio je donošenje Odluke o darovanju nekretnine u vlasništvu države u Velikoj Gorici, u svrhu izgradnje sportskog rekreacijskog centra koji je važan za daljnje promicanje i razvoj hrvatskog sporta te odluke u vezi s Međunarodnom donatorskom konferencijom o humanitarnom razminiranju u Ukrajini, koja će se održati u Zagrebu, u listopadu ove godine.
Pisane vijesti
11.jpg?width=750&height=500)