U Bruxellesu je od 10. do 12. prosinca 2022. godine održano Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije na kojem je hrvatsko izaslanstvo predvodila ministrica Marija Vučković. Europsku komisiju predstavljali su povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyiriakides, povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius i povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski.
Bio je ovo posljednji sastanak AGRIFISH Vijeća pod češkim predsjedanjem pa je po običaju predstavljen napredak na svim zakonskim aktima tijekom proteklih šest mjeseci.
Tako je Predsjedništvo je izvijestilo ministre o trenutnom stanju u vezi s prijedlogom o oznakama zemljopisnog podrijetla i sustavima kvalitete te prijedlogom o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja. Ministri su izrazili nužnost ažuriranja studije učinka Uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja, kako bi se sagledao njezin učinak na proizvodnju i samodostatnost hrane u EU s obzirom na okolnosti rata u Ukrajini, rast cijena energenata i hrane te bojazni oko dodatnog opterećenja za poljoprivrednike.
Nadalje, kao što je to uvijek slučaj u prosincu, ministri su raspravljali te postigli dogovor o ribolovnim mogućnostima u Atlantskom oceanu, Sjevernom moru, Sredozemnom i Crnom moru za 2023. godinu, kao i o dubokomorskim stokovima za 2023. i 2024. godinu. Predložena ograničenja u ribolovu male plave ribe, demerzalnih vrsta i za sakupljanje crvenog koralja su u skladu s usvojenim višegodišnjim planovima upravljanja. Po pitanju stokova kojima se upravlja u okviru ICCAT-a, za Hrvatsku su značajni plavoperajna tuna, mediteranski iglun i mediteranski albakor (tunj dugokrilac) za koje je određena nacionalna kvota.
Po pitanju plavoperajne tune, važno je istaknuti kako je na ovogodišnjoj sjednici ICCAT-a donesena Preporuka o uspostavi upravljačke procedure za atlantsku plavoperajnu tunu koja će se primjenjivati za zapadni i istočni Atlantik i za Mediteran. Ovo kao rezultat dugogodišnjeg procesa ima za posljedicu povećanje ukupnog dopuštenog ulova za područje ICCAT Konvencije s dosadašnjih 36.000 t na 40.570 t, ukupno 12%.
Vezano za obnovu stoka jegulje istaknuto je kako je za postizanje ovog cilja potrebno primijeniti holistički pristup koji će uzeti u obzir sve antropogene utjecaje koji ugrožavaju ovaj stok, jer jedino na takav način možemo očekivati rezultate. Hrvatska je zatražila usklađivanje mjera koje su proizišle iz usvojenog GFCM upravljačkog okvira.
Od ostalih tema na dnevnom redu, Komisija je izvijestila o trenutnom stanju u procesu odobravanja ZPP strateških planova.
„Ne smijemo zaboraviti naše poljoprivrednike i činjenicu kako je njihova spremnost jedna od bitnih pretpostavki uspješnosti novog ZPP-a. Sve novosti koje donosi Strateški plan podrazumijevaju dodatne edukacije i savjetovanja poljoprivrednika“ – izjavila je ministrica Vučković u Bruxellesu.
Ministri su razmijenili mišljenja o stanju na europskim poljoprivrednim tržištima, posebno nakon invazije na Ukrajinu. Hrvatska se, kao i većina drugih država, izjasnila pozitivno o mogućnosti korištenja poljoprivredne rezerve te je istaknula kako je bitno da njena aktivacija bude pravovremena radi pripreme proljetne sjetve, a korištenje jednostavno i bez dodatnih uvjetovanja za sektore u poteškoćama.
„Postoji potreba da na političkoj razini promislimo o dugoročno održivim rješenjima te razmotrimo nove mogućnosti unutar postojeće sigurnosne mreže. Treba razmotriti načine na koje se mogu unaprijediti postojeći alati upravljanja kriznim situacijama, posebice u slučajevima kada su zahvaćeni pojedini sektori ili određena područja EU“ – naglasila je ministrica Vučković.
Nakon prezentacije Komisije o rezultatima procjene prikladnosti zakonodavstva na području dobrobiti životinja, Hrvatska je, kao i ostale države članice, podržala buduću reviziju zakonodavstva temeljenu na znanstvenim saznanjima te ukazala na potrebu dovoljno dugog prijelaznog razdoblja i potrebu financijske potpore poljoprivrednicima.
Pisane vijesti
