Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja tijekom godine kojima bi radili. Kako bi svi osnovnoškolci ubuduće imali besplatni školski obrok, odnosno kako bi se mogao financirati ili sufinancirati iz državnoga proračuna, Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila dopunu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
Nakon uvodnog obraćanja premijera Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o aktualnom stanju vezanom za potres.
Istaknuo je da Stožer Civilne zaštite na otklanjanju posljedica i pružanju pomoći stradalom stanovništvu i nadalje osigurava povezanost i jedinstvo napora među uključenim akterima na svim razinama te koordinira sve potrebne aktivnosti.
"Kad zbrojimo sveukupno investirana financijska sredstva proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna do kraja listopada ove godine ona iznose više od milijardu i 870 milijuna kuna", kazao je Medved.
U konkretnom Programu obnove obiteljskih kuća do sada je projektantima dodijeljeno 8.589 obiteljskih kuća, a izrađeno je 5.000 elaborata za obnovu.
Obnovljene 3.923 obiteljske kuće
Obnovljeno su 3.923 obiteljske kuće, a trenutno se radi na 474 obiteljske kuće.
Odobren je povrat sredstava po provedenoj samoobnovi u iznosu od 9,1 milijuna kuna.
Medved je naglasio da su, uz investirana sredstva, ugovoreni radovi i usluge u iznosu od milijardu i 428 milijuna kuna, a 124 milijuna kuna je u postupku ugovaranja.
Istaknuo je da u procesu obnove i revitalizacije veliku i značajnu ulogu ima i Sisačko-moslavačka županija, koja je do sada u suradnji s Vladom obnovila 41 oštećeni objekt vrijednosti 51,2 milijuna kuna, a trenutno obnavljaju 40 objekata u vrijednosti od 506,6 milijuna kuna.
U Petrinji uručeni ugovori i sporazumi u vrijednosti od 90,7 milijuna kuna
"Tijekom boravka u Petrinji uručili smo ugovore i sporazume u vrijednosti od 90,7 milijuna kuna, koji uvelike pridonose revitalizaciji područja Banovine", naglasio je potpredsjednik Vlade.
Na kraju, izvijestio je kako su sve sastavnice Operativnih snaga Stožera civilne zaštite spremne za nadolazeće uvjete u zimskim mjesecima s ciljem pravovremene pomoći stanovništvu na potresom zahvaćenom području.
Dopuna zakona radi besplatnog obroka osnovnoškolcima
Kako bi svi osnovnoškolci ubuduće imali besplatni školski obrok, odnosno kako bi se mogao financirati ili sufinancirati iz državnoga proračuna, Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila dopunu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
Dopunom se uređuje mogućnost financiranja, odnosno sufinanciranja prehrane za učenike osnovnih škola za svaku školsku godinu, sukladno raspoloživim sredstvima državnog proračuna, a predlaže se i da Vlada donosi odluku o mjerilima i kriterijima po kojima će se ostvarivati to pravo.
Sredstva za provedbu te mjere osigurana su u proračunu za iduću i projekcijama za 2024. i 2025. godinu u godišnjem iznosu od 544,2 milijuna kuna.
Dopuna je upućena u hitnu saborsku proceduru, što će omogućiti da osnovnoškolci besplatne obroke dobiju već od drugog polugodišta ove školske godine.
Besplatni će obroci tako biti osigurani za oko 311.000 učenika osnovnih škola, a premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice istaknuo je kako zahvaljujući toj mjeri "više ni jedno dijete u hrvatskim osnovnim školama neće biti gladno".
"Želimo na taj način spriječiti stvaranje razlika među djecom. Ovo je mjera koja se nastavlja na sve ono što smo do sada činili za obrazovanje i skrb o djeci", istaknuo je.
Cilj da se u većini osnovnih škola omogući jednosmjenska nastava
Ulaganja u škole će se nastaviti i iz NPOO-a te Višegodišnjeg financijskog okvira. "Kombinacijom financiranja besplatnog obroka, besplatnih udžbenika i praktički besplatnoga prijevoza stvaramo preduvjete za hrvatske obitelji, za naše najmlađe da se koncentriraju na učenje, na rezultate, na ishode obrazovnog procesa. Mislim da smo s te tri točke znatno olakšali situaciju za naše obitelji i roditelje", ocijenio je.
Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Stipe Mamić osvrnuo se na dosadašnja ulaganja u obrazovni sustav i naveo da je za prijevoz učenika osnovnih i srednjih škola u proteklih pet godina utrošeno 1,6 milijarde kuna, odnosno godišnje više od 500 milijuna kuna.
"Putem NPOO-a i u sljedećem programskom razdoblju iz Programa konkurentnost i kohezija predviđena su velika ulaganja u škole i vrtiće, a ukupna alokacija je u iznosu većem od 650 milijuna eura, sa konačnim ciljem da se u većini osnovnih škola omogući jednosmjenska nastava kao pretpostavka za uvođenje novog modela cjelodnevne nastave", dodao je.
U sustavu visokog obrazovanja je za 118.000 studenata zadržavanjem cijene studentskog obroka spriječeno značajnije poskupljenje hrane, a povećani su iznos i broj socioekonomskih stipendija za kategorije studenata koji dolaze iz najugroženijih obitelji.
"Povećali smo kvotu s 10.000 na 12.000 i povećan je iznos stipendije s 1200 na 1500 kuna", naveo je Mamić dodavši kako je uloženo više od milijardu kuna u povećanje kapaciteta studentskih domova.
Hrvatskom saboru upućene izmjene Zakona o trgovini
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja tijekom godine kojima bi radili.
Izmjenama se predlaže da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac, raspolažući maksimalnim iznosom fonda od 90 sati koje raspoređuje u razdobljima od ponedjeljka do subote te da prodajni objekti nedjeljom i blagdanima budu pretežito zatvoreni.
Prijedlog zakona predviđa 16 nedjelja u godini koje su radne, a kojim će nedjeljama prodajni objekti biti otvoreni odredio bi sam trgovac u skladu sa svojih potrebama, sezonalnosti, mikrolokacijom i drugim faktorima koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje.
U tjednu u kojem trgovac odredi radnu nedjelju, u trajanju do 90 sati dodaje se još 15 sati, ukupno 105 sati, koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka do nedjelje.
Rad nedjeljom 50 posto više po satu
Izmjenama Zakona o radu, koje također predlaže Vlada, rad nedjeljom morao bi se po satu platiti 50 posto više nego običnim radnim danom.
Prema predloženim izmjenama, iznimno bi nedjeljom i blagdanima mogli raditi prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni dio "željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskihpostaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima."
Također, zabrana rada nedjeljom i blagdanom ne odnosi se na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.
Prema prijedlogu zakona, distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica kao i specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda, bit će otvorene nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 do 13 sati.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je kako istraživanja pokazuju da dvije trećine građana podržavaju vladine prijedloge te da su oni i dio vladina programa rada.
U hitnu saborsku proceduru upućena dva zakona radi ulaska u schengenski prostor
Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene dvaju zakona radi primjene schengenske pravne stečevine, odnosno kako bi stupanjem na snagu Schengenskog provedbenog sporazuma državna granica Hrvatske s trećim zemljama postala vanjska granica EU-a.
Vlada je Saboru uputila izmjene Zakona o nadzoru državne granice i Zakona o strancima, u kontekstu predstojećeg sastanka Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove koji će se održati za tjedan dana, 8. prosinca, posvećenog donošenju Odluke o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj.
"U slučaju jednoglasne odluke Vijeća idući tjedan, izmjenama dvaju zakona stvaramo zakonske pretpostavke za primjenu schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj tako da od stupanja na snagu Schengenskog provedbenog sporazuma dosadašnja državna granica Hrvatske s trećim zemljama postaje vanjska granica Europske unije", objasnio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Izmjenama Zakona o nadzoru državne granice propisuju se i poslovi granične policije u unutrašnjosti teritorija ( tzv. kompenzacijske mjere), propisuje se da Vlada na prijedlog ministra unutarnjih poslova može donijeti odluku o privremenom ponovnom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama te da o tome obavještava ostale države članice, Europsku komisiju i javnost te podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.
Propisuju se i obveze zapovjednicima teretnog ili putničkog broda, jahte ili brodice namijenjene razonodi ili sportu koja dolazi iz treće zemlje da su dužni najkraćim uobičajenim plovnim putem uploviti u luku u kojoj se nalazi pomorski granični prijelaz radi obavljanja granične kontrole.
Granična kontrola na cjelokupnom području graničnog prijelaza
"Preciznije se propisuje da se granična kontrola može obaviti na cjelokupnom području graničnog prijelaza, a ne samo na mjestu predviđenom za graničnu kontrolu, kao što su kontrolorske kućice", istaknuo je Božinović.
To znači da bi se procedure provjera kroz baze podataka i uzimanje biometrijskih podataka za budući Entry Exit sustav mogle obavljati i prije kontrolorskih kućica, dok putnici čekaju u redu (u vozilu).
Time bi se postiglo da se istovremeno obradi veći broj putnika i tako omogući bolja protočnost prometa preko graničnog prijelaza.
Izmjenama Zakona o strancima propisuje se da je MUP nacionalna kontakt točka za obavještavanje nadležnih tijela EU o obvezamakoje su propisane europskim Uredbama o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanjima putovanja (ETIAS) i o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku, te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica.
Također se propisuje prikupljanje i pohranjivanje biometrijskih podataka za državljane trećih zemalja prilikom podnošenja zahtjeva za vizu te se preciznije propisuje obveza prijevoznicima da putem sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (sustav ETIAS) provjere imaju li putnici - državljani trećih zemalja valjano odobrenje putovanja.
U drugo čitanje upućene izmjene Zakona o osiguranju radničkih tražbina
Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila prijedlog izmjena Zakona o osiguranju radničkih tražbina, a kojima se uz ostalo proširuje pristup zaštite radnicima kojima je radni odnos prestao 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka.
"S obzirom da je u pravilu materijalno-pravna zaštita osigurana ovim zakonom jedina zaštita koju radnici ostvare zbog stečaja poslodavca, izmjenama se predlaže proširiti obuhvat radnika, na način da se omogući pristup zaštiti i onim radnicima kojima je radni odnos prestao 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka", istaknuo je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Inače, time su prihvaćene i primjedbe iznijete u saborskoj raspravi, kao i prijedlog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.
Naime, sukladno važećim zakonskim odredbama pristup zaštite omogućen je radnicima kojima je radni odnos prestao šest mjeseci prije stečaja, a Vlada je u prvom čitanju predlagala da se proširiti obuhvat na radnika kojima je radni odnos prestao 10 mjeseci prije, dok u drugo čitanje ide s prijedlogom iz saborske rasprave o proširenju na radnike kojima je radni odnos prestao 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka.
Predloženim se izmjenama također zaštićeno razdoblje za koje se provodi zaštita i osiguranje prava radnika, odnosno isplata minimalnih plaća produljava sa sadašnja tri na pet mjeseci prije otvaranja stečaja.
Izmjenama se također stečajnim upraviteljima propisuje obveza za otvaranje posebnog namjenskog računa za isplatu radničkih tražbina u slučaju kad se otvoreni stečajni postupak ne provodi a poslodavac ima zaposlene radnike.
U drugo saborsko čitanje upućen je i Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o tržištu kapitala, Zakona o osiguranju, kao i konačni prijedlog zakona o zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1238 o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP).
Vlada odgodila Uredbu i pozvala na odustajanje od poskupljenja vode
Vlada je na godinu dana odgodila primjenu Uredbe o visini naknade za korištenje voda, s namjerom da spriječi najavljena poskupljenja vode za građane i gospodarstvo, te pozvala one koji su najavili poskupljenja vode da od toga odustanu.
Kako je objasnio ministar Davor Filipović, Uredba o visini naknade za korištenje voda trebala je stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine, a kad bi se to dogodilo visinu naknade vodovodi bi plaćali prema zahvaćenoj, a ne isporučenoj količini vode, što bi moglo uzrokovati povećanje cijene vode građanima i poduzetnicima.
Vlada je stoga odgodila početak primjene uredbe na 1. siječnja 2024. godine, kako bi se, kako je rekao "zaštitio standard građana i kako se ne bi dogodila neka najavljena poskupljenja".
"Pozivam sve one koji su najavili da će poskupiti vodu za građane da od toga odustanu, a i one koji su namjeravali to napraviti da to ne rade, sve kako bismo zajedno štitili standard građana i pomogli im da što lakše prebrode krizu", rekao je Filipović.
Premijer Plenković je rekao da se odgodom primjene uredbe za godinu dana omogućuje svim jedinicama lokalne samouprave, osobito Gradu Zagrebu i Gradu Splitu i drugim velikih gradovima "da nema potrebe za dizanjem cijena".
"Na ovaj način ima dovoljno snage da vodimo računa o našim građanima i ukupnih troškovima koje imaju u kućnom proračunu", rekao je Plenković.
Program komasacije; sredstva za Državnu ergelu Lipik
Programom komasacije poljoprivrednog zemljišta za razdoblje 2022.-2026. predviđeno je da se komasacija provede na površini od najmanje 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, a sam je program vrijedan 300 milijuna kuna.
Okvirni iznos potreban za provedbu programa je 300 milijuna kuna (39,8 milijuna eura), od čega se iz Mehanizma za oporavak i otpornost planira iznos od 250 milijuna kuna (33,2 milijuna eura), a nacionalna sredstva planirana su u iznosu od 50 milijuna kuna (6,6 milijuna eura).
"Program predstavlja efikasniji okvir kojim će se zamijeniti stari, neefikasni alati, pojednostavniti administrativni proces i omogućiti komasacija najmanje 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta", istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Prema Programu, postupak komasacije provodit će se u nekoliko glavnih faza. Tako će provedba komasacije započeti utvrđivanjem područja na kojem će se provoditi projekti komasacije. Prikupit će se i analizirati podaci o zemljištu na kojem se planira provedba komasacije kao što su vlasnički status, postojanje stvarnih prava, raspored zemljišta, procjena vrijednosti zemljišta, ažuriranje podataka u katastru i zemljišnim knjigama i slično.
Provedba će također uključivati izmjeru, uređivanje imovinsko-pravnih odnosa, zamjenu ili prodaju zemljišta, predaju posjeda, osnivanje služnosti, izračunavanje vrijednosti zemljišta, gradnju puteva, odvodne mreže i druge gradnje, a provode se upisi u katastar i zemljišne knjige te ostale javne registre, čime završava postupak komasacije, predviđeno je uz ostalo Programom.
Vlada je dala suglasnost Ministarstvu poljoprivrede, Državnoj ergeli Đakovo i Lipik za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna za 2023. godinu za plaćanje obveza po Ugovoru o izvođenju radova na izgradnji ergele Lipik, prva faza.
Ta je odluka korak u realizaciji projekta izgradnje nove ergele Lipik, prve faze vrijedne 20 milijuna kuna, istaknula je ministrica Vučković.
"To će omogućiti snažniji razvoj državne ergele Lipik u uzgojno-turističkom segmentu te će se trajno riješiti problem smještaja konja državne ergele Lipik, koji postoji još od 2007. godine kada su se ovi konji, koji su nacionalno blago, konačno vratili u Hrvatsku nakon 16 dugih godina pregovora", rekla je Vučković, dodajući kako se opravdano očekuje da će ovi konji postati i nematerijalno kulturno dobro čovječanstva.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
