Premijer Andrej Plenković poručio je da će povećanjem osnovice za izračun naknade za rad udomitelja i opskrbnine za 2023. godinu na 70 eura biti napravljen dodatni iskorak za 2.504 udomitelja i 5.838 korisnika u udomiteljskoj obitelji.Vlada je donijela i Nacionalni plan razvoja akvakulture za razdoblje do 2027. godine, kojim se za tu djelatnosti predviđaju ukupna financijska sredstva od 666,5 milijuna kuna.
Nakon uvodnog obraćanja premijera Andreja Plenkovića na 165. sjednici, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je da je u procesu obnove Banovine s izvođačima radova ugovorena izgradnja 578 zamjenskih obiteljskih kuća u iznosu od 600 milijuna kuna.
Obnovljeno 3.808 obiteljskih kuća
U obnovi obiteljskih kuća do sada je obnovljeno 3.808 obiteljskih kuća, ovaj tjedan radi se na 563 obiteljske kuće.
Odobren je povrat sredstava po provedenom Programu samoobnove u iznosu od 8,52 milijuna kuna.
U proteklih sedam dana povećan je iznos za 74 milijuna kuna u pogledu ugovorenih radova i usluga, tako da sveukupno u procesu obnove Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje do sada je ugovorio radove i usluge u iznosu od milijarde i 417 milijuna kuna.
U idućoj godini za sport više od pola milijarde kuna
Potom je Vlada Hrvatskom saboru uputila Konačni prijedlog zakona o sportu kojim se uspostavljaju jasni i transparentni kriteriji vrednovanja programa javnih potreba u sportu i sustav vrednovanja rada sportskih saveza, a glavne su novine kategorizacija sportova koja će postati osnovni kriterij za dodjelu sredstava te jasnije definiran sustav financiranja sporta, kao i nadzor nad trošenjem sredstava.
Državni tajnik za sport Tomislav Družak istaknuo je kako prijedlog zakona, koji su poduprle sve krovne sportske udruge, pokazuje dosljednost Vlade i njezin odnos prema sportu što se očituje, istaknuo je, i kroz stalno povećanje državnih sredstava za sport te bi ona u idućoj godini prvi put trebala iznositi više od pola milijarde kuna.
Izmjenama zakona ublažit će se nemogućnost popunjavanja radnih mjesta
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnim službenicima, koji je Vlada poslala u hitnu saborsku proceduru.
Prema važećem Zakonu o državnim službenicima, državnom službeniku prestaje državna služba po sili zakona kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, osim ako se čelnik tijela i državni službenik drugačije ne dogovore, vodeći računa o potrebama službe, a služba prestaje najkasnije posljednjeg dana godine u kojoj je službenik navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Izmjenama se želi omogućiti zadržavanje u službi državnog službenika kada navrši 65 godina života ako za to postoje potrebe službe i dogovor čelnika tijela i državnog službenika, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Službenik će tako moći raditi do najduže navršenih 67 godina života, u punom ili nepunom radnom vremenu.
"Predloženim izmjenama osigurat će se pravovremeno obavljanje poslova državnih tijela i ublažiti nemogućnost popunjavanja radnih mjesta", kazao je Malenica.
Prihvaćeno Izvješće predsjednika Vlade o sastanku Europske političke zajednice i sastancima Europskoga vijeća
Prihvaćeno je Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o sastanku Europske političke zajednice i neformalnom sastanku šefova država ili vlada članica Europske unije, 6. i 7. listopada 2022. u Pragu, te redovnom sastanku Europskoga vijeća, 20. i 21. listopada 2022. u Bruxellesu.
"Upućujemo to izvješće Hrvatskom saboru, a predložit ćemo u dogovoru s predsjednikom Hrvatskog sabora da uskoro bude objedinjena rasprava s izvješćima koja su se vezala na ranije sastanke Europskog vijeća", kazao je premijer Plenković.
Za razvoj akvakulture do 2027. godine 666,5 milijuna kuna
Vlada je donijela i Nacionalni plan razvoja akvakulture za razdoblje do 2027. godine, kojim se za tu djelatnosti predviđaju ukupna financijska sredstva od 666,5 milijuna kuna.
Od toga je u državnom proračunu za 2022. godinu osigurano 20 milijuna kuna, u 2023.godini planirano je oko 65 milijuna kuna, kao i u 2024. godini te isto tako udio iz europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu.
Prema riječima ministrice poljoprivrede Marije Vučković, nacionalni plan stavlja težište na četiri posebna cilja: povećanje proizvodnosti i otpornosti proizvodnje u akvakulturi na klimatske promjene; jačanje međunarodne konkurentnosti hrvatske akvakulture; jačanje doprinosa akvakulture obnovi gospodarstva te unaprjeđenju uvjeta života u ruralnim i obalnim područjima te poticanje inovacija u sektoru akvakulture.
Posebni ciljevi utvrđeni su na temelju 12 ključnih potreba sektora akvakulture. Među njima su povećanje dodane vrijednosti proizvodnje u akvakulturi; unaprjeđenje proizvodnih praksi u okolišno održivoj akvakulturi: unaprjeđenje usklađenosti između proizvodnih sustava i svojstava ekoloških zona; jačanje povezanosti s tržištem u sektoru akvakulture, uključujući okrupnjavanje ponude; unaprjeđenje poslovanja kao odgovora na potražnju potrošača za proizvodima akvakulture itd.
U svrhu ostvarenja posebnih ciljeva, a kako bi se riješile prepoznate ključne potrebe u sektoru akvakulture, predloženo je 17 mjera.
Povećane naknade udomiteljima
Donesena je i Odluka o osnovici za izračun iznosa naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine za 2023. godinu.
Državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić kazala je da izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu, koje su stupile na snagu 17. veljače ove godine, prvi put se osnovica za izračun naknade za rad udomitelja i i opskrbnine odvojila od osnovice za izračun drugih naknada u sustavu socijalne skrbi, čime je omogućeno da Vlada Republike Hrvatske donošenjem odluke jedanput godišnje izravno utječe na povećanje naknade za rad udomitelja i opskrbnine korisnika smještenih u udomiteljskoj obitelji.
"Važećom Odlukom o visini osnovice za izračun iznosa naknade za rad udomitelja i opskrbnine za 2022. godinu visina osnovice iznosi 500 kuna, odnosno 66,36 eura, a Prijedlogom odluke o visini osnovice za izračun naknade za rad udomitelja i opskrbnine za 2023. godinu predlaže se povećanje visine osnovice od 527,42 kune, odnosno 70 eura", kazala je Mađerić.
Premijer Andrej Plenković u uvodnom dijelu sjednice poručio je da će povećanjem osnovice za izračun naknade za rad udomitelja i opskrbnine za 2023. godinu na 70 eura biti napravljen dodatni iskorak za 2.504 udomitelja i 5.838 korisnika u udomiteljskoj obitelji.
Prag za obavještavanje o gotovinskim transakcijama spušta se na 10 tisuća eura
Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, kojim se između ostalog propisuje smanjenje praga obavještavanja nadležnog ureda o gotovinskim transakcijama s 200 tisuća kuna na 10 tisuća eura.
Ministar financija Marko Primorac rekao je da se zakonske izmjene donose iz dva ključna razloga - prvi je ispunjavanje mjera iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a drugi razlog je uvođenje eura kao službene valute u Republike Hrvatske.
Izmjenama i dopunama tako se predviđa smanjenje praga obavještavanja Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskim transakcijama s 200 tisuća kuna na 10 tisuća eura, kao i smanjenje praga za provođenje dubinske analize povremenih transakcija koje se ne obavljaju u okviru uspostavljenog poslovnog odnosa, na također 10 tisuća eura.
Nadalje, naveo je Primorac, propisuje se registracija pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom u registar koji će voditi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), a predviđa se i suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine.
"Donošenje ovog zakona rezultirat će daljnjim jačanjem preventivnog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj", kazao je Primorac.
Zakonske izmjene radi uvođenja eura uključuju mijenjanje odredbi u kojima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima.
Potpora Vlade izgradnji i opremanju nove zgrade Opće bolnice Bjelovar
Zaključkom je Vlada poduprla nastavak realizacije projekta izgradnje i opremanja nove zgrade Opće bolnice Bjelovar odnosno, kako je istaknuo ministar zdravstva Vili Beroš, unapređenje zdravstvene zaštite i podizanje dostupnosti kvalitete zdravstvenih usluga stanovnicima Županije.
Opća bolnica Bjelovar je radi realizacije projekta podignula dva kredita ukupne vrijednosti 197,5 milijuna kuna, a Vladinim zaključkom se ostvaruju preduvjeti za osiguranje sredstava u državnom proračunu za otplatu anuiteta kredita u iznosu do najviše 18 milijuna kuna godišnje i nabavu opreme u iznosu do najviše 70 milijuna kuna.
Ministarstvo zdravstva Vlada je zadužila da za provedbu ovog zaključka u državnom proračunu osigura sredstva za navedene aktivnosti, sukladno raspoloživim fiskalnim mogućnostima proračuna.
Za novi lučki terminal u Osijeku 160,5 milijuna kuna
Vlada je trima odlukama osigurala državno sufinanciranje od 160,5 milijuna kuna za gradnju terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek.
Vladinim odlukama dana je suglasnost Lučkoj upravi Osijek za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2023., 2024. i 2025. godini u ukupnom iznosu od 160,5 milijuna kuna
Upravno vijeće Javne ustanove Lučka uprava Osijek je u rujnu ove godine donijelo odluku o sklapanju ugovora o grdnji terminala s GH Holdingom iz Slovenije. Utvrđena je vrijednost radova u ukupnom iznosu od 143.5 milijuna kuna bez PDV-a, odnosno 179,3 milijuna kuna s PDV-om, uz rok za izvođenje radova od 28 mjeseci.
Financijska sredstva potrebna za podmirenje predviđenih ugovornih obveza osigurana su iz Europskog kohezijskog fonda i Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu.
Novi terminal za pretovar rasutih tereta bit će smješten na desnoj obali Drave na istočnom dijelu lučkog područja Luke Osijek, a obuhvaća dva nova veza u duljini od 240 metara, instalaciju objekata za pretovar, ukrcaj i iskrcaj te transport roba, pristupnu cestu dužine 300 metara, željezničke kolosijeke u dužini 610 metara, kranske staze i ceste u dužini 285 metara, trafostanicu te izgradnju potrebne komunalne infrastrukture, rekao je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver.
Bilaver je dodao da će se izgradnjom terminala smanjiti prometna zagušenja u centru grada i negativni utjecaj na okoliš te smanjiti buka, a povećat će se i sigurnost brodova u luci.
Izvor: Vlada/Hina
Pisane vijesti
