Ministrica Vučković je s državnim tajnikom Tugomirom Majdakom i ravnateljem Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravkom Baraćem sudjelovala na sastanku Vijeća AGRIFISH, održanom u Luksemburgu 17. listopada. Kao što je uobičajeno za ovo doba godine, sastankom su dominirale teme iz sektora ribarstva. Vijeće je tako jednoglasno postiglo politički dogovor o ribolovnim mogućnostima u Baltičkom moru za 2023. godinu. Ministri su pored toga razmijenili i mišljenja o stajalištu koje je potrebno zauzeti na godišnjem ICCAT sastanku koji će se održati od 14. – 21. studenog 2022. u Vale do Lobo, Portugal. Rad na izradi EU stajališta nastavit će se na tehničkoj razini.
U kontekstu rata u Ukrajini i posljedica na tržište poljoprivrednim proizvodima EU, analizirane su mjere i aktivnosti koje su, s ciljem stabilizacije tržišta poduzete u posljednjih godinu dana. Tom prilikom ministri su iznijeli svoja očekivanja i za buduće razdoblje, posebno u odnosu na najavljenu Komunikaciju o gnojivima Europske komisije.
Uz pohvale EK za dosadašnje konkretne aktivnosti, ministrica Vučković zaključila je: „Iako se donekle uspjelo kratkoročno ublažiti poremećaje na tržištu, potrebno je istovremeno promišljati i o daljnjim aktivnostima i mjerama, jer uzroci koji su doveli do rasta cijena u poljoprivredno-prehrambenom sektoru nisu otklonjeni.“
Inicijativu Austrije i Finske o važnosti bliske suradnje između EK i država članica za pripremu nadolazećeg okvira EU za praćenje šuma i strateških planova koje predlaže nova Strategija EU za šume za 2030. podržala je i Hrvatska, uz 19 ostalih država članica.
Slovačka delegacija izvijestila je o Zajedničkoj izjavi o izazovima i mogućnostima država članica u vezi s inicijativama EU u području održivog upravljanja ugljikom u poljoprivredi, koju je na sastanku u Pezinoku u Slovačkoj potpisalo osam ministara, uključujući ministricu Vučković.
Njemačka i Francuska su, uz potporu devet delegacija, ponovno ukazale na problem sustavnog ubijanja muških pilića i pozvale EK da u budućoj reviziji zakonodavstva na području dobrobiti uključi i zabranu te prakse.
Konačno, Austrija i Mađarska su iznijele zabrinutost oko najavljenog smanjenja postotka sufinanciranja provedbe hitnih mjera kao i provedbe programa za iskorjenjivanje i suzbijanje bolesti životinja i bilja u okviru Programa jedinstvenog tržišta. Njihovu izjavu podržale su 22 države, uključujući i Hrvatsku.
Pisane vijesti