Vladine mjere će zaštititi građane, zaštitit će cijeli javni, nevladin i neprofitni sektor i zaštitit će hrvatska poduzeća. Nitko nije ostavljen po strani. Omogućit ćemo mirnu i predvidljivu jesen i zimu, jer će svi akteri sada znati kakvi će im biti troškovi i na koji način mogu funkcionirati u globalnim uvjetima koji su bitno drukčiji od realnosti koju mi s ovim mjerama sada stvaramo, poručio je predsjednik Vlade predstavljajući paket mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata vrijedan 21 milijardu kuna.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je, otvarajući današnju sjednicu Vlade, mjere za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata.
Današnja sjednica Vlade, naglasio je uvodno, posvećena je jesenskom paketu mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, te se čak prvih 20 točaka dnevnog reda odnosi na taj paket.
"Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja", istaknuo je premijer Plenković i dodao da je nedvojbeno glavni razlog tih poremećaja ruska agresija na Ukrajinu.
Uz to, klimatske promjene, koje su sve izraženije, pridonose poskupljenju hrane i energije.
Također, zbog nastavka pandemije Covida-19, kinesko je gospodarstvo značajno usporilo proizvodnju te je time došlo do poremećaja u tokovima svjetske trgovine.
Nakon dvije godine pandemije, zabilježen je snažan gospodarski rast koji je dodatno povećao neravnotežu između velike potražnje i nedovoljne ponude.
Usporedbe cijena energenata u protekle dvije godine
Govoreći o rekordnom rastu cijena nafte, plina, struje i ugljena, naveo je podatke o tim cijenama na današnji dan u protekle dvije godine.
Tako je barel nafte prije dvije godine u ovo vrijeme koštao 47 dolara, prije godinu dana ta je cijena iznosila 68 dolara, a danas iznosi 93 dolara.
Cijena električne energije prije dvije godine bila je 45 eura po MWh, lani u ovo doba bila je 131 euro po MWh, a danas je 534 eura po MWh.
Što se tiče plina, prije dvije godine MWH koštao je 12 eura, lani 52 eura, a danas je 216 eura.
Tona ugljena prije dvije godine koštala je 61 dolar, lani 112 dolara, dok danas košta 380 dolara.
"To pokazuje do sada neviđen, izmijenjen kontekst globalnog poskupljenja", istaknuo je premijer Plenković.
Podsjetio je na proljetne mjere Vlade i prvi energetski paket, zahvaljujući kojima je cijena plina za hrvatska kućanstva bila stabilna.
Doprinos tih mjera ilustrirao je i podatcima o cijenama litre benzina te o tome kakve bi one bile danas bez mjera Vlade. Primjerice, litra benzina danas je 10,62 kune, dok bi bez tih mjera ona bila 12,57 kuna. Za dizelsko gorivo, koje je danas 12,89 kuna po litri, naveo je da bi bez mjera Vlade ta cijena iznosila 14,88 kuna, dok bi plavi dizel po litri koštao 10,15 kuna, a ovako je fiksiran na 8,49 kuna.
Novi paket mjera je snažan, pravedan i sveobuhvatan
Novi paket mjera, istaknuo je premijer Plenković, karakteriziraju tri elementa – snažan je, pravedan i sveobuhvatan.
Snažan je zato da očuva standard građana, da osigura funkcioniranje javnih ustanova i da zadrži visok rast gospodarstva. Pritom je podsjetio da je gospodarstvo u prvom kvartalu raslo 7 posto, u drugom 7,7 posto, a izvrsna turistička sezona najavljuje dobar rast i u trećem kvartalu.
Uz ovaj paket, dodao je, rast za cijelu godinu bit će iznad svih predviđanja i očekivanja.
Pravednost ovoga paketa ogleda se u tome što je on usmjeren upravo najviše na one koje najviše pogađa rast cijena i kojima je pomoć najpotrebnija.
Paket je i sveobuhvatan jer ne ostavlja baš nikoga po strani, kazao je premijer Plenković. Osim kućanstava, on direktno cilja na javni i neprofitni sektor te na gospodarstvo.
"Međutim, ne zaboravljamo ni dugoročni smjer. Sveobuhvatnost mora sadržavati i važan element, a to je naznaka kuda idemo kao društvo u ovim globalnim okolnostima, a to je ubrzana tranzicija na obnovljive izvore energije", istaknuo je.
Ublažavanje rasta cijena električne energije za kućanstva
Prvi dio Vladina paketa odnosi se na ublažavanje rasta cijena energije.
Govoreći o cijeni električne energije za kućanstva, premijer Plenković najavio je da će ona biti ograničena.
Po prosječnoj cijeni od 59 eura za MWh za polugodišnju potrošnju do 2.500 kWh, mjera je fiksirana na razdoblje od 1. listopada do 31. ožujka 2023. i pokriva najbitniji period, jesensko-zimski.
Ono što kućanstva potroše povrh tih 2.500 kWh plaćat će po prosječnoj cijeni od 88 eura za MWh.
Ti se prosjeci, pojasnio je premijer, baziraju na realnoj potrošnji hrvatskih kućanstava i preciznoj snimci stanja.
Nakon potrošnje 2.500 kWh dolazi do povećanja cijene i to upravo zato da bismo se vratili na preporuke Vlade iz srpnja o potrebi štednje energije zbog dosad neviđenih okolnosti, dodao je.
"Vrijednost, odnosno financijska težina ove mjere je 3,1 milijardu kuna", kazao je premijer Plenković.
Ublažavanje rasta cijena električne energije za javni i neprofitni sektor
Govoreći o cijenama električne energije za javni i neprofitni sektor, najavio je i određenu rekategorizaciju potrošnje električne energije, s obzirom da je ranija kategorizacija praktički poznavala dvije kategorije – kućanstva i poduzetništvo - s obzirom da se u ovakvim okolnostima niz subjekata ne može tretirati kao da su gospodarski subjekti.
To se, prvenstveno, odnosi na dječje vrtiće, škole, fakultete, knjižnice, muzeje, bolnice, zdravstvene ustanove, domove za starije i nemoćne, udruge, vjerske zajednice, općine, gradove i županije.
Svima njima osigurava se jeftinija električna energija u visini univerzalne usluge za kućanstvo s prosječnom cijenom od 62 eura po MWh.
"Smatramo da svi oni moraju moći normalno funkcionirati unatoč ovakvim okolnostima", poručio je premijer i dodao da je vrijednost ove mjere milijarda kuna za razdoblje od 1. listopada do 31. ožujka 2023.
Ublažavanje rasta cijena električne energije za poduzetnike
Što se tiče cijena električne energije za poduzetništvo, premijer Plenković pojasnio je da je napravljena gradacija, također za razdoblje od 1. listopada do 31. ožujka 2023.
Tako se za polugodišnju potrošnju do 250.000 kWh plaća jeftinija cijena struje po jedinstvenoj tarifi od 0,5295 kuna po kWh, što je u biti ista početna cijena koja vrijedi za kategoriju javnog i neprofitnog sektora.
Za polugodišnju potrošnju iznad 250.000 kWh cijene su sljedeće: za kupce po jedinstvenoj tarifi određena je cijena od 1,6176 kuna po kWh, a za kupce s nižom i višom tarifom ona iznosi 1,7215 kuna po kWh u višoj tarifi te 0,8447 kuna po kWh u nižoj tarifi.
Prosječna cijena nakon što netko potroši tih 250.000 kWh iznosi 180 eura po MWh.
U trećoj kategoriji, za velike potrošače, odnosno za polugodišnju potrošnju preko 2,5 GWh prosječna cijena će iznositi 230 eura po MWh.
Vrijednost te mjere je 266 milijuna kuna, dodao je premijer Plenković.
Istaknuo je da će se u Uredbi jasno propisati da su oni ugovori koji su sklapani u zadnje vrijeme kao novi ugovori, a zaključeni su po višoj cijeni pasti na ove plafone koji su sada utvrđeni, dok će postojeći ugovori koji su po povoljnijim cijenama od ovih novih trajati do onoga trenutka dok su i sklopljeni.
Novi ugovori koji će se tek sada sklapati moraju biti u okviru gabarita koji su ovdje definirani.
Cijene plina za kućanstva
Što se tiče cijene plina za kućanstva, podsjetio je da su one ograničene do 1. travnja 2023. godine.
Pritom je dodao da bi, da Vlada nije donijela mjere u travnju prošle godine, sada imali očekivano velik rast cijena plina.
Naveo je da je u Europskoj uniji prosječna cijena plina za kućanstva u kolovozu iznosila 156 eura po MWH, a u Hrvatskoj 52 eura te da je prosječni rast cijena plina u Europskoj uniji bio 128%, a u Hrvatskoj 13%.
"To govori o tome koliko smo učinili da rast cijena plina za kućanstva ostane minimalan u odnosu na ono što se zbivalo u drugim državama u proteklome razdoblju", poručio je.
Premijer Plenković istaknuo je da niz zemalja, među kojima je i Hrvatska, zagovaraju da se na razini Europske unije poduzmu zajedničke mjere kojima bi se obuzdao rast cijena plina.
Najavio je da ministar gospodarstva Davor Filipović odlazi danas u Bruxelles na izvanredno zasjedanje ministara zaduženih za energetiku gdje će se založiti za cjelovito europsko rješenje, jer nije realno da bez cjelovitoga rješenja bilo koja država ili bilo koja vlada, bez enormnih troškova, nađe samostalno rješenje.
"Hrvatska će sa svojom infrastrukturom u tom kontekstu moći dosta pridonijeti", istaknuo je.
Onima koji su u sustavu toplinske energije cijena grijanja neće se promijeniti do kraja ogrjevne sezone
Vlada je, također, išla na ograničavanje cijena toplinske energije. Radi se o mjeri koja obuhvaća skoro 160 tisuća i preko 98% isporučene toplinske energije.
Jedinična cijena toplinske energije za sve toplinske sustave u ogrjevnoj sezoni 2022.-2023. bit će nepromijenjena, a vrijednost ove mjere je 1,475 milijardi kuna.
"Dakle, svim dragim sugrađanima u gradu Zagrebu, koji se griju po ovom postojećem sustavu toplinske energije, ova mjera direktno rješava pitanje da im neće doći do povećanja cijene grijanja", pojasnio je premijer Plenković.
Osigurane dodatne količine drva po povoljnim cijenama i snižavanje cijena plina u bocama
Vlada je, istaknuo je premijer, svjesna i da se dio građana grije na drva. Stoga je dogovoreno povećanje plana proizvodnje ogrjevnog drva od strane Hrvatskih šuma s milijun na 1,1 milijun kubičnih metara.
Uz to, dogovoren je dodatni popust na cijene s 5% na 20% po metru kubičnom.
Očekivani broj korisnika je oko 35 tisuća, a vrijednost ove mjere je 32 milijuna kuna.
"Jako smo dobro čuli naše najugroženije koji su vapili za mjerom ovoga tipa", poručio je.
Najavio je da će idućega tjedna Vlada ograničiti marže i regulirati cijene ukapljenoga naftnog plina, odnosno plina u bocama, čime će se one sniziti.
"Nismo zaboravili ni one u onim dijelovima Hrvatske u kojima plinovodna mreža nije do kraja provedena", istaknuo je premijer Plenković pojašnjavajući ovu mjeru.
Poticanje zelene tranzicije
Premijer Plenković istaknuo je kako poticanje zelene tranzicije i prijelaz u energetski učinkovito gospodarstvo spadaju u dugoročnije Vladine mjere.
Kao primjere financiranja energetske tranzicije naveo je uvođenje novih energetski štedljivih tehnologija te ulaganje u proizvodnju električne, toplinske ili rashladne energije iz obnovljivih izvora.
Poziv iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti vrijedan je 1,9 milijardi kuna.
Ograničenje cijena osnovnih prehrambenih namirnica – pojeftinjenje košarice za 30 posto
Drugi dio Vladina paketa odnosi se na posebne mjere ublažavanja rasta cijena kroz ograničavanje cijena osnovnih prehrambenih namirnica.
U proteklim mjesecima, kazao je premijer Plenković, zbog krize i inflatornih pritisaka došlo je do velikoga rasta cijena pojedinih proizvoda koje svako kućanstvo koristi. Stoga je Vlada, nakon konzultacija i s proizvođačima i s trgovačkim lancima, dogovorila limitiranje cijena određenih proizvoda.
Tako će jestivo suncokretovo ulje, čija je prosječna cijena bila 19,99, sada koštati 15,99 kuna, što je smanjenje za 20 posto, a mlijeko sa 2,8 posto mliječne masti, koje je koštalo 9,99 kuna, sada će biti 7,39 kuna, što je smanjenje za 26 posto.
Glatko brašno će s 8,99 kuna pasti na 5,99 kuna, što je smanjenje za 33 posto, dok će oštro brašno pasti s 8,99 na 6,29, odnosno za 30 posto. Cijena bijelog kristalnog šećera će s 9,99 kuna pasti na 7,99 kuna, odnosno za 20 posto.
Kilogram cijelog pileta smanjit će se sa 34,99 kuna na 24,99 kuna, odnosno za 28 posto. Kilogram svinjskog vrata s kosti past će sa 37,99 kuna na 24,99 kuna, odnosno za 34 posto, dok će cijena kilograma svinjske lopatice bez kosti s 36,99 kuna smanjiti na 24,99 kuna, odnosno za 32 posto, a kilogram miješanog mljevenog mesa sa 49,90 kuna na 32,99 kuna, odnosno za 33 posto.
Taj će, istaknuo je premijer Plenković, vrlo konkretan i značajan dio Vladina paketa mjera omogućiti građanima da povećaju svoju potrošačku košaricu, čime će ona ukupno pojeftiniti za 30 posto.
Povećanje iznosa i broja korisnika socijalnih naknada
Uz sve te mjere, naglasio je premijer Plenković, Vlada uvijek posebno vodi računa o onima najugroženijim u hrvatskom društvu, onima kojima je potrebno da država pomogne svojim mehanizmima solidarnosti.
Tako je broj korisnika socijalne naknade povećan sa 65 na 70 tisuća.
Mjesečna naknada, koja je već na proljeće povećana s 200 na 400 kuna, sada se diže na 500 kuna.
Korisnicima zajamčene minimalne naknade osigurat će se trošak stanovanja, komunalne naknade, grijanja i vodne usluge.
Ta će mjera, dodao je, također trajati do 31. ožujka 2022.
Jednokratna naknada za umirovljenike
Predstavljajući dio paketa mjera koji se odnosi na umirovljenike, premijer Plenković istaknuo je kako je Vlada svjesna njihovog teškog položaja.
"Stoga smo odlučili ići s mjerom koja je sadržana u jednokratnoj naknadi, odnosno energetskim dodatkom za 690 tisuća umirovljenika s mirovinom do 4.360 kuna", kazao je.
Dodao je da je financijski efekt te mjere 450 milijuna kuna.
Oni umirovljenici koji imaju visinu mirovine do 1.850 kuna, dobit će jednokratnu naknadu od 1.200 kuna.
Oni koji imaju mirovinu od 1.850,01 do 2.350 kuna, dobit će jednokratnu naknadu od 900 kuna.
Za one čija mirovina iznosi između 2.350,01 i 3.350 kuna, jednokratna naknada iznosit će 600 kuna, a za one umirovljenike kojima je mirovina između 3.350,01 i 4.360 kuna ta će naknada iznositi 400 kuna.
Tu naknadu, dodao je premijer Plenković, treba povezati s izdašnom indeksacijom koja se upravo događa, koja će se također osjetiti na iznosima mirovina.
Povrh toga, najavio je premijer, od 1. siječnja 2023. povećat će se najniža mirovina za 3 posto, podsjetivši da je ranije bilo planirano da to povećanje bude 1,5 posto.
Vrijednost te mjere bit će 199 milijuna kuna.
Potpora nezaposlenima i zapošljavanje žena
Kada je riječ o potpori nezaposlenima, premijer je kazao da se radi o isplati mjesečnog novčanog primanja od 250 kuna.
Trajanje mjere predviđeno je za listopad, studeni i prosinac, a njezina je vrijednost 65,8 milijuna kuna.
Što se tiče programa zapošljavanja žena "Zaželi", koji je postigao veliki uspjeh u svim dijelovima Hrvatske, udvostručuju se sredstva te će se iznaći dodatnih 245 milijuna kuna i zaposliti dodatno skoro 5.000 žena koje će skrbiti za gotovo 30 tisuća starijih i nemoćnih osoba.
Isplata posebnog novčanog primanja za korisnike dječjeg doplatka
"Budući da je demografija najvažniji strukturni problem hrvatskog društva i pitanje našeg dugoročnog opstanka, u ovom paketu mjera nismo zaboravili ni naše obitelji ni obitelji s djecom", kazao je premijer Plenković.
Najavio je da će uz sve postojeće demografske mjere, Vlada ići s isplatom posebnog novčanog primanja po korisniku.
Obitelji s jednim djetetom dobit će 300 kuna, s dvoje djece 500 kuna, s troje djece 700 kuna, s četvero djece 900 kuna te s petero i više djece 1.100 kuna.
Pravo, pojasnio je, ostvaruju korisnici zatečeni u isplati doplatka za djecu u rujnu 2022. te oni čiji je postupak ostvarenja prava u tijeku.
Novčana naknada isplatit će se u listopadu, a procjenjuje se da će njome biti obuhvaćeno 130 tisuća korisnika.
Iznos ove mjere je 62 milijuna kuna.
Potpore studentima
Kada je riječ o potporama studentima, one će se provesti kroz povećanje stipendija i potpore studentskim centrima.
Uvodi se 2.000 dodatnih stipendija, pa će ih biti ukupno 12.000 umjesto 10.000, a povećavaju se na 1.506,9 kuna s dosadašnjih 1.200 kuna.
Vrijednost te mjere iznosi 45 milijuna kuna.
Dodatno se uvodi potpora studentskim centrima kako bi studentima cijena obroka od 6,50 kuna ostala nepromijenjena.
Vrijednost te mjere iznosi 75 milijuna kuna.
Premijer Plenković istaknuo je da je Vlada, prepoznajući potrebe mladih, donijela odluku kojom se povećava neoporezivi iznos primitka za učenike i studente s 15.000 na 24.000 kuna pojasnivši da se to odnosi na one koji rade tijekom školovanja.
Navedena mjera uključuje i ostvarene primitke u 2022., a vrijednost mjere je 246 milijuna kuna.
Potpore poljoprivrednicima
Govoreći o mjerama potpore u poljoprivredi, premijer Plenković kazao je kako se radi o izrazito važnom sektoru.
Poljoprivrednicima je tako predviđena potpora radi porasta troškova i zbog suše odnosi se na učinkovito korištenje resursa i primjenjivanje ekološki i klimatski prihvatljive metode proizvodnje, ako imaju rast izdataka veći od 20 posto u odnosu na referentno razdoblje 2021.
Procjenjuje se da će ovu potporu koristiti minimalno 14.000 korisnika, a njena je vrijednost 240 milijuna kuna.
Uz to, predviđene su i potpore poljoprivrednicima u sektorima u kojima se zbog suše očekuje pad prinosa veći od 10 posto i za površine koje su stradale u ljetnim požarima.
Broj korisnika ove mjere je oko 20 tisuća, a vrijednost 100 milijuna kuna.
Potpore ribarima
Što se tiče potpore ribarima ona se odnosi na ribare, uzgajivače i prerađivače u sektoru ribarstva i akvakulture.
Odnosi se na 700 korisnika, a iznosi 100 milijuna kuna.
Potpore za zaposlene osobe
Istaknuvši da u ovom trenutku Hrvatska ima oko milijun i 640 tisuća zaposlenih, premijer Plenković poručio je da Vlada nastavlja svojim ustaljenim smjerom poreznih rasterećenja i povećanja neoporezivih primitaka.
"Ovo je mjera koja poduzetnicima otvara prostor za stimulaciju kroz povećanje neoporezivih primitaka", kazao je.
Za prigodne nagrade povećava se neoporezivi primitak za 66,67 posto, za novčane nagrade za radne rezultate za 50 posto, dar za dijete u naravi i dar do 15 godina za 66,67 posto, naknada za prehranu zaposlenih za 20 posto, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe za 50 posto te budućih umirovljenika gdje se neoporezivi primitak povećava za 25 posto.
Vrijednost ove mjere je 580 milijuna kuna.
Potpora javnom prijevozu putnika
Što se tiče javnog prijevoza putnika, ići će se s mjerom potpore od 1,47 kuna po litri dizela.
Koristi za prijevoznike koje ta mjera donosi su smanjenje troškova obavljanja prijevoza za oko 60 posto mjesečno, umanjenje gubitaka, mogućnost ulaganja u modernizaciju voznog parka, zadržavanje vozača i mogućnost zadržavanja manje profitabilnih linija.
Koristi za sve korisnike prijevoza su sigurnost i pouzdanost javnog prijevoza i sprječavanje daljnjeg rasta cijene prijevoznih karata.
Vrijednost ove mjere je 580 milijuna kuna.
Energetska učinkovitost
Kad je riječ o energetskoj učinkovitosti kuća i višestambenih zgrada, premijer Plenković izvijestio je da će se izvoditi radovi na unaprjeđenju toplinske vanjske ovojnice, ugradnji modernih energetskih sustava, povećanju potresne i požarne otpornosti, pristupačnosti osobama s invaliditetom te punionicama za električne automobile.
Broj korisnika ove mjere u obiteljskim kućama je 10.000, a vrijednost do 500 milijuna kuna, a broj korisnika višestambenih zgrada je 300, a vrijednost također do 500 milijuna kuna.
Poticanje izgradnje sunčanih elektrana
Kao što je već ranije najavljeno, Vlada će poticati izgradnju sunčanih elektrana.
Premijer Plenković pojasnio je da će se, kada nije zapriječeno prostornim planom, olakšati izgradnja sunčanih elektrana na površinama koje su u prostornim planovima bilo koje razine predviđene kao samostalne građevine, iako nije izrijekom predviđeno prostornim planom.
Nadalje, na poljoprivrednom tlu te ostalom poljoprivrednom i šumskom tlu, zatim na površinama na kojima su prostornim planom određene infrastrukturne građevine i koridori, na odlagalištima otpada i napuštenim kamenolomima.
Kao dio aktivnosti koji se odnose na zelenu tranziciju, radit će se i na poticajima za ugradnju toplinskih stanica i solarnih ploča.
Tako će se radi postizanja energetske sigurnosti za isporuku grijanja iz toplinskih stanica smanjiti PDV na 5 posto što uključuje i naknadu za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke.
Ova će se mjera provoditi do 31. ožujka 2023., vrijedit će za kućanstva i poduzetnike, a iznosit će 200 milijuna kuna.
Kako bi se potakao prijelaz na obnovljive izvore energije, ukida se PDV na isporuku i ugradnju solarnih ploča.
Korisnici ove mjere su kućanstva i neprofitni sektor, a vrijednost joj je 25 milijuna kuna.
"Želimo povećati udio obnovljivih izvora energije i učvrstiti prednost Hrvatske u njihovom korištenju", istaknuo je premijer Plenković i dodao da smo danas na 31 posto u udjelu obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji energije u Europskoj uniji.
Mjere HBOR-a
U paketu mjera pomoći i potpore, rekao je premijer Plenković, sudjelovat će i Hrvatska banka za obnovu i razvitak i to kreditima i jamstvima za poduzetnike.
Posebne mjere osigurat će se za poduzeća u poteškoćama.
Uz mjere kojima se izravno utječe na ublažavanje energetske krize, HBOR je osigurao 3,8 milijardi kuna za poduzeća koja imaju poteškoće u poslovanju uzrokovane izravnim ili neizravnim učincima ruske agresije na Ukrajinu. To uključuje subvencionirane kamatne stope od 0,5 posto godišnje i rokove otplate od pet godina.
Mjere uključuju i kredite za obrtna sredstva uz subvenciju kamatne stope te 3,1 milijardu kuna jamstava za kredite izvoznicima za obrtna sredstva uz subvenciju do 100 posto premije za jamstvo.
Država osigurala sredstva, zaštitit će građane i pomoći gospodarstvu
"Paket će zaštititi građane, zaštitit će cijeli javni, nevladin i neprofitni sektor i zaštitit će hrvatska poduzeća. Nitko nije ostavljen po strani. Omogućit ćemo mirnu i predvidljivu jesen i zimu, jer će svi akteri točno sada znati kakvi će im biti troškovi i na koji način mogu funkcionirati u globalnim uvjetima koji su bitno drukčiji od realnosti koju mi s ovim mjerama sada stvaramo ", poručio je predsjednik Vlade.
Naglasio je da je država osigurala sredstva, zaštitit će građane, osigurati nesmetano funkcioniranje javnih službi i ustanova, pomoći će gospodarstvu da zadrži svoju visoku dinamiku.
Istodobno, dodao je, Vlada kreće u dugoročna snažna ulaganja u obnovljive izvore energije kako bi se osigurala energetska neovisnost Hrvatske.
Šalje se i poruka o odgovornosti i potrebi štednje energije, jer ovaj iskorak ne znači da nije potrebno računati na odgovorno ponašanje svakog pojedinca.
"Svaka ušteda energije jača našu otpornost i omogućuje nam da redistribucijom sredstava pomažemo onima kojima je to najpotrebnije", dodao je premijer Plenković.
Poseban porez na dobit koja je posebno narasla u vremenu krize
Najavio je da će Vlada predložiti Saboru poseban porez na dobit radi pravedne raspodjele tereta krize.
Radi se o dodatnom oporezivanju onih poduzeća koja ostvaruju značajnu dobit, a koja je posebno narasla u vremenu krize.
"To je načelo pravednosti. U ovakvim globalnim okolnostima i s ovako snažnim paketima i mjerama Vlade, svatko mora dati doprinos", istaknuo je i dodao da prekomjerna dobit u ovo vrijeme nije ni moralno prihvatljiva.
Premijer Plenković kazao je da mjere do sada donesene ove godine iznose ukupno 6,3 posto BDP-a, a ovaj jesenski paket mjera vrijedan je skoro 21 milijardu kuna, za građane, ustanove i poduzeća.
Od toga je za ograničenje cijene struje i toplinske energije predviđeno 5,9 milijardi kuna.
Za porezne olakšice i smanjenje trošarina na gorivo 2,8 milijarde kuna.
Za naknade i potpore socijalno ugroženima, nezaposlenima, umirovljenicima, studentima i poljoprivrednicima 2,5 milijardi kuna.
Za energetsku obnovu kuća i višestambenih zgrada 988 milijuna kuna.
Za bespovratne potpore poduzetnicima za energetsku tranziciju 1,9 milijardi kuna.
Za kredite za obrtna sredstva uz subvencioniranje kamata za poduzeća u poteškoćama 3,8 milijardi kuna.
Za jamstvo HBOR-a za kredite izvoznicima 3,1 milijardu kuna.
Ovo što mi radimo može napraviti samo država koja je snažna, otporna i dodatno zaštićena svojim položajem
Premijer je na kraju poručio da se Vlada i dalje ponaša u skladu sa svojom politikom uravnoteženog i odgovornog upravljanja javnim financijama.
"Sve ove mjere koje donosimo, sagledavamo u širem kontekstu, kako bismo ostali na onoj razini predviđanja kada je riječ o deficitu, proračunu, smjeru, kreditnom rejtingu", dodao je.
Odgovorna Vlada, istaknuo je, ima snage, umijeća i odgovornosti da intervenira baš onda kada treba.
"Ovo što mi radimo ne može napraviti nitko drugi nego država. I to država koja je snažna, otporna i dodatno zaštićena svojim položajem unutar europske obitelji", zaključio je premijer Plenković i dodao kako vjeruje da će paket u svojoj provedbi odgovoriti na većinu izazova koji su pred hrvatskim građanima i gospodarstvom.
Pisane vijesti
.jpg?width=750&height=500)