Vlada je usvojila Izvješće o provedbi aktivnosti iz Akcijskog plana za sudjelovanje Republike Hrvatske u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) za razdoblje od srpnja 2020. do ožujka 2022., kojim je potvrdila da je izvršeno svih devet mjera u četiri područja. "Mislim da dajemo još jednu poruku vjerodostojnosti naših reformskih napora kako bi se sredinom ove godine, u lipnju i srpnju, donosile konačne odluke o hrvatskom članstvu u eurozoni", istaknuo je premijer Plenković.
Medved: Sutra ćemo obići obnovljenu zgradu Doma zdravlja u Glini
Nakon uvodnog izlaganja premijera Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o aktivnostima koje se provode u cilju sanacije posljedica potresa na Banovini.
Tako je ugovorena izgradnja 168 zamjenskih obiteljskih kuća s 11 izvođača radova u iznosu od 144,97 milijuna kuna, a s vlasnicima objekata potpisano je ukupno 52 ugovora o izgradnji zamjenskih obiteljskih kuća.
U procesu nekonstrukcijske obnove obiteljskih kuća do sada je tim oblikom obnove kuća obnovljeno 1990 obiteljskih kuća, dok se na 985 obiteljskih kuća izvode radovi.
Izrađeno je 3454 elaborata za nekonstrukcijsku obnovu te su angažirana 43 gospodarska objekta na ovim aktivnostima.
Medved je za sutra najavio obilazak obnovljene zgrade Doma zdravlja u Glini, kazavši da se radi o 5 ambulanti, 4 ordinacije obiteljske medicine i jednoj ginekološkoj ordinaciji Doma zdravlja u Glini.
"Oni su privremeno koristili kontejnerski smještaj, preseljenjem u obnovljene sigurne i čvrste objekte osigurava se primjereni uvjeti za rad kako djelatnicima, tako i korisnicima, odnosno stanovništvu glinskoga područja", rekao je.
Ovim preseljenjem, istaknuo je, sve ambulante na području Sisačko-moslavačke županije preseljene su iz kontejnera u čvrste objekte.
Medved je kazao da ovaj tjedan započinju i radovi na Domu za starije osobe u Glini, dodavši da je ta zgrada pretrpjela znatna oštećenja koja predstavljaju opasnost za stabilnost zgrade.
"Planirano je provesti radove, sanirati oštećenja i ojačati nosive zidove. Obnovom će ova zgrada ponovo postati Dom za oko 60 korisnika koji su nakon potresa privremeno smješteni u Termama Topusko", zaključio je.
Beroš: Broj zaraženih stagnira, ali je covid i dalje prisutan
U Hrvatskoj je u posljednja 24 sata zabilježeno 1767 pozitivnih PCR testova i 1108 brzih antigenskih testova, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš, upozorivši da je covid i dalje prisutan iako u Hrvatskoj stagnira broj zaraženih.
U odnosu na prošli četvrtak danas bilježimo pad broja novozaraženih za 11,62 posto, na bolničkom liječenju se nalazi 651 osoba, od kojih je 37 na respiratoru.
Broj hospitaliziranih u bolničkom sustavu stagnira, a svakodnevno se hospitalizira u prosjeku sedamdesetak novih pacijenata, većinom sa težom i teškom kliničkom slikom, dodao je Beroš.
Ustvrdio je da bolničke ustanove mogu i dalje postupno smanjivati ukupne kapacitete namijenjene za liječenje covid pacijenata, kako bi u što većoj mjeri pružali usluge svim pacijentima kojima je potrebna bolnička zdravstvena zaštita.
Zaključno s jučerašnjom danom utrošeno je 5.225.571 doza cjepiva, pri čemu je najmanje jednom dozom cijepljeno 70,69 posto stanovništva, a dodatnom 27,24 posto odraslog stanovništva.
U Hrvatskoj raste udio BA.2 varijante virusa
Beroš je upozorio da je covid i dalje prisutan jer brojevi novozaraženih rastu diljem Europe, iako je procijepljenost u EU-u dobra, a na dodatni oprez poziva veliki priliv raseljenog stanovništva iz Ukrajine i niske stope procijepljenosti europskog susjedstva, posebice Afrike.
ECDC, napomenuo je Beroš, ističe da incidencija bolesti u EU-u raste pa se očekuje porat hospitalizacija i potencijalni porast smrtnih slučajeva.
U Hrvatskoj, koja bilježi stagnaciju novih slučajeva, raste udio BA.2 varijante virusa, koja se trenutno se nalazi u 43 posto uzoraka.
Pojava hibridne varijante delta koronavirusa zasad ne predstavlja opasanost u Hrvatskoj, ali je upozorenje na sposobnost i mogućnost dodatne rekombinacije sojeva.
S obzirom na to da su takvi slučajevi zabilježeni u Francuskoj, Danskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, koje su bitno popustile mjere, Beroš ponavlja da je i dalje najučinkovitiji način očuvanja zdravlja zadržavanje opreza, pridržavanje preporuka epidemiologa i cijepljenje.
Istaknuo je da dodatna doza predstavlja najjaču zaštitu i da dodatnog cjepiva ima dovoljno, kao i četvrte doze za imunokompromitirane osobe.
Izmjene dva zakona radi zdravstvene i socijalne pomoći izbjeglicama iz Ukrajine
Izbjeglice iz Ukrajine moći će u Hrvatskoj ostvarivati prava na zdravstvenu zaštitu te prava iz sustava socijalne skrbi u istom opsegu kao i osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno kao i azilanti te stranci pod supsidijarnom zaštitom.
Predloženo je to izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca te izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor.
Izmjene tih zakona upućene su u saborsku proceduru temeljem odluke Vijeća EU od 4. ožujka o postojanju masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine.
Njome je uvedena privremena zaštita za ukrajinske državljane koji su boravili u Ukrajini i koji su raseljeni 24. veljače, ili nakon tog datuma, zbog vojne invazije ruskih oružanih snaga.
Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj tako se uređuje da osobe pod privremenom zaštitom ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno kao i azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom.
Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi omogućava im se ostvarivanje naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi u istom opsegu kao što imaju i stranci pod supsidijarnom zaštitom i azilanti.
Prema važećem zakonu, stranac pod supsidijarnom zaštitom i azilant imaju sva prava utvrđena zakonom, dok osoba pod privremenom zaštitom ima samo pravo na jednokratnu naknadu i uslugu smještaja.
Izmjenama se sustav osiguranje depozita dodatno usklađuje s EU direktivom
Saboru je u prvo čitanje upućen Prijedlog izmjena Zakona o sustavu osiguranja depozita, a kojima se taj zakon, koji je na snagu stupio početkom prošle godine, dodatno usklađuje s Direktivom 2014/49/EU.
Naime, u rujnu prošle godine Europska komisija je uz ostalo Hrvatsku službeno opomenula zbog nepotpunog prenošenja Direktive o sustavima osiguranja depozita, a riječ je o zaštiti deponenata koji imaju apsolutno pravo na iznose s računa i o prijenos premija osiguranja u slučaju promjene članstva kreditnih institucija u sustavu osiguranja depozita.
Stoga se predloženim izmjenama, a sukladno europskoj direktivi, uređuje da je, ako deponent nema apsolutno pravo na iznose s računa, jamstvom obuhvaćena osoba koja ima to apsolutno pravo. Tako se, uz osobe koje su identificirane u kreditnoj instituciji, omogućava ostvarivanje prava na osiguranje depozita i deponentima čiji identitet vlasnici računa mogu utvrditi prije datuma utvrđenja nedostupnosti depozita i koji mogu dokazati svoje apsolutno pravo na iznose na računu.
Izmjenama se također regulira da se, ako kreditna institucija prestane biti član jednog sustava i pristupi drugom sustavu osiguranja depozita, premije koje je ta kreditna institucija uplatila tijekom 12 mjeseci koji prethode prijenosu, uz iznimku izvanrednih premija, prenose u drugi sustav osiguranja depozita. Slično ili isto vrijedi i ako prenosi jedan dio svoga poslovanja, obrazložio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
U slučaju planirane promjene članstva u sustavu osiguranja depozita odnosno prijenosa dijela aktivnosti u drugu državu članicu, banka je dužna obavijestiti sustav osiguranja depozita kojeg je član najmanje šest mjeseci prije promjene članstva odnosno prijenosa dijela aktivnosti.
Izmjenama zakona poboljšanje standarda u predškolskom odgoju
Osiguranje jednakih mogućnosti za svu djecu, njihovo uključivanje u sustav odgoja i obrazovanja, povećanje obuhvata djece te poboljšanje kvalitete odgojno-obrazovnog rada cilj je konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.
Predložene izmjene, koje je Vlada uputila u saborsku proceduru, dio su reforme obrazovanja u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs poručio je kako nema govora da se njima izvan snage stavlja Državni pedagoški standard.
Kako bi do 2030. sva djeca u dobi od tri do šest godina mogla pohađati programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, potrebno je osigurati dodatne kapacitete, a infrastrukturnim ulaganjem u iznosu od 1,6 milijardi kuna iz NPOO-a planirano je povećanje kapaciteta predškolskih ustanova za 22.500 mjesta, za što je bilo nužno izmijeniti zakon.
Zakonom se, uz ostalo, predlaže donošenje nacionalne mreže dječjih vrtića kako bi se poboljšalo planiranje potreba izgradnje i dogradnje predškolskih ustanova s ciljem smanjenja razlika u razvijenosti, a time stvorila mogućnost većeg obuhvata djece u programima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Prema prijedlogu zakona, omogućeno je zapošljavanje učitelja primarnog obrazovanja na radnome mjestu odgojitelja u situacijama kada ne postoji mogućnost zapošljavanja odgojitelja predškolske djece, ali uz obvezu naknadnog stjecanja odgovarajućih kompetencija.
Vodeći računa o regionalnim razlikama, istaknuo je ministar, propisuje se i mogućnost osiguravanja sredstva u državnom proračunu za završetak investicija iz projekata EU za izgradnju dječjih vrtića na područjima s najlošijim indeksom razvijenosti.
Isto tako, propisuje se i mogućnost osiguravanja sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a na temelju mjerila i kriterija koje uredbom propisuje Vlada.
"Kao što se iz prijedloga Zakona može vidjeti, a što smo govorili od početka nema govora o stavljanju izvan snage Državnog pedagoškog standarda te sad imamo i dokaz da su to bile krive informacije. Dapače ovim zakonom će se omogućiti poboljšavanje standarda u dječjim vrtićima, pogotovo prostornih i kadrovskih standarda", poručio je Fuchs.
Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost
Radi podizanja istraživačkih i inovacijskih potencijala i provedbe programa planiranih u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Vlada je u Sabor uputila i Konačni prijedlog Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost.
Zaklada je osnovana u svrhu razvoja i promicanja znanosti i tehnološkog razvoja kroz osiguravanje potpora znanstvenim istraživanjima od strateškog interesa za Hrvatsku, no postojeća zakonska regulativa je zastarjela, nefleksibilna i ne odgovara zahtjevima hrvatskoga i europskoga istraživačkog prostora, objasnio je ministar razloge predlaganja zakona.
"Kako bi se povećala učinkovitost i funkcionalnost ulaganja u znanstvene projekte i omogućila provedba programa planiranih u sklopu NPOO-a, zakonom se propisuje samo okvir za dodjelu financijskih sredstava, dok će se točni nazivi i vrste programa utvrditi općim aktima Zaklade", kazao je ministar Fuchs.
U konačnom prijedlogu zaklona, slijedom rasprave u Saboru na tekst zakona u prvom čitanju, detaljnije je propisana svrha i ciljevi Zaklade, jasnije je definiran pojam istraživača te je propisano da postupak vrednovanja prijedloga znanstvenih projekata provode znanstvena i stručna povjerenstva, čiji je djelokrug rada i sastav jasno propisan, te neovisni i pretežno međunarodni znanstveni i stručni recenzenti.
Novi zakon o komasaciji - planira se obuhvatiti 18 tisuća hektara
U drugo saborsko čitanje upućen je Konačni prijedlog novog zakona o komasaciji, kojim se planira provesti okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.
Unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasacija je reformska mjera u okviru Nacionalnog programa za oporavak i otpornost 2021.-2026., te je za njenu provedbu planirano 313 milijuna kuna, od čega 80 posto iz EU fondova te 20 posto iz državnog proračuna.
Tim se sredstvima planira obuhvatiti komasaciju 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Predloženim se zakonom, kako je istaknula, predviđa strateški interes RH nad provođenjem postupaka komasacije.
"Zakon je preduvjet za stavljanje u funkciju poljoprivrednog zemljišta, za stvaranje boljih ekonomskih temelja za rast poljoprivredne proizvodnje, za omogućavanje stavljanja u funkciju zapuštenog, rascjepkanog poljoprivrednog zemljišta nepravilnog oblika, time za stvaranje veće dodane vrijednosti, uređenje komunalne infrastrukture, druge vrste infrastrukture, poljskih puteva i stvaranje boljih uvjeta za život u ruralnom prostoru", kazala je.
Provođenje komasacije poljoprivrednog zemljišta provodit će se sukladno programu, koji izrađuje Ministarstvo poljoprivrede, a donosi Vlada u skladu s osiguranim financijskim sredstvima.
Zakonom je predviđeno da Ministarstvo poljoprivrede uspostavlja i vodi informacijski sustav komasacije u elektroničkom obliku u okviru kojeg će se nalaziti i registar komasacije.
Stručna osnova za pokretanje komasacije bit će idejna rješenja komasacije, koje će izraditi jedinica lokalne samouprave ili Grad Zagreb. Radi ubrzanja postupaka komasacije tamo gdje se to ocijeni potrebnim i gdje postoje značajni resursi koji se ne koriste, ako lokalne jedinice ne budu pokretale idejne projekte komasacije, to će činiti Ministarstvo poljoprivrede, istaknula je Vučković.
Stručna osnova za provedbu komasacije biti će projekt komasacije, kojim se utvrđuju područja na kojima će se provoditi komasacija, izvori financiranja, rokovi za provedbu, popis zemljišta sudionika komasacije koje je uneseno u komasacijsku gromadu i dr.
U odnosu na prvo čitanje konačnim je prijedlogom uz ostalo propisan rok od 60 dana u kojem nositelj komasacije saziva skup sudionika komasacije da bi predstavio projekt odnosno prijedlog, a dodane su i odredbe da program mora sadržavati uvjete, kriterije i način dodjele financijskih sredstava. Također je za članove povjerenstva predviđeno radno iskustvo od pet godina umjesto sedam godina.
Odbijena interpelacija vezana uz zaštitu potrošača od rasta cijene energenata
Hrvatskome saboru Vlada je predložila da odbije Interpelaciju o njezinome radu vezano za zaštitu potrošača od izravnog utjecaja rastućih cijena energenata na tržištima Europske unije.
Interpelaciju je podnio zastupnik Mosta Zvonimir Troskot, a potpisalo ju je 16 saborskih zastupnika.
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš Žigman naglasila je da su, po pitanju stanja energenata u Hrvatskoj, zalihe sigurne, a dobavni pravci nisu ugroženi niti prekinuti i to velikim dijelom zahvaljujući izgrađenom terminalu za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku.
Navodeći aktivnosti Vlade, naglasila je da je radi zaštite građana i gospodarstva u veljači usvojen paket za ublažavanje rasta cijena energenata, vrijedan 4,8 milijardi kuna.
Referirajući se na pojedine navode iz Interpelacije, istaknula je da je, radi smanjivanja energetskog siromaštva, Vlada 9. ožujka usvojila akte kojima će se omogućiti korištenje sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Riječ je o odluci o subvencioniranju dijela krajnje cijene opskrbe plinom za kupce kategorije kućanstvo i poduzeća koja imaju godišnju potrošnju do 10 gWh, zaključku o ublažavanju porasta cijene plina i sprječavanju izloženosti građana energetskom siromaštvu te odluci o provedbi mjera za smanjenje utjecaja porasta cijene energenata na pružatelje socijalnih usluga.
U tijeku je izrada plana razvoja geotermalnih potencijala Hrvatske, a Agencija za ugljikovodike će, najavila je, sukladno Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, biti zadužena za provedbu šest geotermalnih projekata za što je predviđen iznos od 225 milijuna kuna.
Planira se i 25 milijuna eura iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija za korištenje geotermalne energije u toplinarstvu.
Istaknula je da Vlada podržava sve aktivnosti koje se provode radi produljenja njezinog životnog vijeka NE Krško do 2040. godine, a podržava i korištenje nuklearne energije u cilju dekarbonizacije gospodarstva.
Naglasila je i da su visine trošarina za prirodni plin i električnu energiju na razini minimalno propisanih Direktivom Vijeća o oporezivanju energenata i električne energije, kao i da su u Zakonu o trošarinama propisana oslobođenja od plaćanja trošarine na energente i električnu energiju za industriju.
Također, u poljoprivrednom sektoru propisana je visina trošarine na plavi dizel u iznosu od nula kuna po litri, a Vlada je uredbom snizila i visine trošarina za bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo.
Provedba Akcijskog plana za sudjelovanje u ERM II - izvršene sve mjere
Vlada je usvojila Izvješće o provedbi aktivnosti iz Akcijskog plana za sudjelovanje Republike Hrvatske u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) za razdoblje od srpnja 2020. do ožujka 2022., kojim je potvrdila da je izvršeno svih devet mjera u četiri područja.
Vlada je, nakon što je Hrvatska 10. srpnja 2020. godine, primljena u Europski tečajni mehanizm II (ERM II) preuzela obvezu da kroz Akcijski plan provede niz reformi.
"Ovo je aktivnost koja traje nekoliko godina i hrvatska Vlada je vrlo konzistentna u ispunjavanju svih naših ciljeva", ocijenio je premijer Andrej Plenković.
Podsjetio je Vlada preuzela obvezu provedbe devet mjera u četiri područja - jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, jeftinije i jednostavnije poslovno okruženje, poboljšano upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu i jačanje stečajnog okvira.
"U svim tim područjima nadležni resori su ostvarili do u dan roka, a to je danas, 31. ožujka, sve potrebne aktivnosti, donijeli smo sve potrebne propise i mjere", istaknuo je premijer, dodavši kako će se najprije neformalno obavijestiti Europska komisija o ispunjenim aktivnostima predviđenim u ovom vremenskom okviru.
"Mislim da dajemo još jednu poruku vjerodostojnosti naših reformskih napora kako bi se sredinom ove godine, dakle u lipnju i srpnju, donosile konačne odluke o hrvatskom članstvu u eurozoni", istaknuo je Plenković.
Usvojene izmjene i dopune Programa dodjele državnih potpora
Usvojene su i izmjene i dopune Programa dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanih djelatnosti u aktualnoj pandemiji covid-19, a kojima je, sukladno pravilima Europske komisije, produljen roka trajanja već usvojenih programa državnih potpora do 30. lipnja 2022. godine.
Pisane vijesti
.jpg?width=750&height=500)